39. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarastvu financija i trezora, Ministarastvu pravde i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice: „S obzirom na to da su Inicijativom Vijeća ministara od 24. 7. 2008. godine zaduženi za izradu strategije i modaliteta načina razrješenja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Investbanke Beograd i drugih nedomicilnih banaka, zašto i nakon proteka 20 mjeseci, rok im je bio mjesec dana, nisu sačinili i predložili Vijeću ministara navedenu strategiju? Kada će predložiti strategiju i modalitete načina razrješenja stare devizne štednje, a što su bili dužni po Zakonu o izmirenju obveza po osnovi računa stare devizne štednje iz 2006.godine, po presudi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine AP 164/04 od 1. 4. 2006. godine i zaključku Vijeća ministara od 24. 7. 2008. godine?“

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Državnoj agenciji za istrage i zaštitu: „Tko su osobe u Bosni i Hercegovini kojima se pružaju usluge operativnog osiguranja?“

Izaslanik Zoran Koprivica postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu pravde BiH: „Kada će se između BiH i Hrvatske, te BiH i Srbije potpisati bilateralne izmjene i dopune sporazuma o međusobnom izvršenju zatvorskih sankcija, kako bi se na ovim prostorima trajno onemogućilo osuđenicima u ove tri države regije da izbjegavaju kazne koje su im pravomoćno izrečene? Evidentno je da su desetine osuđenika na zatvorske kazne pobjegli u drugu državu regije, gdje imaju boravište i državljanstvo, te praktično izbjegli zatvor. Potpisivanjem ovih sporazuma u slučaju bijega država koja izrekne kaznu može zatražiti da se ona izvrši, te će osuđenik morati izdržati kaznu u zemlji gdje se nalazi ili će se vratiti u državu u kojoj je osuđen. To je od goleme važnosti za pravdu na ovim prostorima, jer se već s punim pravom postavlja i pitanje - ima li smisla izricati kazne na sudovima ako će osuđenik pobjeći, koristeći sadašnje stanje i pravne regulative u regiji? Prema posljednjim informacijama, u tijeku su aktivnosti oko potpisivanja tog sporazuma sa Srbijom, dok se uopće ne spominje potpisivanje istog sporazuma s Hrvatskom.“

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH (svim ministarstvima): „Koliko su ministarstva ispoštovala Odluku o uvjetima i načinu prijema vježbenika VII. stupnja stručne spreme u radni odnos u 2008. i 2009. godini? U navedenoj Odluci, člankom 3. stavak 3., predviđena je obveza svih institucija Bosne i Hercegovine primiti ne manje od 4% od ukupnog broja djelatnih mjesta državnih službenika i drugih uposlenika VII. stupnja stručne spreme. Također istom Odlukom je predviđeno, člankom 4., primanje i volontera čiji broj ne može biti veći od 10% od ukupnog broja uposlenika VII. stupnja.“

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu vanjskih poslova BiH: „Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH gospođa Ana Trišić-Babić je izjavila: 'Srpski iz BiH nije isti kao srpski iz Srbije, hrvatski iz BiH nije isti kao hrvatski iz Hrvatske' (misleći na jezik), ističući da BiH u Europi neće imati 'pravo na tri kabine' za prijevod. Čije stajalište o pravu uporabe službenih jezika u BiH iznosi gospođa Trišić-Babić? Koji je to jezik hrvatski u Hrvatskoj, a koji hrvatski u BiH? Koje rješenje, ovakvim stavom, gospođa nudi u cilju unitarizacije BiH: jedan narod, jedan jezik, jedna država?“

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje OHR-u, Središnjem izbornom povjerenstvu i Vladi Federacije BiH: „Kada će prestati kršenje Ustava FBiH u Općini Gradačac i realizirati se rješenje 'ne mogu načelnik i predsjedatelj općinskog vijeća biti iz istog naroda', što je sada slučaj? Naime, Amandman LIV. na Ustav FBiH od 15. 4. 2004. godine, članak 6. stavak 3. točka 5. jasno precizira ovu obvezu na razini općina. Naime, po popisu pučanstva 1991. godine, u općini Gradačac od ukupno 56.000 stanovnika bilo je 59% Bošnjaka, 19% Srba, 15% Hrvata i 5% Jugoslavena. Poslije lokalnih izbora 2008. godine za načelnika Općine Gradačac pobijedio je gospodin Adem Hamić (Bošnjak), što je nužno tražilo da predsjedatelj Općinskog vijeća bude iz drugog konstitutivnog naroda, no izabran je gospodin Fadil Imširević (Bošnjak).“

Izaslanik dr. Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvu za civilne poslove i Vladi Republike Srpske: „Što ove nadležne institucije i druge institucije rade da se potakne i osigura održiv povratak prognanika i izbjeglica u Republiku Srpsku, odnosno što čine da se spriječe opstrukcije povratka i ostvarivanja prava povratnika, posebice u općinama Bosanske Posavine?“

Izaslanik dr. Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, Vladi Republike Srpske i Narodnoj skupštini Republike Srpske: „Što ove institucije čine da se osigura neotuđivo pravo na imovinu osoba prognanika i izbjeglica iz Republike Srpske koji se iz raznoraznih razloga nisu vratili, ne mogu vratiti i time nisu u stanju koristiti svoju imovinu, posebice zemljišne posjede, a zakon ih prisiljava da plaćaju porez na tu imovinu, s mogučnošću da je i izgube?“

Izaslanik dr. Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu komunikacija i prometa BiH: „Da li je prilikom raspodjele CEMT i bilateralnih dozvola koje se dobivaju od drugih država za 2009. bilo primjene selektivnih kriterija u odnosu na prijevoznike iz dva entiteta, odnosno da li su eventalno time prijevoznici iz jednog entiteta bili favorizirani ili oštećeni u odnosu na prijevoznike iz drugog entiteta?“