Izaslanici i zastupnici Parlamentarne skupštine BiH sudjelovali u raspravi na 100. Rose Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO-a

Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i član Izaslanstva PSBiH u Parlametnarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) u razdoblju od 2010. do 2018. godine Asim Sarajlić i zastupnici u Zastupničkom domu PSBiH Nenad Stevandić i Nikola Lovrinović sudjelovali su u Briselu, tijekom jubilarnog 100. Rose Roth seminara PSNATO-a, u raspravi u okviru treće sesije pod nazivom „Nezavršene aktivnosti NATO-ove politike otvorenih vrata“.

U interesantnoj raspravio stanju euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, Gruzije i Ukrajine, kojom je moderirao šef Izaslanstva Latvije u PSNATO-a Ojars Eriks, Sarajlić je kronološki prezentirao aktivnosti Bosne i Hercegovine u partnerskoj suradnji sa NATO-om i PSNATO-a. Potencirao je rezultate u razdoblju od 2005. do 2010. godine, kada su, kako je rekao, Predsjedništvo BiH, PSBiH, Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva donosili odluke konsenzusom.

Podsjetivši sudionike Rose Roth seminara na to da je Bosna i Hercegovina, nakon formiranja Oružanih snaga BiH i usvajanja Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, krenula u ozbiljne reformske aktivnosti sektora obrane i sigurnosti, te intenzivirala suradnju sa NATO-om, Sarajlić je citirao članak 84. Zakona o obrani BiH u kome stoji: „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te svi subjekti obrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijam Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“.

Podsjetio je i na to da su institucije Bosne i Hercegovine:

• 2005. godine usvojile Zakon o obrani i Zakon o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine;
• u prosincu 2006. godine Bosna i Hercegovina potpisala je Okvirni dokument Partnerstva čime je ozvaničeno pristupanje NATO-ovom programu Partnerstvo za mir;
• 2007. godine potpisan je Sigurnosni sporazum BiH s NATO-om;
• 2008. godine na Samitu NATO-a u Bukureštu, Bosna i Hercegovina dobila je poziv za „intenzivirani dijalog s NATO-om“. Iste godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Rezoluciju o spremnosti BiH za NATO integracije;
• 2009. godine Predsjedništvo BiH je konsenzusom podnijelo zahtjev za MAP.

Naglašavajući činjenicu da su, u razdoblju od 2006. do danas, predstavnici svih konstitutivnih naroda potpuno ravnopravno sudjelovali u svim aktivnostima koje su vođene sa zemljama NATO-a, te da su obavljali i najodgovornije dužnosti, od veleposlanskih, zapovjednih do dužnosti načelnika Zajedničkog štaba i ministra obrane BiH, Sarajlić je prezentirao i različita viđenja u BiH oko euroatlantskog puta, što je, kako je rekao, u ovom trenutku predmet brojnih rasprava. S tim u svezi, Sarajlić je rekao da je Narodna skupština Republike Srpske 2017. godine izglasala stav o vojnoj neutralnosti, što je, kako je naveo, BiH stavilo pred nove izazove na putu ka članstvu u NATO-u. Na kraju izlaganja, Sarajlić je naglasio da nastavak unutarnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini o euroatlantskoj budućnosti, kao i poštivanje zakona, deklaracija i rezolucija, te dokumenata i sporazuma koji se realiziraju s NATO-om nema alternativu. Prema Sarajlićevim riječima, bilo kakav isključiv i jednostran pristup i odluke nisu put koji će doprinijeti dobrim rješenjima.

Sudjelujući u diskusiji u okviru ovog panela, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Nenad Stevandić prezentirao je stavove Republike Srpske o euroatlanskom putu BiH, te se pozvao na stav Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti.

Stevandić je naglasio da će Republika Srpska i dalje podupirati program Partnerstvo za mir i suradnju BiH sa NATO-om u okviru tog programa, na šta, kako je dodao, upućuju i regionalni i globalni sigurnosni izazovi i vrijeme u kome živimo.

Ističući da u PSBiH još uvijek nije izabrano Izaslanstvo PSBiH u PSNATO-a, Stevandić je iznio mišljenje da su u BiH trenutno legalna dva koncepta oko stavova o euroatlantskim integracijama i NATO-u, od kojih je, kako je rekao, jedan definiran u Zakonu o obrani BiH, a drugi u stavu Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. S tim u svezi, Stevandić je zaključio da je i zakone i ustavna rješenja u svezi sa ovim i svim drugim pitanjima u BiH potrebno donositi konsenzusom predstavnika sva tri naroda. (kraj)