Održana tematska sjednica Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj o temi „Integracija Bosne i Hercegovine u unutrašnje, regionalno i tržište EU s posebnim osvrtom na Berlinski proces“

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je održana tematska sjednica pod nazivom „Integracija Bosne i Hercegovine u unutrašnje, regionalno i tržište Evropske unije (EU) s posebnim osvrtom na Berlinski proces“, koju je organizirala Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj PSBiH.

Uvodno izlaganje pred prisutnim članovima Zajedničke komisije, predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH, te predstavnicima akademske zajednice i nevladinog sektora, podnio je novoimenovani generalni sekretar Regionalnog centra za saradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu Amer Kapetanović, koji je govorio o značaju Berlinskog procesa i drugih regionalnih inicijativa, kao i Plana rasta i razvoja zemalja Zapadnog Balkana, kojeg je, s ciljem privrednog razvoja regije i uključivanja u evropsko tržište, uspostavila i promovirala EU.

Govoreći o rezultatima Berlinskog procesa, kao jedne od najvažnijih regionalnih inicijativa, Kapetanović je kao prvi važan korak spomenuo usvajanje Akcionog plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu, koji je uključivao slobodu kretanja ljudi, a ne samo roba, kapitala i usluga, kao i stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta i zelenu tranziciju.

Kao konkretne koristi Berlinskog procesa, Kapetanović je naveo potpisivanje pet regionalnih sporazuma – sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija doktora medicine, zubara i arhitekata, profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinarskih hirurga, farmaceuta i babica, sporazum o priznanju visokoškolskih kvalifikacija za državne fakultete, sporazum o putovanju sa ličnim kartama i sporazum o pristupu studiranju.

Kapetanović je govorio i o RCC-u kao krovnoj regionalnoj organizaciji, koja koordinira sve druge regionalne organizacije uključene u Berlinski proces.

Upoznao je učesnike tematske sjednice i sa novom stategijom i novim pristupom EU kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, koji, kako je naveo, ima tri strateška cilja – da značajno poveća ekonomski potencijal i tako smanji ogromnu razliku sa EU; da potakne zemlje Zapadnog Balkana da brže usvajaju reforme iz pravne stečevine EU i da se proces pridruživanja ubrza u datom geopolitičkom konktekstu.

Kao prioritetne oblasti Plana rasta Kapetanović je naveo slobodu kretanja roba, slobodu kretanja usluga i radne snage, pristup jedinstvenom sistemu plaćanja, poboljšanje putnog transporta, dekarbonizaciju energetskog tržišta, stvaranje jedinstvenog digitalnog prostora i integraciju industrijskog lanca nabavke.

Kad je o Bosni i Hercegovini riječ, Kapetanović je rekao da plan prioritetnih reformi koje treba realizirati u okviru Plana rasta podrazumijeva digitalizaciju koja bi omogućila jedinstveno unutrašnje tržište i efikasne javne usluge, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, energetski sektor i zelenu tranziciju, razvoj i očuvanje ljudskog kapitala i osnovne reforme, uključujući vladavinu prava.

Zahvaljujući se Kapetanoviću na učešću na tematskoj sjednici i sadržajnom i korisnom uvodnom izlaganju, predsjedavajuća Zajedničke komisija za ekonomske reforme i razvoj PSBiH Ermina Salkičević – Dizdarević upozorila je na činjenicu da u Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog ekonomskog prostora i apelirala na članove Zajedničke komisije i učesnike temetske sjednice da ulože zajednički napor s ciljem jačanja unutrašnjeg tržišta, te postizanja dogovora oko reformske agende koja prati Plan rasta, koji, kako je rečeno, predstavlja most od regionalnog ka unutrašnjem tržištu EU. (kraj)