Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)
-
Ademović, Kemal
Predsjedatelj
-
Pendeš, Marina
Prva zamjenica predsjedatelja
-
Petrović, Obren
Drugi zamjenik predsjedatelja
| PREDSJEDATELJ: | Ademović, Kemal |
|---|---|
| PRVA ZAMJENICA PREDSJEDATELJA: | Pendeš, Marina |
| DRUGI ZAMJENIK PREDSJEDATELJA: | Petrović, Obren |
| KONTAKT | |
|
|
|
|
Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza (PSNATO)
Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation
Parlamentarna skupština NATO-a (eng. Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation) jest međuparlamentarna organizacija osnovana 1955. godine koja okuplja članove parlamenata iz 30 država članica i 14 država pridruženih članica NATO-a, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Države članice PSNATO-a: Albanija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Turska i Velika Britanija.
Osim Bosne i Hercegovine, pridružene članice PSNATO-a su: Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Finska, Gruzija, Moldavija, Ruska Federacija, Srbija, Švedska, Švicarska i Ukrajina.
Radni jezici PSNATO-a su engleski i francuski, a njegovi ciljevi mogu se definirati kao:
- poticanje dijaloga između članova parlamenata o glavnim pitanjima sigurnosti,
- upoznavanje NATO-a i vlada država članica NATO-a s mišljenjem članova parlamenata,
- osiguravanje veće transparentnosti politike NATO-a i višeg stupnja kolektivne odgovornosti,
- jačanje transatlantskog odnosa,
- pružanje pomoći u razvoju parlamentarne demokracije integriranjem članova parlamenata iz zemalja koje nisu članice u rad Skupštine,
- pružanje izravne pomoći parlamentima koji aktivno traže članstvo u Skupštini,
- unaprjeđenje suradnje sa zemljama Kavkaza i Mediterana,
- pružanje pomoći u razvoju parlamentarnih mehanizama za učinkovit demokratski nadzor oružanih snaga.
PSNATO održava dva plenarna zasjedanja godišnje - u proljeće i u jesen.
Skupština ima Biro, koji čine predsjednik, pet dopredsjednika i rizničar, i Stalni odbor, koji čine po jedan član svakog izaslanstva država članica i predsjednik, pet dopredsjednika i rizničar.
PSNATO ima pet odbora i osam pododbora. Odbori pripremaju izvješća i preporuke u vezi s NATO-om koji se potom razmatraju na plenarnoj sjednici. Preporuke se nakon usvajanja upućuju parlamentima i vladama država članica i pridruženih članica, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. Svi odbori održavaju svoje sjednice za vrijeme proljetnog i jesenskog zasjedanja PSNATO-a. Odbor za obranu i sigurnost, Odbor za ekonomiju i sigurnost i Odbor za politička pitanja također se sastaju svake veljače u Bruxellesu s visokim dužnosnicima NATO-a i EU-a. Unutar odbora postoje pododbori, koji se podrobnije bave posebnim pitanjima. Pododbori se sastaju nekoliko puta godišnje i posjećuju različite zemlje kako bi se upoznali sa situacijom na terenu i o tome pripremili izvješće svojim odborima i PSNATO-u.
Odbori i pododbori PSNATO-a su:
1. Odbor za civilnu dimenziju sigurnosti
- Pododbor za demokratsko upravljanje
2. Odbor za obranu i sigurnost
- Pododbor za transatlantsku suradnju u području obrane i sigurnosti
- Pododbor za buduće sposobnosti sigurnosti i obrane
3. Odbor za ekonomiju i sigurnost
- Pododbor za ekonomsku suradnju Istoka i Zapada
- Pododbor za transatlantske ekonomske odnose
4. Odbor za politička pitanja
- Pododbor za transatlantske odnose
- Pododbor za partnerstva NATO-a
5. Odbor za znanost i tehnologiju
- Pododbor za pitanja širenja vojne tehnologije.
PSNATO svake godine organizira tri Rose-Roth seminara i dva seminara Mediteranskog dijaloga, te program za članove parlamenata u kojem sudjeluju novi članovi parlamenata. Skupština također održava godišnji Parlamentarni transatlantski forum u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojem članovi PSNATO-a s američkim stručnjacima razmatraju transatlantska stajališta o nizu pitanja u vezi s NATO-om.
Od 25. svibnja 2007. Izaslanstvo PSBiH u PSNATO-u ima status pridružene članice. U Izaslanstvu Parlamentarne skupštine BiH su tri člana.
Međunarodno tajništvo PSNATO-a je tijelo koje obavlja administrativne i organizacijske poslove. Broji oko 30 stručnjaka raspoređenih prema organizacijskoj shemi. Na čelu Međunarodnog tajništva je glavni tajnik kojeg imenuje PSNATO.
ODNOSI NATO-a I BOSNE I HERCEGOVINE
Partnerstvo za mir - (PfP)
Članice NATO-a odlučne su ostaviti vrata NATO-a otvorenima za partnere sa Zapadnog Balkana koji žele pristupiti Savezu, koji su spremni dijeliti vrijednosti Saveza te su voljni i sposobni preuzeti odgovornosti i obveze koje donosi članstvo. Euroatlantske integracije – članstvo u NATO-u i Europskoj uniji – prepoznate su kao najbolji način za postizanje dugoročno održive sigurnosti i stabilnosti u regiji. Ovakva politika „otvorenih vrata“ iskazuje se u tome što je svim zemljama u regiji ponuđena mogućnost ulaska u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP) i što su one prihvatile tu ponudu.
Bosna i Hercegovina (BiH) je 2003. godine pokrenula intenzivan program reforme obrane u partnerstvu s NATO-om, a od prosinca 2006. je članica PfP-a.
PfP je okvir za praktičnu bilateralnu suradnju između država partnera i NATO-a, skrojen prema pojedinačnim potrebama i zajednički realiziran na razini i tempom koji odaberu sami partneri, s težištem na demokratskim, institucionalnim i obrambenim reformama. Članice PfP-a raspravljaju i o pitanjima od uzajamnog interesa u okvirima Euroatlantskog partnerskog vijeća, u kojem sjede sve članice NATO-a i partnerske zemlje. Aktivnosti PfP-a zalaze u brojne područja, uključujući reformu obrane, politiku i planiranje obrane, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, vojnu suradnju i obuku, planiranje za slučaj izvanredne situacije i katastrofe te suradnju u području znanosti i ekologije.
BiH sudjeluje u tri središnja programa PfP-a, a to su:
- Individualni partnerski program (IPP)
- Proces planiranja i revizije (PARP)
- Individualni partnerski akcijski plan (IPAP)
O aspiracijama k članstvu i relevantnim reformama BiH i NATO potpisali su i Sigurnosni sporazum, kojim se definira razmjena povjerljivih podataka između naše zemlje i NATO-a, kao i Sporazum o statusu snaga, kojim se uređuje boravak gostujućih snaga iz zemalja NATO-a i PfP-a u BiH, kao i prisutnost gostujućih snaga iz BiH u zemljama NATO-a i PfP-a.
Intenzivirani dijalog
Osim navedenoga, BiH je još od travnja 2008. aktivna i u sklopu Intenziviranog dijaloga s NATO-om, koji je NATO ponudio našoj zemlji na summitu u Bukureštu.
Inače, intenzivirani dijalog zasniva se s državom članicom Partnerstva za mir koja prednjači u ispunjavanju svojih obveza u vojno-političkim pitanjima i upravljanju krizama.
Akcijski plan za članstvo (MAP)
Sljedeći korak u odnosima BiH i NATO-a jest Akcijski plan za članstvo (MAP). MAP je program savjetovanja, pomoći i praktične podrške, skrojen prema specifičnim potrebama zemalja koje teže k članstvu u NATO-u. To je višefazni proces političkog dijaloga i vojnih reformi koje zemlje kojima je odobren MAP trebaju uskladiti s NATO-ovim standardima, s konačnim ciljem ulaska u NATO. Predsjedništvo BiH je u lipnju 2009. godine donijelo odluku o podnošenju zahtjeva za sudjelovanje naše zemlje u MAP-u.
Na summitu NATO-a u Tallinnu, koji je održan 22. i 23. travnja 2010., ministri vanjskih poslova država članica NATO-a suglasili su se da će primiti Bosnu i Hercegovinu u MAP, ali su njegovo provođenje vezali uz određene uvjete. NATO je odredio da će prihvatiti prvi godišnji plan reformi BiH prema MAP-u tek kada Bosna i Hercegovina ispuni uvjet uknjižbe nepokretne perspektivne vojne imovine, koju bi koristilo Ministarstvo obrane BiH.
U vezi s tim, Predsjedništvo BiH je 18. travnja 2012. donijelo Odluku o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, kojom su određene 63 perspektivne vojne lokacije za potrebe Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH.
Postupak knjiženja ovih lokacija je u tijeku.
Inače, sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira odluke Saveza glede budućeg članstva.