Zakonodavni proces

Najvažniji zadatak Parlamentarne skupštine BiH je donošenje zakona. Pogledajte, korak po korak, kako teče zakonodavni postupak.

Lijevo

Osnovni zakonodavni postupak

Osnovni zakonodavni postupak u Predstavničkom domu i Domu naroda obuhvata: podnošenje zakona, prvu komisijsku fazu, prvo čitanje u domu, drugu komisijsku fazu i drugo čitanje u domu.

Skraćeni i hitni zakonodavni postupak

Poslovnicima je određeno da se zakoni mogu razmatrati i po skraćenom ili po hitnom postupku. Ako dom prihvati da razmatra prijedlog zakona po skraćenom postupku, svi rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skraćuju se na pola, a kolegij može dodatno ograničiti trajanje rasprave. Hitni postupak primjenjuje se kada se radi o prijedlogu zakona visokog stepena hitnosti, odnosno o prijedlogu zakona koji nije tako složen te se samo može ili usvojiti ili odbiti. Kod hitnog postupka nema mogućnosti amandmanskog djelovanja.

Predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes jednog od tri konstitutivna naroda većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

U slučaju protivljenja ovoj odluci većine bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata, predsjedavajući Doma naroda saziva komisiju, koja se sastoji od tri delegata, po jedan iz svakog kluba naroda, s ciljem rješavanja tog pitanja. Ako zajednička komisija ne uspije u roku od pet dana riješiti to pitanje, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.

Prije ulaska prijedloga zakona u drugu komisijsku fazu, nadležne komisije mogu odlučiti da otvore javnu raspravu o predloženom zakonu uz učešće zainteresiranih tijela, stručnih institucija i pojedinaca koja neće trajati duže od 15 dana.

Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoje mišljenje o pitanjima u vezi s predloženim zakonom, ako to komisija bude tražila. Komisija u svoj izvještaj uključuje zaključke i rezultate javne rasprave i u aneksu prilaže radove i materijale podnesene tokom njenog trajanja. Ako postoji, prilaže se i transkript rasprave.

Prijedlog zakona može podnijeti svaki poslanik/delegat, komisije domova, zajedničke komisije oba doma, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti. Prijedlog zakona podnosi se predsjedavajućem doma, koji ga odmah dostavlja kolegiju doma.
Kolegij dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji radi davanja mišljenja, a nakon što odluči koja je komisija nadležna i nadležnoj komisiji.
U prvoj komisijskoj fazi ustavnopravna komisija razmatra usaglašenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, a nadležna komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Obje komisije dostavljaju domu svoje pozitivno ili negativno mišljenje.
U prvom čitanju u domu se vodi rasprava koja se završava usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona u prvom čitanju. Ako dom prihvati negativno mišljenje ustavnopravne ili nadležne komisije, predloženi zakon smatra se odbijenim, a ako prihvati pozitivno mišnjenje, smatra sa usvojenim u prvom čitanju. Ako ne prihvati mišljenja komisija, dom traži da komisije izrade novo mišljenje zasnovano na novim smjernicama i rokovima koje utvrdi dom.
Tokom druge komisijske faze, komisija raspravlja, a zatim i glasa o tekstu prijedloga zakona i eventualno predloženim amandmanima, a nakon toga i o prijedlogu zakona s prihvaćenim amandmanima. Amandmane mogu dostaviti poslanik/delegat, klub poslanika/naroda, nenadležna komisija, predlagač zakona i Vijeće ministara BiH.
U drugom čitanju na sjednici doma raspravlja se o prijedlogu zakona i izvještaju nadležne komisije te eventualnim amandmanima dostavljenim u plenarnoj fazi. Poslanici/delegati i klubovi poslanika/naroda mogu predlagati amandmane koji osporavaju amandmane koje je komisija usvojila. Nakon što se glasalo o amandmanima, glasa se o prijedlogu zakona u njegovom konačnom tekstu. Ako tekst prijedloga zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upućuje se drugom domu, gdje se procedura u potpunosti ponavlja.
Zakon se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u identičnom tekstu. Ako to nije slučaj, osniva se zajednička komisija za usaglašavanje koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvještaj zajedničke komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.

Usvojeni zakon objavljuje se u Službenom glasniku BiH

Desno