43. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Adem Ibrahimpašić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vijeću ministara BiH: „Bosna i Hercegovina je mala zemlja i tržište s ukupno 51.000 km² i 3,85 milijuna stanovnika, te kao takva nije u mogućnosti voditi ekonomiju količina, tj. velikih serija već ekonomiju kvalitete, tj. malih serija, koristeći pri tome sve svoje komparativne prednosti. Isto tako nije ni pretjerano likvidna pa je i to prisiljava na male proizvodne serije. Kao takva, Bosna i Hercegovina je usmjerena na proizvodnju za izvoz. A da bi izvozila, mora ino tržište prihvatiti robe iz BiH. Da bi ino tržište prihvatilo bh. robe, treba ih prethodno upoznati. Zato me čudi da BiH i ono malo sredstava što izdvaja kroz proračun za ino prezentaciju svojih roba većim dijelom potroši u Bosni i Hercegovini. Zato pitam Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - zašto se sredstva namjenjena sajamskim priredbama troše za financiranje domaćih sajamskih priredaba i zašto nema plana ino nastupa bh. gospodarastva? Pa zar nam nisu bitna tržišta npr. Rusije, Ukrajine pa ni CEFTA-e, EU itd.? Bilo bi veoma bitno da entitetske komore i Vanjskotrgovinska komora BiH skupa s MVTEO izrade plan nastupa bh. gospodarstva u inozemstvu i realiziraju ga, a sve u cilju pospješenja izvoza.“

Izaslanik Hilmo Neimarlija postavio je sljedeće pitanje Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: „Uključivanje Bosne i Hercegovine u Europsku uniju pretpostavlja primjenu europskih ekoloških zakona i standarda. Nažalost, poznato je da je Bosna i Hercegovina na posljedenjem mjestu u regiji u zaštiti okoliša i upravljanja otpadom. Također je poznato da je Prevent u Visokom od svog osnivanja najagresivniji i najmanje kontrolirani proizvođač organskog otpada i zagađenja zraka u našoj zemlji. Usprkos javno iskazanim zahtjevima institucija i pojedinaca, koji su utemeljeni u pravu na pristup informacijama o okolišu koje je zajamčeno međunarodnim konvencijama, iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine javnosti nikada nije pružena oficijelna informacija o dodjeli okolišne i vodoprivredne dozvole za rad Preventa niti oficijelna informacija o zakonskoj proceduri i jamstvima na temelju kojih su te dozvole dodijeljene. Na isti način su tražene i izostale su službene Vladine informacije o tome koliko se stvarno poštuju zakonske norme u procesima proizvodnje i upravljanja otpadom u Preventu i koje su konkretne nepravilnosti u radu Preventa utvrdili i sankcionirali inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove. Od Ministarstva okoliša i turizma i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine tražim odgovore na sljedeća pitanja: 1.Raspolaže li Prevent u Visokom potrebnim dozvolama za rad i ako raspolaže, jesu li te dozvole dodijeljenje u zakonskoj proceduri i s neophodnim jamstvima poštivanja zakona u njihovom korištenju? 2.Poštuju li se zakonske norme u procesima proizvodnje i upravljanja otpadom u Preventu i ako se poštuju, koje su nepravilnosti u radu Preventa do sada ustanovili i kako su ih sankcionirali inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove?“

Izaslanik Hilmo Neimarlija također je postavio sljedeće pitanje Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike: „Tridesetog studenog prošle godine 28 radnika tvornice Prevent u Visokom zatražilo je liječničku pomoć u Domu zdravlja u Visokom. Prema medijskim predstavljanjima, ovaj nezapamćeni slučaj kolektivnog obolijevanja, traume ili neuroze bio je posljedica teških uvjeta za rad i iscrpljujućeg prekovremenog rada. Što je Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine poduzelo na rasvjetljavanju ovog slučaja i otklanjanju uzroka za moguće nove ovakve i slične kolektivne nevolje radnika?“

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu komunikacija i prometa, Radio-televiziji Bosne i Hercegovine i Regulatornoj agenciji za kominikacije: „Čije je vlasništvo Radio 202 i po kom zakonu radi? Tko je odobrio frekvenciju za ovaj radio i kada i koliko ima djelatnika na ovom radiju?“

Izaslanik Zoran Koprivica postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: “Evidentno je da su Banja Luka, Mostar, Tuzla, Bihać, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Prijedor, Široki Brijeg, Zenica i Brčko, kao veći politički i gospodarski centri u BiH, značajno zapostavljeni kada je riječ o raspoređivanju sjedišta državnih institucija u BiH. O ustavnom načelu ravnopravnosti entiteta, kada je riječ o ovim pitanjima, jasno je da se ne može ni govoriti. To jasno upućuje na sliku o BiH kao potpuno centraliziranoj zemlji, jer se sjedišta preko 90% njenih institucija nalaze u Sarajevu. Stoga tražim da Vijeće ministara BiH sačini i u poslovničkom roku dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH pregled svih formiranih državnih institucija BiH, s naznačenim sjedištem istih i njihovim eventualnim organizacijskim dijelovima u drugim mjestima te broju zaposlenih u njima.“

Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini: 1.„Što namjerava uraditi visoki predstavnik da bi se ispravilo višegodišnje kršenje Ustava FBiH u pogledu etničke raspodjele šest ključnih pozicija na federalnom nivou, od kojih dvije moraju pripadati predstavnicima srpskoga naroda? 2. Ima li visoki predstavnik namjeru poduzeti bilo kakve sankcije prema odgovornima u Federaciji BiH zbog višegodišnjeg kršenja Ustava? 3. Kada će visoki predstavnik odgovoriti na moja izaslanička pitanja postavljena na 31. (18. 6. 2009) i 35. sjednici (15. 9. 2009.) Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH?“

Izaslanica Dušanka Majkić također je ponovila pitanja postavljena na 31. sjednici od 18. 6. 2009. i na 34. sjednici od 15. 9. 2009. „Kada će Ured OHR/EUSR-a početi s plaćanjem poreza na plaće i doprinosa za svoje zaposlene u punom iznosu i time prestati s klasičnom utajom poreza i doprinosa na plaće u Republici Srpskoj i Federaciji BiH? Zašto do danas niste zatražili kaznenu istragu protiv Radislava Jovičića i zašto dokazi protiv njega nisu proslijeđeni ravnatelju SIPA-e, Vijeću ministara i Tužiteljstvu BiH?“

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Kada će Vijeće ministara BiH opremiti labaratorij i provesti neophodnu obuku kadrova za praćenje rezidua određenih supstancija u proizvodima životinjskog podrijetla?“

Izaslanica Alma Čolo postavila je sljedeće pitanje Ministarstvu pravde BiH i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH: “Uvažavajući neovisnost i nepristranost pravosuđa, a u kontekstu poštivanja članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, postavljam sljedeće pitanje Ministarstvu pravde i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine: Koliko u prosjeku vremenski traju parnični postupci pred sudovima u Bosni i Hercegovini, a posebno koliko u prosjeku traju drugostupanjski postupci, tj. postupci po žalbi u parničnom postupku pred kantonalnim sudovima u Federaciji BiH i okružnim sudovima u Republici Srpskoj?”