Poslanica u Predstavničkom domu i članica Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević učestvuje u Ženevi na prezentaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i članica Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević učestvuje u Ženevi na prezentaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH (četvrti ciklus).

Na početku svog izlaganja pred članovima Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) Dervišević je izrazila zadovoljstvo zbog konstatiranog općeg napretka Bosne i Hercegovine po različitim oblastima u domenu ljudskih prava u kojima, prema prethodnom prikazu stanja ljudskih prava, to nije bio slučaj.

Fokusirajući se na postignuti napredak Bosne i Hercegovine u dijelu zakonodavne aktivnosti i nadležnostima državnog nivoa vlasti, Dervišević je posebno istaknula usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, usvojenom od PSBiH, kojim je uspostavljen institut „preventivnog mehanizma za sprečavanje torture i zlostavljanja“. Navedeni Zakon, kazala je, usaglašen je sa Pariškim principima i preporukama Venecijanske komisije, čime je Bosna i Hercegovina – a kako je to u svom Izvještaju o napretku o Bosni i Hercegovini konstatirala i Evropska komisija – ispunila svoje međunarodne obaveze. Istim Zakonom stvoren je i normativni okvir za osiguranje finansijske nezavisnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, rekla je Dervišević.

Govoreći o napretku u oblasti borbe protiv korupcije, Dervišević je istaknula činjenicu da je PSBiH tokom prošle godine usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Činjenica je, rekla je Dervišević, da prema navodima Evropske komisije Zakon o sprečavanju sukoba interesa „nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima“, ali svakako predstavlja „značajan iskorak“, te se sa oba usvojena zakona uveliko unapređuje stanje u BiH i usklađenost bh zakonodavstva sa acquis-om. 

U vezi s aktivnostima poduzetim u oblasti građanskih i političkih prava i slobode izražavanja, Dervišević je istaknula da je, iako svi krivični zakoni u BiH sadrže odredbu kojom se zabranjuje izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, te mržnje po osnovu boje kože, pola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo kakve druge osobine, ova odredba u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine dodatno ojačana. „Odnedavno je Krivičnim zakonom BiH predviđena zabrana, odnosno propisane sankcije za veličanje ratnih zločinaca, otvoreno negiranje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudskim presudama; dodjela priznanja, nagrada, spomenica i sličnih privilegija licima pravosnažno osuđenim za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kao i čin imenovanja nekog javnog objekta po licu pravosnažno osuđenom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Činjenica je, međutim, i da je ova dopuna Krivičnog zakona BiH rezultat odluke visokog predstavnika za BiH, ali to svakako ne umanjuje njen značaj“, rekla je Dervišević.  

Ona je naglasila da su pozitivni pomaci postignuti i u oblasti zabrane diskriminacije, nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o strancima usklađenog sa aktima Evropske unije, ali i podsjetila na činjenicu da u prethodnom periodu nije došlo do implementacije odluka Evropskog suda za ljudska prava.

Dervišević je potcrtala neophodnost dosljedne primjene svih usvojenih zakonskih normi kako bi sve reforme zaista i zaživjele.

„Svi u Bosni i Hercegovini trudit ćemo se da radimo ka ispunjenju tog cilja, kao i na  daljem i stalnom unapređenju stanja ljudskih prava, obzirom da je napredak u toj oblasti uvijek moguć“, zaključila je poslanica u Predstavničkom domu PSBiH i članica Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević u izlaganju pred članovima Vijeća za ljudska prava UN u Ženevi. (kraj)