Održana tematska sjednica Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj o temi „Integracija Bosne i Hercegovine u unutarnje, regionalno i tržište EU s posebnim osvrtom na Berlinski proces“

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je održana tematska sjednica pod nazivom „Integracija Bosne i Hercegovine u unutarnje, regionalno i tržište Europske unije (EU) s posebnim osvrtom na Berlinski proces“, koju je organiziralo Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj PSBiH.

Uvodno izlaganje pred nazočnim članovima Zajedničkog povjerenstva, predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH, te predstavnicima akademske zajednice i nevladinog sektora, podnio je novoimenovani glavni tajnik Regionalnog centra za suradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu Amer Kapetanović, koji je govorio o značaju Berlinskog procesa i drugih regionalnih inicijativa, kao i Plana rasta i razvoja zemalja Zapadnog Balkana, kojeg je, s ciljem gospodarskog razvoja regije i uključivanja u europsko tržište, uspostavila i promovirala EU.

Govoreći o rezultatima Berlinskog procesa, kao jedne od najvažnijih regionalnih inicijativa, Kapetanović je kao prvi važan korak spomenuo usvajanje Akcijskog plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu, koji je uključivao slobodu kretanja ljudi, a ne samo roba, kapitala i usluga, kao i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta i zelenu tranziciju.

Kao konkretne koristi Berlinskog procesa, Kapetanović je naveo potpisivanje pet regionalnih sporazuma – sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija doktora medicine, zubara i arhitekata, profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinarskih hirurga, farmaceuta i babica, sporazum o priznanju visokoškolskih kvalifikacija za državne fakultete, sporazum o putovanju sa osobnim iskaznicama i sporazum o pristupu studiranju.

Kapetanović je govorio i o RCC-u kao krovnoj regionalnoj organizaciji, koja koordinira sve druge regionalne organizacije uključene u Berlinski proces.

Upoznao je sudionike tematske sjednice i sa novom stategijom i novim pristupom EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji, kako je naveo, ima tri strateška cilja – da značajno poveća ekonomski potencijal i tako smanji ogromnu razliku sa EU; da potakne zemlje Zapadnog Balkana da brže usvajaju reforme iz pravne stečevine EU i da se proces pridruživanja ubrza u datom geopolitičkom konktekstu.

Kao prioritetne oblasti Plana rasta Kapetanović je naveo slobodu kretanja roba, slobodu kretanja usluga i radne snage, pristup jedinstvenom sustavu plaćanja, poboljšanje putnog transporta, dekarbonizaciju energetskog tržišta, stvaranje jedinstvenog digitalnog prostora i integraciju industrijskog lanca nabave.

Kad je o Bosni i Hercegovini riječ, Kapetanović je rekao da plan prioritetnih reformi koje treba realizirati u okviru Plana rasta podrazumijeva digitalizaciju koja bi omogućila jedinstveno unutarnje tržište i učinkovite javne usluge, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, energetski sektor i zelenu tranziciju, razvoj i očuvanje ljudskog kapitala i osnovne reforme, uključujući vladavinu prava.

Zahvaljujući se Kapetanoviću na sudjelovanju na tematskoj sjednici i sadržajnom i korisnom uvodnom izlaganju, predsjedateljica Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj PSBiH Ermina Salkičević – Dizdarević upozorila je na činjenicu da u Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog ekonomskog prostora i apelirala na članove Zajedničkog povjerenstva i sudionike temetske sjednice da ulože zajednički napor s ciljem jačanja unutarnjeg tržišta, te postizanja dogovora oko reformske agende koja prati Plan rasta, koji, kako je rečeno, predstavlja most od regionalnog ka unutarnjem tržištu EU. (kraj)