Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)
-
Ademović, Kemal
Predsjedavajući
-
Pendeš, Marina
Prva zamjenica predsjedavajućeg
-
Petrović, Obren
Drugi zamjenik predsjedavajućeg
| PREDSJEDAVAJUĆI: | Ademović, Kemal |
|---|---|
| PRVA ZAMJENICA PREDSJEDAVAJUĆEG: | Pendeš, Marina |
| DRUGI ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG: | Petrović, Obren |
| KONTAKT | |
|
|
|
|
Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza (PSNATO)
Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation
Parlamentarna skupština NATO-a (engl. Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation) interparlamentarna je organizacija osnovana 1955. godine koja okuplja parlamentarce iz 30 država članica i 14 država pridruženih članica NATO-a, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Zemlje članice PSNATO-a: Albanija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Španija, Turska i Velika Britanija.
Osim Bosne i Hercegovine, pridružene članice PSNATO-a su: Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Finska, Gruzija, Moldavija, Ruska Federacija, Srbija, Švedska, Švicarska i Ukrajina.
Radni jezici PSNATO-a su engleski i francuski, a njeni ciljevi mogu se definirati kao:
- podsticanje dijaloga među parlamentarcima o glavnim pitanjima sigurnosti,
- upoznavanje NATO-a i vlada članica NATO-a s mišljenjem parlamentaraca,
- osiguravanje veće transparentnosti politike NATO-a i većeg stepena kolektivne odgovornosti,
- jačanje transatlantskog odnosa,
- pružanje pomoći u razvoju parlamentarne demokratije integriranjem parlamentaraca iz zemalja koje nisu članice u rad Skupštine,
- pružanje direktne pomoći parlamentima koji aktivno traže članstvo u Skupštini,
- unapređenje saradnje sa zemljama Kavkaza i Mediterana,
- pružanje pomoći u razvoju parlamentarnih mehanizama za efikasnu demokratsku kontrolu oružanih snaga.
PSNATO-a održava dva plenarna zasjedanja godišnje - u proljeće i u jesen.
Skupština ima Biro koji čine predsjednik, pet potpredsjednika i šef finansija te Stalni odbor koji čine po jedan član svake delegacije zemalja članica i predsjednik, pet potpredsjednika i šef finansija.
PSNATO-a ima pet odbora i osam pododbora. Odbori pripremaju izvještaje i preporuke u vezi s NATO-om, koji se zatim razmatraju na plenarnoj sjednici. Preporuke se nakon usvajanja upućuju parlamentima i vladama država članica i pridruženih članica, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. Svi odbori održavaju svoje sjednice tokom proljetnog i jesenjeg zasjedanja PSNATO-a. Odbor za odbranu i sigurnost, Odbor za ekonomiju i sigurnost i Odbor za politička pitanja također se sastaju svakog februara u Briselu s visokim zvaničnicima NATO-a i EU. U okviru odbora postoje pododbori, koji se detaljnije bave posebnim pitanjima. Pododbori se sastaju nekoliko puta godišnje i posjećuju različite zemlje kako bi se upoznali sa situacijom na terenu i o tome pripremili izvještaj svojim odborima i PSNATO-u.
Odbori i pododbori PSNATO-a su:
1. Odbor za civilnu dimenziju sigurnosti
- Pododbor za demokratsko upravljanje
2. Odbor za odbranu i sigurnost
- Pododbor za transatlantsku saradnju u oblasti odbrane i sigurnosti
- Pododbor za buduće sigurnosne i odbrambene kapacitete
3. Odbor za ekonomiju i sigurnost
- Pododbor za ekonomsku saradnju Istoka i Zapada
- Pododbor za transatlantske ekonomske odnose
4. Odbor za politička pitanja
- Pododbor za transatlantske odnose
- Pododbor za partnerstva NATO-a
5. Odbor za nauku i tehnologiju
- Pododbor za pitanja širenja vojne tehnologije
PSNATO-a svake godine organizira tri Rose-Roth seminara i dva seminara Mediteranskog dijaloga, te program za parlamentarce u kojem učestvuju novi članovi parlamenta. Skupština, također, održava godišnji Parlamentarni transatlantski forum u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojem članovi PSNATO-a s američkim stručnjacima razmatraju transatlantska gledišta o nizu pitanja u vezi s NATO-om.
Od 25. maja 2007. Delegacija PSBiH u PSNATO-u ima status pridružene članice. Delegacija Parlamentarne skupštine BiH ima tri člana.
Međunarodni sekretarijat PSNATO-a je tijelo koje obavlja administrativne i poslove organizacione prirode. Ima oko 30 stručnjaka raspoređenih prema organizacionoj šemi, a predvodi ga generalni sekretar kojeg imenuje PSNATO-a.
ODNOSI NATO-a I BOSNE i HERCEGOVINE
Partnerstvo za mir (PfP)
Članice NATO-a odlučne su da ostave vrata NATO-a otvorenima za partnere sa Zapadnog Balkana koji žele pristupiti Savezu, koji su spremni dijeliti vrijednosti Saveza i voljni su i sposobni preuzeti odgovornosti i obaveze koje donosi članstvo. Euroatlantske integracije – članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji – prepoznate su kao najbolji način za postizanje dugoročne, održive sigurnosti i stabilnosti u regionu. Ovakva politika „otvorenih vrata“iskazuje se u činjenici da je svim zemljama u regionu ponuđena mogućnost ulaska u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP) i da su one prihvatile tu ponudu.
Bosna i Hercegovina (BiH) je 2003. godine pokrenula intenzivan program reforme odbrane u partnerstvu s NATO-om, a od decembra 2006. godine je članica PfP-a.
PfP je okvir za praktičnu bilateralnu saradnju između država partnera i NATO-a, osmišljen prema pojedinačnim potrebama i realiziran zajednički na nivou i tempom koji odaberu sami partneri, s težištem na demokratskim, institucionalnim i odbrambenim reformama. Članice PfP-a raspravljaju i o pitanjima od zajedničkog interesa u okvirima Euroatlantskog partnerskog vijeća u kojem participiraju sve članice NATO-a i partnerske zemlje. Aktivnosti PfP-a obuhvataju nekoliko oblasti, uključujući reformu odbrane, politiku i planiranje odbrane, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, vojnu saradnju i obuku, planiranje u slučaju vanredne situacije i katastrofe te saradnju u oblasti nauke i ekologije.
Bosna i Hercegovina učestvuje u tri centralna programa PfP-a, a to su:
- Individualni partnerski program (IPP)
- Proces planiranja i revizije (PARP)
- Individualni partnerski akcioni plan (IPAP)
O aspiracijama ka članstvu i relevantnim reformama Bosna i Hercegovina i NATO potpisali su i Sigurnosni sporazum, kojim se definira razmjena povjerljivih podataka između naše zemlje i NATO-a, kao i Sporazum o statusu snaga, kojim se regulira boravak gostujućih snaga iz zemalja NATO-a i PfP-a u BiH, kao i prisustvo gostujućih snaga iz Bosne i Hercegovine u zemljama NATO-a i PfP-a.
Intenzivirani dijalog
Osim navedenog, Bosna i Hercegovina je još od aprila 2008. aktivna i u okviru Intenziviranog dijaloga s NATO-om, koji je na samitu u Bukureštu NATO ponudio našoj zemlji.
Inače, Intenzivirani dijalog zasniva se s državom članicom Partnerstva za mir koja prednjači u ispunjavanju svojih obaveza na vojno-političkim pitanjima i upravljanju krizama.
Akcioni plan za članstvo (MAP)
Sljedeći korak u odnosima BiH i NATO-a predstavlja Akcioni plan za članstvo (MAP). MAP je program savjetovanja, pomoći i praktične podrške, osmišljen prema specifičnim potrebama zemalja koje teže članstvu u NATO-u. To je višefazni proces političkog dijaloga i vojnih reformi koje zemlje kojima je MAP odobren trebaju uskladiti sa standardima NATO-a, s konačnim ciljem ulaska u NATO. Predsjedništvo BiH je u junu 2009. godine donijelo odluku o podnošenju aplikacije za učešće naše zemlje u MAP-u.
Na Samitu NATO-a u Talinu, održanom 22. i 23. aprila 2010, ministri vanjskih poslova država članica NATO-a saglasili su se da će primiti Bosnu i Hercegovinu u MAP, ali su njegovo provođenje vezali za određene uslove. NATO je definirao da će prihvatiti prvi godišnji plan reformi BiH prema MAP-u tek kada Bosna i Hercegovina ispuni uslov knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine, koju bi koristilo Ministarstvo odbrane BiH.
U vezi s tim, Predsjedništvo BiH je 18. aprila 2012. donijelo Odluku o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, kojom su definirane 63 perspektivne vojne lokacije za potrebe Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.
Postupak knjiženja ovih lokacija je u toku.
Inače, učešće u MAP-u ne prejudicira odluke Saveza u pogledu budućeg članstva.