Izaslanstvo PSBiH u PSNATO sudjeluje u radu 62. godišnjeg zasjedanja PSNATO u Istanbulu

Na trodnevnom zasjedanju PSNATO do sada je razgovarano o brojnim aktualnim pitanjima, kao što su tijekovi implemantacije odluka sa NATO samita iz Velsa i Varšave, odnosi NATO-a sa Rusijom i transatlantskim odnosima, kao i nastojanjima da arapski svijet izgradi novu sigurnosnu strukturu i strategiju. Pored navedenog, razgovarano je i o potrebi daljnjeg jačanja savezništva u borbi protiv ISIL-a, daljnjoj strategiji za održavanje međunarodne potpore Afganistanu, potrebama za dodatno ulaganje u obrambeni sektor zemalja NATO, te borbi protiv terorizma i svih oblika radikalizma, migracijskoj krizi i sigurnosnim izazovima koje ona nosi sa sobom. 

  
Na sjednici Odbora za civilnu dimenziju sigurnosti PSNATO obavljena je rasprava o konačnom specijalnom izvješću o temi: „Zapadni Balkan: Izazovi europskih i euroatlantskih integracija“. Tom prigodom prezentirano je Izvješće članova ovog Odbora, koji su 8. i 9. ožujka 2016. boravili u radnom posjetu Bosni i Hercegovini i Srbiji, a koji predstavlja viđenje aktualnog stanja u zemljama Zapadnog Balkana. Specijalna izvjestiteljica Odbora za civilnu dimenziju PSNATO Ulla Schmidth naglasila je da ovo Izvješće treba biti podsticaj i motiv za veću suradnju institucijama zakonodavne i izvršne vlasti zemalja regiona, kako bi se u cjelini okrenuli boljoj budućnosti unutar NATO-a i Europske unije. Ona je pozvala bosanskohercegovačke političare da nastave sa daljnjim reformama i preuzetim obvezama, uz ocjenu da naša zemlja zaslužuje europsku budućnost. Konstatirajući da pozitivne procese u BiH treba nastaviti, Schmith je pozvala članice NATO-a da pomognu Bosni i Hercegovini s ciljem aktiviranja Akcionog plana za članstvo u (MAP) NATO-u.

Predsjedatelj Izaslanstva PSBiH u PSNATO Nikola Lovrinović u svom obraćanju pred članovima ovog Odbora, osvrčući se na izvješće, pozvao je njegove članove da podrže Bosnu i Hercegovinu u namjeri da se aktivira MAP, istaknuvši pomake koji su urađeni na putu BiH ka EU. Lovrinović je nazočne podsjetio da je tijekom ministarske konferencije zemalja NATO u Talinu 2010. godine Bosni i Hercegovini uvjetno ponuđeno da krene sa realiziranjem Akcionog plana za članstvo, za šta je uvjet bio knjiženje vojne imovine, odnosno 69 vojnih lokacija. On je zaključio da se proteklih šest godina ovo pitanje pokazalo kao praktično nemoguća misija, te da je cjelokupan proces otišao na politički teren, na šta je ukazivano i tijekom posjeta predsjedatelja PSNATO-a gospodina Mike Turnera Bosni i Hercegovini.

Lovrinović je istaknuo da u našoj zemlji postoje različita viđenja oko ulaska u NATO, te da odluka o članstvu u NATO-u ostaje neriješeno pitanje, ali ne i nemoguć cilj. Zaključeno je da se aktiviranjem MAP-a ne prejudicira odluka o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO, već nastavlja sa procesom dostizanja standarda koji će našim vojnicima omogućiti da, kroz programe koje nudi NATO, krenu u novu fazu reorganizacije i opremanja Oružanih snaga BiH.

Članica Izaslanstva Dušanka Majkić, osvrnula se na određene dijelove iz izvješća specijalne izvjestiteljice Ulle Smith, komentirajući tom prigodom pitanje referenduma u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, održanog 25. rujna 2016., kao i o problemima koji se odnose na knjiženje vojne imovine.

Izaslanstvo PSBiH imalo je tijekom ovog zasjedanja niz bilateralnih susreta s izaslanstvima zemalja Zapadnog Balkana i jugoistočne Europe, pri čemu posebno treba istaći visoku razinu razumjevanja koji je ispoljen prigodom komunikacije sa članovima izaslanstava zemalja regiona, prvenstveno Crne Gore, Hrvatske i Srbije. (kraj)