Predsjedatelj Doma naroda dr. Nikola Špirić i zamjenik predsjedatelja Doma naroda dr. Dragan Čović sudjelovali u Zagrebu na konferenciji “Naslijeđe mira - 25 godina Daytonsko – pariskog mirovnog sporazuma”

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) dr. Nikola Špirić obratio se sudionicima konferencije pod nazivom “Naslijeđe mira - 25 godina Daytonsko – pariskog mirovnog sporazuma”, koja je danas, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske, održana u Zagrebu.

U svom obraćanju dr. Špirić podsjetio je na činjenicu da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio rat, donio trajni mir, te uredio BiH kao državu tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Naglasio je da je Republika Srpska Daytonskim sporazumom dobila međunarodnu verifikaciju, te upozorio na činjenicu da su, u postdejtonskom razdoblju, uslijedile izmjene Daytona koje su bile na štetu Srpske i dovele do oduzimanja njenih nadležnosti i urušavanja institucionalnog kapaciteta.

Prema riječima dr. Špirića, veliku ulogu u izmjenama Daytona odigrali su visoki predstavnici, koji su postali zakonodavci, nametnuvši 101 zakon na razini BiH, čak 105 amandamana na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, kao i stotine odluka, u čemu je prednjačio Paddy Ashdown, koji je, u jednom danu, smijenio 59 funkcionera iz Republike Srpske.

U svom obraćanju dr. Špirić ocijenio je da je uloga visokih predstavnika u preuzimanju zakonodavne uloge od institucija BiH imala negativne posljedice jer je proizvela preveliku dozu političkog parazitizma. Očekivalo se, rekao je dr. Špirić, da neko izvana ponudi rješenje (očekivanje Daytona 2), tako da bazične mogućnosti Daytonskog sporazuma nisu do kraja iskorištene.

Upozoravajući da ni 25 godina poslije Daytona u BiH nisu moguća revolucionarna, nego evolutivna rješenja, dr. Špirić je rekao da neustavni i dugogodišnji proces prijenosa nadležnosti ima za cilj oduzimanje konstitutivnosti zagarantirane Daytonom, zbog čega nailazi na snažan politički otpor Srba i Hrvata, koji u tom procesu vide težnju za dominacijom i majorizacijom.

Iznoseći ocjenu da vizija unitarne Bosne i Hercegovine, koju proklamuju neki unutarnji i međunarodni faktori, predstavlja de facto negaciju Daytona, dr. Špirić rekao je da smatra da je u trenutnim okolnostima Daytonski sporazum jedini mogući okvir za napredak BiH.

Na kraju, dr. Špirić je izrazio uvjerenje da će svi prijatelji BiH podržati novu fazu provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma koja podržava unutarnji dijalog, promidžbu domaće odgovornosti, uključujući pomirenje i dobrosusjedske odnose. Uvjeren je da bi status zemlje kandidata donio prijeko potrebni optimizam i u središte stavio proces europskih integracija, ekonomski razvoj koji bi za rezultat imao bolji socio-ekonomski status stanovništva, osigurao nova radna mjesta i zadržao mlade na prostoru BiH.

U okviru istog panela, posvećenog euroatlantskim integracijama BiH, sudionicima konferencije obratili su se i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH dr. Dragan Čović, povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i proširenja Oliver Varhelyi, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i specijalni predstavnik Europske unije za zemlje Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.

Dr. Čović je istakao Daytonsko – pariski mirovni sporazum kao značajno postignuće koje je u BiH zaustavilo užase rata. Govoreći o Daytonu danas, naznačio je kako današnji koncept djelovanja i unutarnje uređenje BiH vidno odudaraju od izvornog sporazuma kao posljedica djelovanja različitih međunarodnih zvaničnika i nametnutih prepravki.

Naglasio je kako je nužno iskoristiti trenutni okvir Daytonskog sporazuma, čuvajući njegove vrijednosti te osigursti, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti, u skladu sa Ustavom BiH. Istakao je kako bi se to trebalo dovršiti u prvih šest mjeseci 2021. godine. Posebno je istakao i održavanje Lokalnih izbora u Gradu Mostaru, zakazanih za 20. prosinac tekuće godine.

Kazao je kako su postojeća zlouporaba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskoga naroda u BiH suprotni nastojanjima u traženju učinkovitih rješenja za stabilnu europsku BiH. Pri tome je istakao gruba narušavanja Daytona koja se jasno očituju u negiranju i kršenju prava Hrvata.

Posebno je stavio na znanje kako protagonisti takvih politika hrvatskom narodu šalju jasnu poruku nazivajući ga manjinom i najavljujući kako će taj proces okončati na Općim izborima 2022. godine. Ovakvi istupi, kazao je, dolaze od predstavnika bošnjačkih ili ''probosanskih'' stranaka koje se kriju iza građanskog koncepta. Naznačio je i zabrinjavajuće ćutanje međunarodnih predstavnika u BiH na takve i slične nasrtaje.

Upozorio je i na saziv Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), u čijem se imenovanju postupilo protivno kriterijima i zakonskoj metodologiji. Ukazao je kako je povjerenje među konstitutivnim narodima na najnižoj razini što onemogućava ponovno vraćanje u središte pozornosti euroatlantski put BiH.

Istakao je kako legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH poduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih šest mjeseci ispunili uvjeti za dobijanje statusa kandidata za Europsku uniju (EU), nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, te da se nastoji ojačati razina suradnje s NATO-om kroz uspostavljanje Povjerenstva za NATO na razini Vijeća ministara BiH. Na kraju je ponovio opredijeljenost za EU i NATO put BiH, zaštitu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te multikulturalnost i multietničnost kao baštinu BiH (govor dr. Čovića u cjelosti možete pročitati ovdje).

Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhart, a putem video – linka sudionike je pozdravio i potpredsjednik Europske komisije i visoki predstaivnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Sudionicima konferencije putem video – linka obratili su se i ministar vanjskih i europskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, kao i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. (kraj)