Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Borjana Krišto govorila na Prvom globalnom parlamentarnom summitu o borbi protiv terorizma

Zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBIH) Borjana Krišto sudjelovala je danas u Beču u radu Prvog globalnog parlamentarnog summita o borbi protiv terorizma, kojim je, u organizaciji Interparlamentarne unije (IPU), okončana Peta svjetska konferencija predsjednika parlamenata.

Na početku Summita, u čiju su organizaciju, osim IPU-e, uključeni i uredi Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (UNODC) i za borbu protiv terorizma (UNOTC), sudionike su uvodnim obraćanjem pozdravili predsjednik Nacionalnog vijeća Parlamenta Austrije Wolfgang Sobotka i predsjednik IPU-a Duarte Pacheco.

Parlamentarci su u okviru Summita kroz različite panele raspravljali o potpori žrtvama terorizma, kao i o ulozi parlamenata u sprječavanju radikalizacije i govora mržnje.

Tijekom panela o ulozi parlamenata u sprječavanju radikalizacije i govora mržnje, nazočnima se obratila i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto.

U svom obraćanju Krišto je rekla da je pravo na slobodu izražavanja jedno od temeljnih ljudskih prava, ali da se, nažalost, to pravo, posebno u zadnje vrijeme, pojavom društvenih mreža masovno zloupotrebljava kroz izražavanje misli, ideja, stavova i uvjerenja kojima se ugrožavaju prava drugih.

Kada je riječ o BiH, Krišto je naglasila da postoje razni sigurnosni rizici i oblici radikalizacije i govora mržnje, od odlaska državljana BiH na strana ratišta i njihovog povratka u državu, preko svakodnevnih huškanja, do suočavanja s velikim prilivom ilegalnih migranata.

Govoreći o konkretnim pojavama govora mržnje u BiH, Krišto je posebno upozorila na problem određenih politika, koje, kako je istaknula, svoj politički rejting grade upravo na govoru mržnje.

Na kraju izlaganja Krišto je kazala kako je, uz sve napore koje država ulaže kako bi se što uspješnije odgovorilo sigurnosnim izazovima, uloga parlamenata neizostavna kada je riječ o kreiranju zakonskih rješenja kojima se doprinosi rješavanju problema govora mržnje, radikalizacije, kao i ostalih oblika sigurnosnih izazova, pri tom naglasivši da ta zakonska rješenja moraju biti rezultat konsenzusa ključnih političkih aktera koji participiraju u vlasti kako ne bi došlo do kontra učinka i produljenja krize. (kraj)