Monumentalno djelo Juraja Neidharta

Zgrada parlamenta "sa strukom" (Marilyn Monroe), kako je autor Juraj Neidhardt govorio i naglašavao, prezentira jedan od najvažnijih domašaja autorove stvaralačke dimenzije, koja omogućava arhitekti da senzibilitetom prostorne organizacije artikulira i oblikuje umjetnički i dinamični arhitektonski korpus.

Pasionirano traganje i novo otkrivanje savremenog konceptualnog pristupa ideji zgrade parlamenta sa "silnicama" okruženja, te respektabilna urbanističko-arhitektonska i enterijerska analiza rezultirali su sintezom višeg prostorno-plastičnog i umjetničkog kvaliteta, i u enterijeru, i u eksterijeru.

Pri tome ne treba izgubiti iz vida jedinstvenu cjelinu ansambla koja se ostvaruje kontrastom horizontale zgrade parlamenta i vertikale nebodera institucija Bosne i Hercegovine s prostorom trga i čini savremenu morfološku sintagmu.

Kao blizak saradnik Le Corbusiera, a ujedno i autor koji je zajedno s Dušanom Grabrijanom, inspiriran likovnim i oblikovnim vrijednostima graditeljskog naslijeđa Bosne, Neidhardt je slijedio stvaralačku misao svog velikog francuskog učitelja koji kaže: "Arhitektura je uvijek djelo pojedinca, pojedinca koji vidi i shvaća, koji odlučuje i stvara, ono je uzvišeni moment kristalizacije, koja se stvara u dubinama čovjekove unutrašnjosti, kao u nekoj livnici."

Zgrada parlamenta interpretira kreativan stvaralački i skulpturalni čin u dinamičnoj arhitektonskoj kompoziciji, kao sintezi funkcionalnih zahtjeva i prostorne organizacije epistrukture u modeliranju semantičkog karaktera.

Ovakva neponovljiva Neidhardtova savremena graditeljska umjetnost konceptualnom imaginacijom pokazuje maštovitost igrom linija, ploha, volumena i oblika, skladnim mjerilom i proporcijskim odnosima.

Neidhardt, kao kreator prostorne umjetnosti svog najznamenitijeg djela, osobenim je likovnim govorom i prostorno-plastičnim jezikom harmonično i savremeno artikulirao izvan-vremenski arhitektonski kvalitet.

Redizajn fasade zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine djelo je pisca ovih redova i imao je intenciju primjene principa potenciranja horizontalne tendencije u arhitektonskoj kompoziciji.

Dodavanjem stakla azurne boje ispred postojećih prozora i bijelih horizontalnih brisoleja u paru, ugrađivanjem razdjelnica na kamenim parapetima, željelo se potencirati horizontalizam u vizuelnoj komunikaciji.

Ugrađivanjem crnog granita (umjesto bijelih kamenih ploča) u suterenu i prizemlju htjelo se povezati ovaj dio građevine sa istom materijalizacijom trga, s jedne strane, te primijeniti kontrast boja kamene obloge, s druge strane, čime se dobio vizuelni utisak "lebdeće" arhitekture.

– Sarajevo, 10. mart 2010. prof.dr. Hamdija Salihović, dipl.ing.arh.