U Parlamentarnoj skupštini BiH održan Okrugli sto na temu “Promemorija 30. godišnjice genocida u Srebrenici”

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je, u organizaciji Mješovitog kluba poslanika, održan Okrugli sto na temu: "Promemorija 30. godišnjice genocida u Srebrenici". Ovaj događaj, prvi put organiziran u institucijama BiH nakon usvajanja Rezolucije Ujedinjenih naroda (UN) o genocidu u Srebrenici, okupio je visoke zvaničnike, predstavnike međunarodnih organizacija, preživjele žrtve, predstavnike akademske zajednice i aktiviste civilnog društva s ciljem podizanja svijesti i naglašavanja važnosti sjećanja, edukacije i prevencije budućih zločina.

Otvarajući Okrugli sto, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović istaknuo je da je ovo značajan događaj u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, gdje se po prvi put obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici nakon usvojene Rezolucije UN-a. Naglasio je važnost ovog momenta za historijsko i institucionalno pamćenje na genocid u Srebrenici u kontekstu usvojene Rezolucije Generalne skupštine UN-a 78/282 od 23. maja 2024. godine.

U Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici, usvojenoj od strane Generalne skupštine UN-a, jasno je navedeno da se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. S tim u vezi, na Okruglom stolu je naglašena i obaveza svih država članica UN-a da "proučavaju utvrđene činjenice, te posebno i kroz obrazovne sisteme, čuvaju sjećanje na ova teška dešavanja koja su obilježila prošli vijek".

Govornici su podsjetili da je genocid u Srebrenici počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u Istočnoj Bosni u julu 1995. godine, predstavljajući jedno od najtragičnijih poglavlja savremene historije.

Genocid u Srebrenici nije bio čin nasumičnog divljaštva ili puki tragični ishod agresije na Bosnu i Hercegovinu. To je bio planski i koordinirani zločin koji je uključivao vojno-politički, birokratski i industrijski aparat Republike Srpske i Srbije, rečeno je na Okruglom stolu.

Učesnici su oštro osudili kontinuirano prisutno negiranje i revizionizam genocida na lokalnom, regionalnom, pa i globalnom nivou. Istaknuto je da poricanje genocida nije pravo na 'drugačije mišljenje' i da negiranje genocida, često praćeno govorom mržnje i veličanjem ratnih zločinaca, vrijeđa žrtve i preživjele i podriva temelje pomirenja, rečeno je na ovom Okruglom stolu. 

Naglašeno je da je poricanje genocida "sofisticirana, dobro osmišljena i međunarodno koordinirana politička strategija", čiji je cilj stvaranje "informacijskog haosa" i "alternativne stvarnosti".

Učesnici Okruglog stola uputili su poziv predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Republici Srbiji, kao članici UN-a, da "ispoštuju naloge iz usvojene Rezolucije o Srebrenici od strane Generalne skupštine UN-a", te da "prihvate i priznaju Rezoluciju kao svoju". Pozvali su institucije Srbije, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da zajednički krenu u izgradnju novih preduslova za osiguranje stabilnosti, razumijevanja, poštivanja i mira u regionu.

Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici 2025. godine prilika je da se pošalje snažna poruka o važnosti istine, pravde i suočavanja s prošlošću, rekli su učesnici Okruglog stola i zaključili da je to ultimativni odgovor na dehumanizirajuću logiku genocida i cinizam njegovih poricatelja i glorifikatora.

Osim poslanika Mješovitog kluba u Predstavničkom domu PSBiH Šemsudina Mehmedovića i Jasmina Emrića, na Okruglom stolu učestvovali su i svjedok genocida u Srebrenici Sadik Ahmetović, dr. sc. Zilha Mastalić, kao i nekadašnji dugogodišnji oficir za vezu s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Amir Ahmić. (kraj)