10. sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH - Zastupnička pitanja

Slavko Jovičić je ponovno postavio pitanje, odnosno zahtjev za dostavu informacije o tome „tko sve u Vijeću ministara BiH i u svim drugim institucijama BiH, bez obzira na dužnost i položaj, koristi te, sasvim je jasno, neopravdane privilegije“. Dodao je kako je u Pregledu zastupničkih pitanja netočno navedeno da je on dobio odgovor na ovo pitanje.

„1. Dokle je stigla istraga vezana uz smrt Ive Bartulovića (67), povratnika u banjalučko mjesto Barlovci, koji je 25.5.2007. na svom obiteljskom imanju brutalno pretučen, od čega je i preminuo? Tko su počinitelji, šta su motivi i šta su do sada uradili nadležni državni i organi RS-a? 2. Kakvo je trenutno stanje sigurnosti u BiH, s posebnim naglaskom na sigurnost povratnika?“

„Molim da mi se odgovori sa da ili ne. Postoje li osobe u Bosni i Hercegovini koje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost zemlje? Tražim da se imena tih osoba dostave parlamentarnoj Komisiji za nadzor Obavještajne službe u BiH. Tražim da mi Obavještajna služba i SIPA odgovore da li postoje ili nema takvih osoba (bez njihovih imena)“.

„1. Ja imam obavezu još iz ranijeg saziva, pošto nisam dobio odgovor, da aktueliziram jedno pitanje koje se tiče obespravljenih radnika iz Udruženja UGOR iz Jelaha kod Tešnja. Godine 2005., Predstavnički dom je usvojio zaključke kojima je obavezano Vijeće ministara da poduzme određene aktivnosti kako bi ti radnici došli do svojih prava koja su stekli po osnovu rada '90-tih godina u Republici Hrvatskoj. Ja sada ponavljam to svoje pitanje i tražim od Vijeća ministara da konačno Parlamentu dostavi odgovor. 2. Pitam Vijeće ministara - u kojoj se fazi nalaze pregovori oko ugovora o imovinskim odnosima i ugovora o socijalnom osiguranju BiH sa svim državama nastalim raspadom bivše SFRJ? Odgovor je potrebno dati za svaku državu i svaki ugovor posebno. Nakon odgovora, tražim tačku dnevnog reda na sjednici Doma“.

„1. Pitanje nadležnom resornom ministarstvu ili instituciji u BiH: - šta možete poduzeti na zaštiti arheološkog blaga BiH koje je u ratnom i poratnom periodu izloženo nebrizi, uništavanju i iznošenju izvan granica BiH? 2. Pitanje ministru prometa i komunikacija i Vijeću ministara: - kakav je aktuelni status Luke Ploče u bilateralnim odnosima BiH sa Republikom Hrvatskom i kojim sporazumom i kada je regulisan taj status? Da li je u bilo kakvom opticaju u bilateralnim razgovorima sa Republikom Hrvatskom Luka Rijeka, na čije korištenje je prije rata, s razlogom, geostartgeški bila naslonjena cijela Bosanska krajina i šire?“

„1. Nova pitanja za Vijeće ministara, predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Nikoli Špiriću. - Kada će Vijeće ministara BiH krenuti s provođenjem ekonomskih reformi, onih reformi koje ste prezentirali u dijelu ekspozea ekonomskog programa ovdje, a koje smo mi usvojili s 31 glasom? 2. Tražim od Državne agencije za rad i zapošljavanje da mi odgovori na sljedeća pitanja: - spisak svih putovanja u inostranstvo po mjesecima za period od 1.1. do 31.12. 2006. godine te od 1.1. do 1.6.2007. godine. Odgovor treba da sadrži: ime i prezime osoba koje su putovale za svaki mjesec; ukupan broj delegacija za svako putovanje; koje su sve zemlje posjećene u navedenim periodima; sva putovanja u Republiku Sloveniju u periodu od 1.1. do 1.6.2007. godine i, što je najbitnije, koji su učinci i efekti tih putovanja i da li je potpisan ijedan sporazum? I tražim iznose telefonskih računa za period od 1.1. do 31.12. 2006. godine i ovaj period.“

„Kancelariji za veterinarstvo pri Minstarstvu spoljne trgovine BiH i državnom veterinarskom inspektoru: Prvo, da mi se dostavi baza podataka Agencije za obilježavanje životinja BiH, kao i da se ista stavi na raspolaganje ministarstvima vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva Federacije BiH, Republike Srpske i nadležnim kantonalnim ministarstvima. Postavljam, u isto vrijeme, pitanje - kada će se riješiti pitanje ušnih markica za životinje i pasoša za životinje, te molim, takođe, da mi se dostavi izvještaj o problemima koji su nastali u vezi sa većim epidemiološkim parametrima ovih zoonoza prilikom donošenja državnog zakona o javnom zdravstvu. Takođe molim da mi se dostavi izvještaj o problemima vezanim za prestanak vršenja dužnosti bivšeg direktora Agencije za obilježavanje životinja Slavena Grbića i posljedice koje su po ovu endemijsku pojavu izazvale situacije sa tom ostavkom. Zatim bih molila da mi se odgovori na pitanje - kako se vrši provjera doniranih životinja povratnicima u RS i u Federacju BiH, pošto smo svjedoci da je ovih dana izvršena autanazija 68 ovaca i jagnjadi u Bajramovićima kod Srebrenice koji su bili donirani. I u isto vrijeme pitam nadležno ministarstvo i Vijeće ministara - šta su uradili po pitanju zaključaka koji su proslijeđeni sa Simpozijuma o brucelozi prošle godine, koji je održan u Sarajevu, osobito entitetskim ministarstvima i Državnom uredu za veterinarstvo. Takođe molim da mi se dostavi izvještaj o praćenju obavezne vakcinacije protiv bruceloze u BiH, kao i izvještaj o opremljenosti Zavoda za patologiju Veterinarskog fakulteta i laboratorije za imunocitohemiju Veterinarskog fakulteta. Bez obzira što termička obrada mesa i mlijeka koji su izvor zaraze mogu biti profilaksa zoonozama, smatram da u ovom trenutku faza endemskih žarišta je i potreba da se hitno obezbijede sanitarne klaonice za eutanaziju životinja i sanitarno zbrinjavanje tako umorene stoke. I moje drugo pitanje bih postavila Ministarstvu civilnih poslova, to je - da li su ispoštovali preporuku Agencije za Državnu službu, broj: 0334848-16/06 od 9.5.2007.godine, o mišljenju za radno mjesto rukovodećeg državnog službenika u Ministarstvu civilnih poslova BiH, na poziciji pomoćnika ministra u Sektoru za zdravstvo. “

„Ja bih želio da dobijem odgovor na pitanje koje upućujem Ministarstvu finansija i nadležnim poreskim organima, tako da bi se dobila potpuna slika o slučaju Zlatka Lgumdžije. Pošto je u dogovoru na poslaničko pitanje od 28.2. ove godine odgovoreno, citiram: „da prof. Zlatko Lagumdžija nije počinio krivična djela i da je nakon istražnih radnji obustavljen krivični postupak, odnosno neće se voditi“ – tražim da se precizno odgovori i na to da li je i koliko poreskih obaveza prof. dr. Zlatko Lagumdžija od 1998. do 2007., i to po godinama, po osnovu poreza na lični prihod građana, platio i da li ima i eventualno koliko poreskih obaveza koje nisu izmirene?“

Ja ću vrlo kratko postaviti pitanje – na koji način su utrošena sredstva od prodaje zemljišta Ambasadi SAD-a u Sarajevu?“

„1. Koliko su tačna mjesečna primanja predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministara i zamjenika u Vijeću ministara, te svih direktora javnih institucija (direkcija, agencija, ureda, uprava, instituta...) koje se finansiraju iz budžeta Bosne i Hercegovine u 2007. godini. Pitanje postavlljam ministru finansija i trezora. 2. Da li je Ministarstvo za ljudska prava sačinilo spisak građana BiH kojima je oteta ili uzurpirana privatna imovina od strane vjerskih zajednica? Ako jeste, tražim da mi se dostavi spisak tih građana sa sljedećim podacima: ime i prezime, općina, tačna adresa i podatak koja je vjerska zajednica odgovorna za kršenje elementarnog ljudskog prava na uživanje privatne imovine? Pitanje postavljam ministru za ljudska prava i izbjeglice. 3. Da li je Ministarstvo za ljudska prava sačinilo spisak građana BiH koji još uvijek, dvanaest godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, ne mogu da ostvare svoje pravo na povrat i uživanje privatne imovine? Ako jeste, tražim da mi se dostavi spisak tih građana sa sljedećim podacima: ime i prezime, općina, tačna adresa i podatak koji je organ, institucija ili osoba odgovorna za kršenje elementarnog ljudskog prava na uživanje privatne imovine?“

„1. Pitanje je predsjedavajućem Vijeća ministara, gospodinu Nikoli Špiriću, i ministru finansija, gospodinu Draganu Vrankiću. Da li je BiH izvršila obaveze po presudi Evropskog suda za ljudska prava o predmetu: 41183/02, Jeličić protiv BiH itd., sad da ne obrazlažem. Ako jeste, iz kojih sredstava? Ako nije, koje su posljedice za Bosnu i Hercegovinu koje će prouzrokovati odbijanje izvršenja presude Evropskog suda? 2. Da li je pokrenut krivični postupak protiv odgovornih u BiH zbog nepoštivanja odluka bivšeg Doma za ljudska prava po predstavkama vlasnika stare devizne štednje? 3. Kakav je stav Vijeća ministara o izvršenju presude za isplate stare devizne štednje? Ko će snositi posljedice neprovođenja izvršnih sudskih presuda, s obzirom na činjenicu da je Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje isključivu odgovornost preuzela Bosna i Hercegovina? Šta je sa tužbama deviznih štediša koje sudovi ne procesuiraju i tražim da se ovom Parlamentu dostavi informacija od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o broju i statusu ovih tužbi pokrenutih pred sudovima u BiH i krivičnih prijava kod Tužilaštva BiH. Zašto sudovi ne uzimaju u razmatranje ove tužbe? Zašto Tužilaštvo BiH šuti? Da li će isključivo posljedice neprocesuiranja tužbi ići na teret BiH, koja je po zakonu proglašena odgovornom? Da li će se BiH oglušiti i na konstatacije Evropskog suda? 4. U Sporazumu o pitanjima sukcesije, Bosni i Hercegovini pripao je koeficijent 15,50 %. Za koje komercijalne banke u BIH i s kojim iznosima devizne štediše u tim bankama je izračunat koeficijent raspodjele finansijskih sredstava za BiH, u odnosu na ukupnu štednju u bankama SFRJ? Posebno pitanje - da li je kod utvrđivanja koeficijenta za raspodjelu finansijskih sredstava za BiH uračunata i devizna štednja položena kod Jugobanke d.d. Sarajevo, koja je bila banka-kćerka Jugobanke d.d. Beograd – ovlaštene banke? 5. Šta je BiH poduzela u skladu s Dodatkom 1. Aneksa C. Sporazuma o pitanjima sukcesije? 6. Šta je sa sredstvima koja su prema članu 5. Aneksa C. Sporazuma o pitanjima sukcesije doznačena BiH? Da li su ova sredstva deponovana na escrow računu? Ako nisu, gdje su usmjerena, po čijoj odluci? 7. Koji su iznosi devizne štednje po bankama koji su raspadom SFRJ ostali izvan kontrole banaka iz BiH? Traži se pregled ovih potraživanja. 8. Koji je stav Vijeća ministara u vezi s deviznom štednjom državljana BiH u bankama Hrvatske, Slovenije i Srbije? Da li će BiH poduzeti ikakve mjere u zaštiti prava svojih građana? 9. Da li je Dom naroda usvojio izmjene i dopune Zakona o izmirenju obaveza po staroj deviznoj štednji? 10. Ko vrši kontrolu rada agencija iz člana 7. Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje? Na kome leži odgovornost zbog nezakonitih postupanja agencija i ko će snositi posljedice manipulacija deviznom štednjom u postupku verifikacije? Do kada Vijeće ministara misli manipulirati deviznom štednjom predlaganjem izmjena i dopuna Zakona? Koje su posljedice ovakve politike i ko će snositi odgovornost? 11. Koje su posljedice produžetka rokova verifikacije devizne štednje? Na kome leži odgovornost za ovakva postupanja? 12. Koje su posljedice prijedloga da se rok za verifikaciju produži do kraja 2007. godine? Pravna nesigurnost po štediše? 13. Traži se dostavljanje pregleda verifciranih deviznih računa, vrijednost izračunatih potraživanja po vlasniku računa i pregled isplaćenih ili obračunatih isplata u gotovini po svakom od tih zbirnih računa. 14. Šta je s tužbama deviznih štediša koje sudovi ne proceusiraju? Traži se da se ovom Parlamentu dostavi informacija od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o broju i statusu ovakvih tužbi pokrenutih pred sudovima u BiH i krivičnih prijava kod Tužilaštva BiH. 15. Traži se pregled svih isplata devizne štednje po bankama od maja 1991. godine do danas koje su izvršile banke u BiH“. „I drugo kratko pitanje, prema pisanju medija, raspisani tender za izgradnju mosta na Pelješcu, na Javnoj raspravi o namjeri izgradnje mosta kopno-Pelješac, koja je održana u Neumu, nije data saglasnost niti je moguće dati, izdati ovakvu saglasnost od strane BiH za gradnju ovog mosta. Pitanje je upućeno ministru prometa i komunikacija, doktoru Boži Ljubiću. Da li je gospodin ministar Božo Ljubić potpisao saglasnost u ime BiH za izgradnju mosta kopno-Pelješac?“

„Ja imam jedno kratko pitanje, a ono je upućeno Upravi za indirektno oporezivanje i glasi: - na osnovu kojeg zakona se za bilo koje pitanje u pogledu tumačenja propisa iz djelokruga rada Uprave za indirektno oporezivanje, osim što se mora podnijeti pismeni podnesak, naplaćuje i administrativna taksa u iznosu od 50 KM, pozivajući se na Tarifni broj 83 tarife administrativne takse? Ukoliko je to utemeljeno na nekom zakonu, podnosim inicijativu Vijeću ministara da se isti mijenja, jer je dovoljno što pravni subjekti plaćaju porez, te da je administracija dužna davati pravno tumačenje iz djelokruga svoga rada, bez posebne naknade.“

„Ovo pitanje koje ću postaviti, mislim da je u više navrata postavljano od strane poslanika, ali, evo, želim i ja da postavim to pitanje iz razloga što se odnosi konkretno na Zvornik, odakle dolazim. Tražim od Savjeta ministara da mi odgovori – šta je do sada urađeno po pitanju naknade za potopljeno zemljište u akumulaciji Hidroelektrane Mali Zvornik, kao i naknadu za održavanje priobalja?“

„S obzirom da ovih dana ima dosta priče o racionalizaciji u DKP mreži, a posebno dilema oko kriterija vezanih za to, Ministarstvu inostranih poslova BiH postavljam pitanje: - na osnovu kojih kriterija Ministarstvo inostranih poslova gasi konzulat u jednom i premiješta ga u drugi grad? Radi se o konzularnoj mreži u Njemačkoj i da li o tome postoji puna saglasnost u Ministarstvu? U kojim zemljama BiH ima ambasade, a da te zemlje nemaju ambasade u BiH, i koji su kriteriji kojim su se rukovodile vlasti u BiH kod otvaranja ambasada u tim zemljama? Drugo pitanje, Savjet ministara BiH je Odlukom broj: 35/07 od 22.3.2007. godine promijenio titulara imovine na određenim nekretninama, i pored činjenice da je na snazi bio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Baveći se tim, utvrdio sam da je razlog za ovakvu odluku izbjegavanje plaćanja zakupnine Federaciji BiH za te nekretnine. Moje pitanje glasi – odnosno, tražim od Savjeta ministara da mi dostavi spisak imovine čiji je titular SRBiH ili je ona predmet sukcesije, a na koju institucije BiH plaćaju zakupninu iz budžeta institucija BiH? Drugo, da se dostavi iznos sredstava koji se plaća za zakup ovih nekretnina, i to do formiranja zajedničkog ili jedinstvenog računa i poslije njegovog formiranja posebno.“

Vijeću ministara BiH i Upravi za neizravno oporezivanje BiH postavio je pitanja: “1. Da li postoji zakonska obaveza da se na sredstva etažnih vlasnika (zajednička pričuva), namijenjena za upravljanje i održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, plaća porez na dodatnu vrijednost (PDV)? 2. Da li postoji zakonska obaveza da upravitelj zgrade prilikom izvršenog obračuna svakom etažnom vlasniku na njegovo zaduženje mjesečne naknade, na ime upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, obračunava i odmah uplaćuje PDV, bez obzira da li će vlasnik ta etažna sredstava uplatiti? 3. Može li inspekcijska kontrola Uprave za indirektno oporezivanje Banja Luka, Regionalni centar Tuzla, po nalogu svojih neposrednih rukovodilaca i usmenih uputstava (slobodnog tumačenja), primijeniti metod da sve ono što nije izričito precizirano odredbama Zakona o PDV-u bude oporezivo, i to retroaktivno za 16 mjeseci?“