Članovi Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH sudjelovali na Konferenciji u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava

Članovi Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) sudjelovali su u radu Konferencije u povodu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, koja se održava danas u Sarajevu.

Na Konferenciji pod nazivom „Gdje počinje govor mržnje prestaje sloboda govora“, koja se održava u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u uvodnom dijelu nazočnim sudionicima obratili se ministrica Semiha Borovac, šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU veleposlanik Lars - Gunnar Wigermark i prvi zamjenik predsjedatelja Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Halid Genjac.

Izražavajući dobrodošlicu u Zgradu PSBiH, Genjac se zahvalio na sudjelovanju u radu ove Konferencije gostima iz Srbije i Hrvatske koji u nadležnim institucijama ovih zemalja rade na pitanjima zaštite ljudskih prava. Svoje pozdrave je uputio i nazočnim budućim mladim liderima u našoj zemlji, studentima i srednjoškolcima, za koje je ocijenio da će budućnost Bosne i Hercegovine biti sretnija u onoj mjeri koliko ovi mladi ljudi budu spremni za međusobni dijalog i kompromis.

Tijekom svog izlaganja, Genjac se osvrnuo na govor mržnje kao oblik diskriminatornog ponašanja i zabranjenog izražavanja, a koji se u različitim oblicima pojavljuje kroz veći broj međunarodnih akata. S tim u svezi naveo je rješenja koja čine sastavni dio Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelje EU o temeljnim pravima, te Preporuke Vijeća Europe o govoru mržnje, kao i Priručnika Vijeća Europe o govoru mržnje koji u sebi inkorporira kriterije proizašle iz prakse Europskog suda za ljudska prava. On je zaključio da brojni međunarodni dokumenti u oblasti ljudskih prava definiraju elemente slobode izražavanja i slobode medija, od kojih neki čine sastavni dio Ustava BiH, ali i entiteta, Brčko distrikta i županija u FBiH.

Inače, tijek Konferencije održavao se kroz diskusiju u dva različita panela, u kojem su sudionici diskutirali o govoru mržnje kao potencijalnom zločinu, njegovom institucionalnom i zakonsom okviru, te o saučesništvu u govoru mržnje u javnosti. (kraj)