25.4.2013
Obraćanje članice Delegacije PSBiH Danijele Martinović na zasjedanju Parlamentarnog komiteta Parlamentarne skupštine Centralnoevropske inicijative
Učesnicima zasjedanja Parlamentarnog komiteta PS Centralnoevropske inicijative na temu „Različitost omogućava kreativnost za privredni rast regiona“ koje se održava u Budimpešti obratila se članica Stalne delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Centralnoevropske inicijative (PS CEI) Danijela Martinović.
Obraćanje gđe Danijele Martinović prenosimo u cjelini:
"Cijenjeni g. Predsjedniče,
Poštovane kolege
Veliko mi je zadovoljstvo biti danas na ovom sastanku!
Poštovani g. Predsjedniče, zahvaljujem Vam na toploj dobrodošlici i čestitam na izvrsnoj organizaciji ovog sastanka, kao i mogućnosti da razmotrimo pitanja od zajedničkog interesa.
Zemlje Centralnoevropske inicijative se razlikuju jezički, kulturološki, politički, nacionalno ali postoji uvezanost i bliskost zemalja regiona. Bliskost koja se ostvaruje preko suradnje naše Centralnoevropske inicijative, putem diplomatskih, političkih, ekonomskih veza, turizma i kulturno-sportskih manifestacija. Bliskost putem različitosti stvara mogućnost razvoja lanca vrijednosti i iskorištavanje komparativnih prednosti svake zemlje pojedinačno, u svim navedenim oblastima.
Kada je o ekonomiji riječ, BiH može ostalim zemljama CEI-a ponuditi atraktivne sektore za ulaganja. Ti sektori su: šumarstvo, poljoprivreda, energetika, turizam, građevinarstvo, prehrambena industrija, rudarstvo i metaloprerađivačka industrija, tekstilna i drvoprerađivačka industrija, auto-industrija. Upravo različitost zemalja predstavlja osnovu za dalje uvezivanje.
Kada je riječ o šumarstvu, 53% BiH je pokriveno visokokvalitetnim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, što iznosi preko 2 miliona hektara. BiH pruža povoljne uvjete i za razvoj poljoprivrede zbog raspoloživih prirodnih, zemljišnih resursa, umjerene klime i radne snage.
Isto tako, BiH posjeduje značajan energetski potencijal – hidro- i termopotencijal. BiH ima značajne zalihe smeđeg uglja, lignita i treseta, preko 6 milijardi tona. Isto tako, značajan je potencijal za korištenje energije iz obnovljivih, čistih izvora – energije vjetra, solarne energije te energije iz biomase.
U BiH postoje značajne destinacije pogodne za razvoj turizma. Posjetioci mogu da uživaju u zimskom, banjskom, planinskom, morskom, eko i seskom, vjerskom (Međugorje) i kulturno-istorijskom turizmu.
Tekstilna industrija u BiH ima značajnu tradiciju, premda danas dominiraju lohn-poslovi.
BiH ima značajne rezerve uglja, boksita, olova, cinka te kamene soli. Rudarstvo se u BiH razvija dolaskom Austro-ugarske krajem 19. vijeka a prije 1992 godine u rudnicima je radilo preko 30.000 radnika.
Prehrambena indsutrija također ima značajan potencijal. Postoje veliki poljoprivredni resursi, ali nažalost, nisu dovoljno iskorišteni. No, BiH ima značajan potencijal u proizvodnji pšenice, ranog voća i povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, meda.
BiH ostvaruje značajne izvozne prihode putem izvoza drveta i proizvoda od drveta – namještaja prvenstveno.
BiH postaje sve značajniji izvoznik auto-dijelova i presvlaka za sjedišta u autoindustriji. Značajni napori se ulažu i u obnovu namjenske industrije.
BiH je, kao dio bivše Yu prije 1992. Godine, bila sedma vojna sila u Evropi.
BiH najviše trguje sa zemljama okruženja, dakle članicama CEI te zemljama iz EU.
Isto tako, najveći priliv stranih investicija je dolazio iz Srbije, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke. BiH i zemlje okruženja su članice CEFTA-e što je donio niz prednosti i trgovinskih pogodnosti za zemlje članice.
No, za razliku od BiH većina zemalja Centralne i Istočne Evrope je uspješno prošla proces tranzicije, reindustrijalizacije i povećala svoju konkurentnost. BiH ima i dalje nizak nivo industrijalizacije (11,4%) BDP-a, a udio industrije u ukupnoj zaposlenosti iznosi samo 26% što je niže od izvozno orijentiranih zemalja Centralne i Istočne Evrope (33%).
Prerađivačka industrija BiH iznosi preko 90% robnog izvoza a zemljama Centralne i Istočne Evrope taj postotak iznosi 21%. Izvozna ponuda se sastoji od intermedijarnih proizvoda i energenata niske dodane vrijednosti, dok na strani uvoza dominiraju kapitalna, trajna i netrajna potrošna dobra, i to hrana (preko 2 milijarde KM uvoza).
Uvezivanje zemalja CEI-a u lancu vrijednosti, putem klastera, što je potvrđeno na temelju niza stručnih studija, bi doprinjelo ostarivanju značajnih, komparativnih prednosti i rezultata na polju: energetike, automobilske industrije, prerade drveta te poljoprivredne proizvodnje.
Naravno, time se ne iscrpljuje mogućnost međusobnih ulaganja i u druge sektore i kompanije u kojima naše zemlje, bilateralno imaju interes. Svakako, detaljnija analiza pojedinih sektora i pronalazak obostrane, međusobne koristi predstavlja značajan korak na produbljivanju saradnje i i bliskosti među zemljama CEI-a. (kraj)
Učesnicima zasjedanja Parlamentarnog komiteta PS Centralnoevropske inicijative na temu „Različitost omogućava kreativnost za privredni rast regiona“ koje se održava u Budimpešti obratila se članica Stalne delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Centralnoevropske inicijative (PS CEI) Danijela Martinović.
Obraćanje gđe Danijele Martinović prenosimo u cjelini:
"Cijenjeni g. Predsjedniče,
Poštovane kolege
Veliko mi je zadovoljstvo biti danas na ovom sastanku!
Poštovani g. Predsjedniče, zahvaljujem Vam na toploj dobrodošlici i čestitam na izvrsnoj organizaciji ovog sastanka, kao i mogućnosti da razmotrimo pitanja od zajedničkog interesa.
Zemlje Centralnoevropske inicijative se razlikuju jezički, kulturološki, politički, nacionalno ali postoji uvezanost i bliskost zemalja regiona. Bliskost koja se ostvaruje preko suradnje naše Centralnoevropske inicijative, putem diplomatskih, političkih, ekonomskih veza, turizma i kulturno-sportskih manifestacija. Bliskost putem različitosti stvara mogućnost razvoja lanca vrijednosti i iskorištavanje komparativnih prednosti svake zemlje pojedinačno, u svim navedenim oblastima.
Kada je o ekonomiji riječ, BiH može ostalim zemljama CEI-a ponuditi atraktivne sektore za ulaganja. Ti sektori su: šumarstvo, poljoprivreda, energetika, turizam, građevinarstvo, prehrambena industrija, rudarstvo i metaloprerađivačka industrija, tekstilna i drvoprerađivačka industrija, auto-industrija. Upravo različitost zemalja predstavlja osnovu za dalje uvezivanje.
Kada je riječ o šumarstvu, 53% BiH je pokriveno visokokvalitetnim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, što iznosi preko 2 miliona hektara. BiH pruža povoljne uvjete i za razvoj poljoprivrede zbog raspoloživih prirodnih, zemljišnih resursa, umjerene klime i radne snage.
Isto tako, BiH posjeduje značajan energetski potencijal – hidro- i termopotencijal. BiH ima značajne zalihe smeđeg uglja, lignita i treseta, preko 6 milijardi tona. Isto tako, značajan je potencijal za korištenje energije iz obnovljivih, čistih izvora – energije vjetra, solarne energije te energije iz biomase.
U BiH postoje značajne destinacije pogodne za razvoj turizma. Posjetioci mogu da uživaju u zimskom, banjskom, planinskom, morskom, eko i seskom, vjerskom (Međugorje) i kulturno-istorijskom turizmu.
Tekstilna industrija u BiH ima značajnu tradiciju, premda danas dominiraju lohn-poslovi.
BiH ima značajne rezerve uglja, boksita, olova, cinka te kamene soli. Rudarstvo se u BiH razvija dolaskom Austro-ugarske krajem 19. vijeka a prije 1992 godine u rudnicima je radilo preko 30.000 radnika.
Prehrambena indsutrija također ima značajan potencijal. Postoje veliki poljoprivredni resursi, ali nažalost, nisu dovoljno iskorišteni. No, BiH ima značajan potencijal u proizvodnji pšenice, ranog voća i povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja, meda.
BiH ostvaruje značajne izvozne prihode putem izvoza drveta i proizvoda od drveta – namještaja prvenstveno.
BiH postaje sve značajniji izvoznik auto-dijelova i presvlaka za sjedišta u autoindustriji. Značajni napori se ulažu i u obnovu namjenske industrije.
BiH je, kao dio bivše Yu prije 1992. Godine, bila sedma vojna sila u Evropi.
BiH najviše trguje sa zemljama okruženja, dakle članicama CEI te zemljama iz EU.
Isto tako, najveći priliv stranih investicija je dolazio iz Srbije, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke. BiH i zemlje okruženja su članice CEFTA-e što je donio niz prednosti i trgovinskih pogodnosti za zemlje članice.
No, za razliku od BiH većina zemalja Centralne i Istočne Evrope je uspješno prošla proces tranzicije, reindustrijalizacije i povećala svoju konkurentnost. BiH ima i dalje nizak nivo industrijalizacije (11,4%) BDP-a, a udio industrije u ukupnoj zaposlenosti iznosi samo 26% što je niže od izvozno orijentiranih zemalja Centralne i Istočne Evrope (33%).
Prerađivačka industrija BiH iznosi preko 90% robnog izvoza a zemljama Centralne i Istočne Evrope taj postotak iznosi 21%. Izvozna ponuda se sastoji od intermedijarnih proizvoda i energenata niske dodane vrijednosti, dok na strani uvoza dominiraju kapitalna, trajna i netrajna potrošna dobra, i to hrana (preko 2 milijarde KM uvoza).
Uvezivanje zemalja CEI-a u lancu vrijednosti, putem klastera, što je potvrđeno na temelju niza stručnih studija, bi doprinjelo ostarivanju značajnih, komparativnih prednosti i rezultata na polju: energetike, automobilske industrije, prerade drveta te poljoprivredne proizvodnje.
Naravno, time se ne iscrpljuje mogućnost međusobnih ulaganja i u druge sektore i kompanije u kojima naše zemlje, bilateralno imaju interes. Svakako, detaljnija analiza pojedinih sektora i pronalazak obostrane, međusobne koristi predstavlja značajan korak na produbljivanju saradnje i i bliskosti među zemljama CEI-a. (kraj)
|
PRESS
KONTAKT |
Sektor za odnose sa javnošću |