Održana 25. sjednica Privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH

Na 25. sjednici Privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH obavljeno je saslušanje zamjenice glavnog tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo i članice Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH Berine Alihodžić i tužiteljice Tužiteljstva BiH i članice VSTV-a Biljane Simeunović.

U svjedočenju pred članovima Privremenog istražnog povjerenstva gospođa Alihodžić iznijela je svoje viđenje stanja u pravosudnim institucijama BiH, te ocijenila da trenutno stanje u pravosuđu nije na zadovoljavajućoj razini, ali da su, kako je kazala, ipak vidljivi određeni pozitivni pomaci.

Kao glavni problem u radu tužiteljstava označila je reformu pravosuđa iz 2003. godine, nakon koje je, kako je istaknula, tužiteljima dodiljeljena dvojaka uloga – i istražnog sudije i tužitelja, što je, kako je kazala, predstavljalo otežavajuću okolnost u radu tužitelja.

Kao problem u radu tužiteljstava gospođa Alihodžić je navela i kriterijume ocjenjivanja tužitelja, te se, s tim u svezi, založila za bodovanje tužitelja sukladno obimu i težini predmeta, kao i za drugačije normiranje određenih predmeta.

U svom svjedočenju tužiteljica Alihodžić osvrnula se i na upotrebu Sustava za automatsko upravljanje predmetima u tužiteljstvima (CMS), naglašavajući da je to sustav koji spriječava manipulacije u dodijeljivanju predmeta, ali da, kako je rekla, ima saznanja da se ovaj sustav dodjele predmeta ne koristi u Tužiteljstvu BiH.

Odgovarajući na pitanja članova Povjerenstva o trenutačnom stanju u VSTV-u BiH, tužiteljica Alihodžić založila se za ograničenje trajanja mandata članovima ove pravosudne institucije na četiri godine.

Po mišljenju tužiteljice Alihodžić, evidentno nepovjerenje javnosti u bh. pravosuđe rezultat je, kako je naglasila, neučinkovitosti rada pojedinih sudija i tužitelja. Stoga bi se, kako je rekla, adekvatnim personalnim rješenjima značajno popravili rezultati rada, te povećalo povjerenje javnosti u pravosudni sustav BiH.

U svom svjedočenju pred Privremenim istražnim povjerenstvom tužiteljica Simenunović stanje u bh. pravosuđu ocijenila je veoma lošim, te kazala da je, po njenom mišljenju, reforma pravosuđa u BiH iz 2003.godine prouzrokovala ovo stanje i povećala obim korupcije u svim sferama života. Ona je dodala i da je navedena reforma izravno uticala na pogoršanje suradnje između policijskih tijela i tužiteljstava, te povećala negativan uticaj politike na rad pravosudnih tijela.

U svezi sa uporabom CMS sustava u državnom tužiteljstvu, tužiteljica Simeunović je kazala da postoji obveza primjene ovog automatskog sustava, te da kršenje tog pravila podliježe stegovnoj odgovornosti.

Tužiteljica Simeunović se u svom svjedočenju osvrnula i na postupak podizanja optužnica u Tužiteljstvu BiH, te kazala kako postoji naputak glavnog tužitelja prema kojem je za svaku optužnicu potreban njegov paraf. Međutim, prema riječima tužiteljice Simeunović, postoje i smjernice VSTV-a koje omogućavaju nadležnom tužitelju da zatraži pismeno očitovanje glavnog tužitelja u slučaju da ne parafira predmetnu optužnicu.

Na kraju svjedočenja, tužiteljica Simeunović se založila za uspostavljanje standarda prigodom imenovanja nositelja funkcija u pravosuđu, te se usprotivila zapošljavanju najbližih srodnika sudija i tužitelja u pravosudnim institucijama BiH, što je, kako je navela, glavni razlog negativne percepcije javnosti prema pravosudnim institucijama BiH. (kraj)