Često postavljena pitanja

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je najviše zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine koji se sastoji se od Zastupničkog doma i Doma naroda. Sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma PS BiH.

Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava proračun i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za financiranje institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, potvrđuje imenovanje predsjedatelja i članova Vijeća ministara, daje suglasnost za ratificiranje međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima, nužnim za primjenu njezinih ovlasti.

Domovi Par­la­men­tar­ne skup­šti­ne BiH obavljaju zakonodavnu, informativnu i nadzornu aktivnost te reguliraju unutarnje ustrojstvo i način svojeg rada. Domovi imaju posebna povjerenstva, ali postoje i zajednička povjerenstva obaju domova koje se bave različitim spektrom pitanja. PS BiH ima svoja izaslanstva u različitim međunarodnim organizacijama i asocijacijama, kao i druga parlamentarna tijela.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uspostavljena je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, usuglašenom u gradu Daytonu (SAD) tijekom studenog, a potpisanom 14. prosinca 1995. godine u Parizu.

Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH do 2002. godine trajao je dvije godine, a nakon izbora 2002. godine oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.

Ustav Bosne i Hercegovine sastavni je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Daytonski mirovni sporazum, koji je parafiran 21. studenoga 1995. godine u američkom gradu Daytonu, a potpisan 14. prosinca 1995. godine u Parizu. Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4. usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina preoblikovana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta - Federacija BiH i Republika Srpska. Izvorni tekst Ustava BiH napisan je na engleskome jeziku.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 izaslanika, od kojih dvije trećine (po pet Bošnjaka i Hrvata) čine izaslanici iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jednu trećinu (pet Srba) izaslanici iz Republike Srpske. Nominirane bošnjačke odnosno hrvatske izaslanike iz Federacije BiH biraju bošnjački odnosno hrvatski izaslanici u Domu naroda Federacije BiH, dok izaslanike iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske. Kvorum čini devet članova Doma naroda, pod uvjetom da su nazočna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika.

Zastupnički dom ima 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina s teritorija Republike Srpske.

Članovi Zastupničkog doma biraju se neposredno iz entiteta iz kojeg dolaze, u skladu s Izbornim zakonom, a većina svih članova izabranih u Zastupnički dom čini kvorum.

Predsjedatelj Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedatelja, saziva sjednicu Doma i predlaže dnevni red prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se izaslaniku najmanje sedam dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako je poslovnikom drukčije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavlja se izaslaniku uz poziv za sjednicu.

U hitnim slučajevima, iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet izaslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija Doma, predsjedatelj može sazvati sjednicu u roku od tri dana. U tom slučaju dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njenog održavanja, a materijali podijeljeni na samoj sjednici.

Kolegij Doma čine: predsjedatelj, te prvi i drugi zamjenik predsjedatelja Doma.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za: ostvarivanje prava i dužnosti izaslanika u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, izradu prijedloga kriterija kojim se uređuju prava i obveze izaslanika na profesionalnom radu, ostvarivanje suradnje sa Zastupničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice obaju domova na zahtjev Kolegija Zastupničkog doma, i održavanje zajedničke sjednice kolegija obaju domova, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, sukladno Ustavu BiH, zakonu i Poslovniku.

Uz ostale ovlasti, Kolegij Doma naroda razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom,odlučuje o tome koje je povjerenstvo nadležno za razmatranje prijedloga zakona i drugih inicijativa, obavlja konzultacije s Kolegijem Zastupničkog doma u vezi s utvrđivanjem godišnjeg kalendara sjednica, utvrđuje prijedlog za imenovanje i razrješenje tajnika Doma i tajnika Zajedničke službe Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, imenuje i razrješuje rukovodeće državne službenike na prijedlog Kolegija Tajništva Parlamentarne skupštine BiH i u skladu s Odlukom o ustroju Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, ostvaruje suradnju s političkim strankama, organizacijama i udrugama građana, obavlja konzultacije u vezi s pripremom dnevnog reda sjednice Doma,odlučuje o tumačenju ovog poslovnika, dok pitanje ne uredi Domi druge poslove koje mu Dom i Poslovnik stavljaju u nadležnost.

Zastupnik/izaslanik ima prava i dužnosti utvrđene Ustavom BiH, zakonom, odlukom, Kodeksom ponašanja zastupnika i izaslanika u Parlamentarnoj skupštini i poslovnikom.

Zastupnik/izaslanik ima pravo i dužnost biti nazočan sjednici doma i sjednici povjerenstva doma čiji je član. On sudjeluje u njihovom radu i angažira se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava provođenje ustavnih ovlasti institucija BiH.

U ostvarivanju svojih dužnosti svaki zastupnik/izaslanik može sudjelovati u radu povjerenstva čiji nije član, bez prava glasa.

Zastupnik/izaslanik koji je spriječen biti nazočan sjednici doma ili sjednici povjerenstva čiji je član, ili koji mora napustiti sjednicu za vrijeme njezinog trajanja, na vrijeme obavješćuje predsjedatelja Doma ili predsjedatelja povjerenstva i iznosi razloge svoje odsutnosti.

Zastupnik/izaslanik ima pravo inicirati usvajanje, izmjene ili dopune Ustava BiH, zakona i drugih akata, te primjenjivati druge postupke sadržane u Poslovniku.

Zastupnik/izaslanik ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja.

Zastupnik/izaslanik dužan je baviti se pitanjima od političkog i javnog interesa.

Prava i dužnosti zastupnik/izaslanik ostvaruje u Parlamentarnoj skupštini BiH, u domaćim i međunarodnim institucijama u koje je izabran kao zastupnik/izaslanik – predstavnik Parlamentarne skupštine BiH, komuniciranjem s građanima, nevladinim organizacijama, predstavnicima svih razina vlasti i političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, predstavnicima drugih država, međunarodnih organizacija, na javnim skupovima, te putem sredstava javnog informiranja.

Nakon što izaslanici daju svečanu izjavu, Dom osniva tri kluba izaslanika konstitutivnih naroda: Klub izaslanika bošnjačkoga naroda, Klub izaslanika hrvatskoga naroda i Klub izaslanika srpskoga naroda.

Klubovi naroda osnivaju se kao oblik djelovanja izaslanika u Domu, naročito u pripremi, predlaganju i razmatranju točaka dnevnog reda sjednice Doma.

Svaki klub naroda samostalno uređuje svoju organizaciju i način rada te bira predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja.

Radi stvaranja povoljnih uvjeta za sudjelovanje klubova naroda u aktivnostima Doma, klubovi naroda imaju pravo na službene prostorije, financijska sredstva, administrativne, tehničke i druge uvjete za rad, o čemu odlučuje Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove.

Dom naroda osniva stalna i privremena povjerenstva Doma i, zajedno sa Zastupničkim domom, zajednička stalna i privremena povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaća i sastav povjerenstva utvrđuju se zaključkom Doma.

Povjerenstvo nema više od šest članova. Raspodjela mjesta mora biti razmjerna klubovima naroda u Domu, od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina s teritorija Republike Srpske.
Povjerenstvo između svojih članova, iz tri konstitutivna naroda, bira predsjedatelja te prvog i drugog zamjenika predsjedatelja.

Povjerenstvo daje mišljenja, podnosi prijedloge i izvješća Domu i obavlja druge poslove kako je propisano Poslovnikom ili zakonom. Povjerenstvo odlučuje o pitanjima koja mu Dom prenese u nadležnost, s tim što se na povjerenstvo ne može prenijeti nadležnostza usvajanje zakona.

Povjerenstvo podnosi Domu jednom godišnje izvješće o svome radu.

Zastupnici/izaslanici mogu postavljati pitanja i podnositi inicijative predsjedatelju i članovima Vijeća ministara BiH ili drugim subjektima iz njihove nadležnosti, posebno o stanju u pojedinim područjima društvenoga života i provedbi zakona i drugih akata Parlamentarne skupštine BiH, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave.

Zastupnička/izaslanička pitanja mogu se postavljati usmeno ili u pisanom obliku, a zastupničke / izaslaničke inicijative samo u pisanoj formi.

Zastupnička/izaslanička pitanja u pisanom obliku mogu se postavljati i Uredu visokog predstavnika u BiH.

Zastupnici/izaslanici mogu usmeno postavljati pitanja Vijeću ministara BiH, odnosno pojedinom članu Vijeća ministara BiH, na početku svake prve sjednice Doma u mjesecu, prije rasprave o dnevnom redu, uz izravan TV prijenos.

Zastupnik/izaslanik može postaviti jedno zastupničko/izaslaničko pitanje, koje mora biti kratko i jasno formulirano i, u pravilu, takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme, nakon čega izaslanik može reći je li zadovoljan ili nezadovoljan odgovorom na postavljeno pitanje.

Ako je nezadovoljan odgovorom, zastupnik/izaslanik može zatražiti dostavu odgovora u pisanom obliku u roku od 15 dana.

Zastupnici/izaslanici najavljuju postavljanje usmenih zastupničkih/izaslaničkih pitanja predsjedatelju Vijeća ministara BiH i onome članu Vijeća ministara BiH na kojega je upućena, u pisanom obliku, najkasnije 24 sata prije početka sjednice doma.

Član Vijeća ministara BiH kojemu je pitanje upućeno dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je ono postavljeno ili navesti razloge zbog kojih na njega ne može odgovoriti. U tom slučaju, dužan je dati usmeni odgovor na postavljeno pitanje na prvoj sljedećoj sjednici doma, u vrijeme određeno za usmeno postavljanje zastupničkih/izaslaničkih pitanja.

Predsjedatelj Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedatelja ili na osobnu inicijativu, saziva sjednicu Zastupničkog doma i predlaže dnevni red zastupnicima prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se zastupniku najmanje deset dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako poslovnikom nije drukčije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavljaju se zastupniku uz poziv za sjednicu.

Iznimno, iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet zastupnika ili na zahtjev većine članova Kolegija Doma, predsjedatelj Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana zaprimanja spomenutog zahtjeva. U tom slučaju, dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njezinog održavanja.

Kolegij Doma čine: predsjedatelj te prvi i drugi zamjenik predsjedatelja Doma.

Prema Poslovniku Zastupničkog doma, Kolegij je zadužen za: stvaranje pretpostavki za puno ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, suradnju s Domom naroda, uključujući održavanje plenarne sjednice obaju domova na zahtjev Kolegija Doma naroda, i održavanje sjednice Zajedničkog kolegija obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, te ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, sukladno Ustavu BiH, zakonu i Poslovniku.

Također, Kolegij razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom, odlučuje o tome koje je povjerenstvo nadležno za razmatranje prijedloga zakona i drugih inicijativa, obavlja konzultacije s Kolegijem Doma naroda u vezi s utvrđivanjem godišnjeg kalendara sjednica, utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje tajnika Doma i utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje tajnika Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, imenuje i razrješuje rukovodeće državne službenike na prijedlog Kolegija Tajništva Parlamentarne skupštine BiH i u skladu s Odlukom o ustroju Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, ostvaruje suradnju s političkim strankama, organizacijama i udrugama građana, odlučuje o tumačenju Poslovnika, dok pitanje ne uredi Dom, te se bavi svim drugim pitanjima koja bi mogla utjecati na rad Doma i obavljanje drugih poslova kojemu Dom i Poslovnik stavljaju u nadležnost.

Klubovi se osnivaju kao oblik djelovanja zastupnika u Domu, posebno u pripremama i utvrđivanju dnevnog reda za sjednicu Doma. Klub mogu osnovati najmanje tri zastupnika.

Zastupnici koji nisu stupili ni u jedan poseban klub mogu biti članovi mješovitih klubova. Prava i dužnosti mješovitih klubova jednaka su kao i svih ostalih klubova.

Neovisni zastupnik ima ista prava i obveze kao i zastupnik uključen u klub.

Klub ima predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja te samostalno uređuje svoju organizaciju i djelovanje.

Radi stvaranja povoljnih uvjeta za sudjelovanje u aktivnostima Doma, klubovi zastupnika imaju pravo na službene prostorije, financijska sredstva, administrativne, tehničke i druge uvjete za rad, o čemu odlučuje Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove. 

Sve odluke u Domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasuju. Zastupnici i izaslanici će maksimalno nastojati da ta većina uključuje najmanje jednu trećinu glasova zastupnika ili izaslanika s teritorija svakog entiteta.

Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorija svakog entiteta, Kolegij će, radeći kao povjerenstvo, nastojati postići suglasnost u roku od tri dana. Ako predsjedatelj i zamjenici predsjedatelja postignu suglasnost, mjerodavna odluka Doma smatra se usvojenom, a Dom se o tome obavještava na odgovarajući način. Suglasnost se postiže konsenzusom predsjedatelja i dva zamjenika predsjedatelja.

Ako kolegij ne uspije postići suglasnost ili ako postigne suglasnost novim rješenjem koje nije bilo predmetom glasovanja u Domu, odluku donosi većina od ukupnoga broja zastupnika ili izaslanika koji su nazočni i koji glasuju, uz uvjet da glasovi „protiv“ ne sadrže dvije trećine ili više glasova zastupnika ili izaslanika izabranih iz svakog entiteta. Ako se zastupnik prilikom glasovanja ne izjasni za, protiv ili suzdržan, a nazočan je za vrijeme glasovanja, smatra se suzdržanim.

Zastupnički dom osniva stalna i privremena povjerenstva Doma i, zajedno s Domom naroda, zajednička stalna i privremena povjerenstva obaju domova Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaća i sastav povjerenstva utvrđuju se zaključkom Doma.

Stalna povjerenstva Zastupničkog doma imaju devet članova, dok broj članova privremenih povjerenstava može biti i manji. Popunjavanje povjerenstava razmjerno je veličini klubova zastupnika u Domu, od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina s teritorija Republike Srpske.

Povjerenstva između svojih članova, iz tri konstitutivna naroda, biraju predsjedatelja te prvog i drugog zamjenika predsjedatelja.

Povjerenstva daju mišljenja, podnose prijedloge i izvješća Domu i obavljaju druge dužnosti kako je propisano Poslovnikom ili zakonom. Povjerenstva odlučuju i o pitanjima koja im Dom prenese u nadležnost, s tim što se na povjerenstva ne može prenijeti nadležnost za usvajanje zakona.

Povjerenstva jednom godišnje podnose Domu izvješće o svome radu.

Zapisnik sadrži podatke koji se odnose na: datum, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, razmatrana pitanja, imena i službene dužnosti sudionika u raspravama, rezultate glasovanja i usvojene odluke.

Zastupnik/izaslanik može zahtijevati da njegovo upozorenje u vezi s mogućom povredom Ustava BiH ili Poslovnika bude uneseno u zapisnik.

Poslovnicima Zastupničkog doma i Doma naroda propisano je da se zapisnik sjednice predlaže na usvajanje na sljedećoj sjednici. Svaki zastupnik / izaslanik ima pravo dati primjedbe na zapisnik, a odluke o opravdanosti primjedaba na zapisnik usvajaju se na sjednici bez rasprave. Ako su primjedbe usvojene, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene. Zapisnik ili dio zapisnika na koji nisu iznesene primjedbe smatra se usvojenim.

Zapisnici rasprava u domovima u cijelosti su dostupni javnosti i objavljuju se na internetskoj stranici Parlamentarne skupštine BiH. Iznimka od navedenih informacija koje se objavljuju jesu informacije za koje se može očekivati da bi njihovo otkrivanje izazvalo štetu za legitimne ciljeve iz područja vanjske politike, interesa obrane i sigurnosti, kao i zaštite javne sigurnosti, interesa monetarne politike, sprječavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala, zaštite postupka donošenja odluke javnog tijela u davanju mišljenja, savjeta ili preporuka javnog tijela, zaposlene osobe u javnom tijelu ili svake osobe koja obavlja aktivnost za ili u ime javnog tijela, a ne obuhvaća činjenične, statističke, znanstvene ili tehničke informacije, te drugih ciljeve utvrđene Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. 

Zajedničke sjednice obaju domova sazivaju predsjedatelji domova kada Zajednički kolegij procijeni to potrebnim, zatim u svečanim prilikama, kao i u iznimnim okolnostima, te na zahtjev Predsjedništva BiH.

Zajedničkom sjednicom obaju domova naizmjence predsjedaju predsjedatelji domova, a dnevni red zajedničke sjednice obaju domova utvrđuje Zajednički kolegij.

Prilikom donošenja odluka, domovi se izjašnjavaju odvojeno i primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na odlučivanje u svakom domu. (opširnije pod pitanjem: „Kako se donose odluke na sjednicama Zastupničkog doma i Doma naroda?“)

Prijedlog zakona može podnijeti svaki zastupnik odnosno izaslanik, povjerenstva domova, zajednička povjerenstva obaju domova, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, unutar svojih nadležnosti.

Prijedlog zakona podnosi se predsjedatelju, koji ga odmah dostavlja kolegiju doma i Zakonodavno-pravnom sektoru Parlamentarne skupštine BiH. Kolegij u roku od sedam dana dostavlja Prijedlog zakona ustavnopravnom povjerenstvu radi davanja mišljenja o usklađenosti s Ustavom BiH i pravnim sustavom i nadležnom povjerenstvu radi davanja mišljenja o načelima na kojima je zakon utemeljen.
Ako je predlagatelj zakona zastupnik ili povjerenstvo Zastupničkog doma, a Kolegij Zastupničkog doma utvrdi da je zajedničko povjerenstvo nadležno povjerenstvo, prijedlog zakona dostavlja se Kolegiju Doma naroda. Nakon što Kolegij Doma naroda potvrdi da je nadležno zajedničko povjerenstvo, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim povjerenstvima domova. Nakon što ustavnopravna povjerenstva daju svoja mišljenja, nastavlja se procedura pred zajedničkim povjerenstvoom u skladu s poslovnicima domova.

Ako je predlagatelj zakona izaslanik ili povjerenstvo Doma naroda PSBiH, a Kolegij Doma naroda utvrdi da je zajedničko povjerenstvo nadležno povjerenstvo, prijedlog zakona dostavlja se Kolegiju Zastupničkog doma. Nakon što Kolegij Zastupničkog doma potvrdi da je nadležno zajedničko povjerenstvo, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim povjerenstvima domova. Nakon što ustavnopravna povjerenstva daju svoja mišljenja, nastavlja se procedura pred zajedničkim povjerenstvom u skladu s poslovnicima domova.

Poslovnicima je određeno da se zakoni mogu razmatrati po: temeljnom, skraćenom ili hitnom postupku. U temeljnom i skraćenom postupku zakone razmatraju povjerenstva i domovi u dva čitanja.

Ako dom prihvati da razmatra prijedlog zakona po skraćenom postupku, svi rokovi iz redovitog zakonodavnog postupka skraćuju se na pola, a kolegij može dodatno ograničiti trajanje rasprave.

Žurni se postupak primjenjuje kada se radi o prijedlogu zakona visokog stupnja žurnosti, odnosno o prijedlogu definiranom tako jednostavno da se samo može ili usvojiti ili odbiti (dakle, nema mogućnosti amandmanskog djelovanja).

U prvoj fazi u povjerenstvu ustavnopravno povjerenstvo razmatra usuglašenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sustavom, dok nadležno povjerenstvo razmatra načela na kojima je prijedlog zakona utemeljen. Mišljenja povjerenstava mogu biti pozitivna ili negativna. Kada primi mišljenja ustavnopravnog povjerenstva i nadležnog povjerenstva, dostavljena od predsjedatelja doma, kolegij uvrštava prijedlog zakona u dnevni red sjednice doma, koja će biti održana u roku od sedam do 15 dana.

Ukoliko su mišljenja bilo ustavnopravnoga bilo nadležnoga povjerenstva negativna, ona se dostavljaju domu, koji ih razmatra u prvom čitanju i o njima glasuje. Ako negativno mišljenje bude usvojeno, prijedlog zakona smatra se odbijenim. Ako mišljenje bude odbijeno, prijedlog zakona vraća se povjerenstvu, čije je mišljenje negativno, na ponovno razmatranje. Ukoliko su mišljenja povjerenstava pozitivna, prijedlog zakona se, zajedno s tim mišljenjima, dostavlja domu na razmatranje i usvajanje u prvom čitanju.

Prijedlog zakona usvojen u prvom čitanju dostavlja se prvo nadležnom povjerenstvu, a potom i domu na razmatranje i usvajanje u drugom čitanju, tijekom kojeg se vodi rasprava o samom tekstu prijedloga zakona i eventualno podnesenim amandmanima. Nakon što tekst prijedloga zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upućuje se drugom domu, gdje se procedura u cjelosti ponavlja.

Svaki zakon smatra se donesenim kada ga usvoje oba doma u istovjetnom tekstu. Ako tekst koji usvoje oba doma nije istovjetan, osniva se zajedničko povjerenstvo koje nastoji postići sporazum o istovjetnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvješće zajedničkog povjerenstva, prijedlog zakona smatra se odbijenim.

Povjerenstvo odlučuje natpolovičnom većinom, uz uvjet da je nazočna najmanje većina članova. Prilikom donošenja konačnih odluka o kojima se ne izjašnjava Dom, povjerenstvo odlučuje prema proceduri utvrđenoj za donošenje odluka na sjednici Doma, s tim što predsjedatelj, prvi i drugi zamjenik predsjedatelja nastoje postići suglasnost.

Zajedničko povjerenstvo odlučuje natpolovičnom većinom članova koji su nazočni i koji glasuju, uz uvjet da ta većina sadrži glasove najmanje jedne trećine članova svakog doma koji su nazočni i koji glasuju i jednog predstavnika konstitutivnih naroda, čiji je najmanje jedan predstavnik nazočan i glasuje. Iznimno od ove odredbe, kada Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove PSBiH donosi konačne odluke, odlučuje prema proceduri utvrđenoj za donošenje odluka na sjednici Doma.

Ustavnopravna povjerenstvo Doma naroda prati provedbu Ustava BiH; razmatra značajna pitanja za ustavni poredak Bosne i Hercegovine i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima amandmana na Ustav BiH; kada Dom ocijeni potrebnim, provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili o prijedlogu zakona, te obavještva Dom o ishodu javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti u svezi s njihovom usklađenošću s Ustavom BiH i pravnim sustavom, kao i glede pravne obradbe, i Domu podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima te pravno-tehničkim ispravcima očitih pogrešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga značajna pitanja za usklađenost pravno-tehničke obradbe akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; sudjeluje u pripremi programa rada iz područja zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućim povjerenstvom Zastupničkoga doma, pročišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih za to ovlaste oba doma PSBiH; sukladno Poslovniku, razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u svezi s time predlaže odgovarajuće odluke Domu. Povjerenstvo razmatra pitanja koja se odnose: na pravni sustav; na izborni sustav; na Vijeće ministara BiH; na državne praznike; na grb, zastavu i državnu himnu Bosne i Hercegovine; na pečat Bosne i Hercegovine; na državnu administraciju; na provedbu međunarodnog i domaćeg kaznenog zakonodavstva te na druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih povjerenstava.

Povjerenstvo za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja suradnje BiH s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne suradnje s odgovarajućim povjerenstvima parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja suradnje s Vijećem Europe, Interparlamentarnom unijom, Srednjoeuropskom inicijativom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, te drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada s institucijama BiH, kompetentnim za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih izaslanstava PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja davanja i otkazivanja suglasnosti za ratificiranje međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija, zatim pitanja koja se odnose na vanjskotrgovinsku politiku, na sporazume o međunarodnoj trgovini, carinsku politiku, tarife, propise i zakone iz svojeg područja; pitanja koja se odnose na međunarodne obaveze BiH; razmatra odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama, pitanja koja se odnose na putne isprave, uspostavu i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, zatim uređivanje međunarodnog i međuentitetskog prometa, kao i pitanja koja se odnose na civilno zrakoplovstvo i informacijsko-komunikacijske tehnologije, te druga pitanja iz područja međunarodnih i vanjskih poslova, vanjske trgovine, carina, prometa i veza.

Povjerenstvo za financije i proračun Doma naroda razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku  BiH; bankarstvo, osim politike bankarstva; vanjski dug; financiranje institucija BiH; funkcioniranje financijskih institucija na razini BiH; propise iz područja financija i proračuna; fiskalnu i kreditnu politiku; izvršenje i nadzor nad izvršenjem proračuna BiH; razmatranje odluka o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim financijskim obvezama BiH; izvješća Ureda za reviziju institucija BiH, kao i njegove nadležnosti utvrđene Zakonom o reviziji institucija BiH, prati realizaciju preporuka iz revizorskih izvješća Parlamentarne skupštine BiH i, u suradnji sa Zajedničkim povjerenstvom za administrativne poslove, poduzima sve potrebne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvješću, te ostvaruje međuparlamentarnu suradnju sa sličnim povjerenstvima parlamenata drugih zemalja.

Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja financija i proračuna, u skladu s Poslovnikom.

Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma prati provedbu Ustava BiH; razmatra pitanja od značenja za ustavni poredak Bosne i Hercegovine i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima amandmana na Ustav BiH; provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili prijedloga zakona te obavještava Dom o ishodima javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti u svezi s njihovom usklađenošću s Ustavom BiH i pravnim sustavom, kao i glede pravne obradbe, te Domu podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravcima očitih pogrešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značenja za usklađenost pravno-tehničke obradbe akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; sudjeluje u pripremi programa rada iz područja zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućim povjerenstvom Doma naroda, pročišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih za to ovlaste oba doma PSBiH; razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u svezi s time predlaže odgovarajuće odluke Domu. Povjerenstvo razmatra pitanja koja se odnose: na pravni sustav; na izborni sustav; na Vijeće ministara BiH; na državne praznike; na grb, zastavu i državnu himnu Bosne i Hercegovine; na pečat Bosne i Hercegovine; na državnu administraciju; na provedbu međunarodnih i domaćih kaznenih zakona te na druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih povjerenstava.

Povjerenstvo za vanjske poslove prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja suradnje Bosne i Hercegovine s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne suradnje s odgovarajućim povjerenstvima parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja suradnje s Vijećem Europe, Interparlamentarnom unijom, Srednjeuropskom inicijativom, Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju te s drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada institucija BiH nadležnih za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih izaslanstava PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja davanja i otkazivanja suglasnosti za ratificiranje međunarodnih ugovora. Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja međunarodnih i vanjskih poslova.

Povjerenstvo za vanjsku trgovinu i carine razmatra pitanja koja se odnose: na vanjskotrgovinsku politiku; na sporazume o međunarodnoj trgovini; na carinsku politiku; na tarife, propise i zakone iz svoga područja; na međunarodne obveze Bosne i Hercegovine; kao i na odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama. Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja vanjske trgovine i carina.

Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku BiH; vanjski dug, financiranje institucija BiH; fiskalnu i kreditnu politiku; bankarstvo, osim politike bankarstva; funkcioniranje financijskih institucija na razini BiH; propise iz područja financija i proračuna, izvršenje i nadzor nad izvršenjem proračuna; razmatranje odluka o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obvezama BiH; izvješća Ureda za reviziju institucija BiH, kao i njegove nadležnosti utvrđene Zakonom o reviziji institucija BiH, prati realizaciju preporuka iz revizorskih izvješća Parlamentarne skupštine BiH i, u suradnji sa Zajedničkim povjerenstvom za administrativne poslove, poduzima sve potrebne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvješću, te ostvaruje međuparlamentarnu suradnju sa sličnim povjerenstvima parlamenata drugih zemalja.

Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja financija i proračuna.

Povjerenstvo za promet i veze razmatra pitanja koja se odnose na: putne isprave; uspostavu i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija; uređivanje međuentitetskog prometa; civilno zrakoplovstvo, te informacijsko - komunikacijske tehnologije.

Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja prometa i veza.

Povjerenstvo za ostvarivanje ravnopravnosti spolova razmatra pitanja koja se odnose na: pitanja u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – posebno u vezi s unaprjeđivanjem statusa žena u Bosni i Hercegovini; poticanje aktivnosti u institucijama BiH na provedbi Platforme za akciju Pekinške deklaracije (Četvrta svjetska konferencija o ženama, 1995.) u 12 kritičkih sfera; poticanje i koordinaciju aktivnosti s entitetskim parlamentima na unaprjeđivanju statusa žena i provedbi Platforme za akciju Pekinške deklaracije; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa sa stanovišta ravnopravnosti spolova i sprječavanja diskriminacije žena; razmatranje prijedloga dokumenata i izvješća institucija BiH koji se odnose na ostvarivanje ravnopravnosti spolova i provedbu Platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini odnosno po pojedinim područjima; razmatranje pripreme za sudjelovanje izaslanstava Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kada se razmatra provedba Pekinške deklaracije (UN, Vijeće za regionalnu suradnju - RCC i sl.)

Povjerenstvo razmatra i druga pitanja u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova.

Povjerenstvo za pripremu izbora Vijeća ministara BiH razmatra informacije koje su, sukladno Zakonu o Vijeću ministara BiH, dužni dostaviti kandidati imenovani na dužnost predsjedatelja i članova Vijeća ministara BiH te, po potrebi, postavlja pitanja imenovanim kandidatima u vezi s dostavljenim informacijama i u pogledu njihove podobnosti za obnašanje dužnosti na koje se predlažu. Na osnovi dostavljenih informacija i, kada je to potrebno, nakon obavljanja razgovora s kandidatima, Povjerenstvo odlučuje o tome hoće li preporučiti Domu potvrdu izbora kandidata.

Član Povjerenstva za pripremu izbora Vijeća ministara BiH može tražiti da osoba imenovana na dužnost predsjedatelja Vijeća ministara BiH, ministra ili zamjenika ministra bude pozvana na sjednicu Povjerenstva za pripremu izbora Vijeća ministara BiH i da odgovara na postavljena pitanja.

Ako se imenovana osoba ne odazove pozivu za nazočenje sjednici Povjerenstva za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, Povjerenstvo može odgoditi raspravu o tom pitanju i o tome obavijestiti predlagatelja - Predsjedništvo BiH odnosno predsjedatelja Vijeća ministara BiH, te od njih tražiti da osiguraju nazočnost imenovane osobe sljedećoj sjednici. Ako se imenovana osoba po pozivu ne odazove i ne bude nazočna ni sljedećoj sjednici, ne može dobiti preporuku za potvrdu. 

Zajedničko povjerenstvo za obranu i sigurnost Bosne i Hercegovine razmatra i prati provedbu sigurnosne i obrambene politike Bosne i Hercegovine; provodi parlamentarni nadzor s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti, transparentnosti i funkcionalnosti. Provođenje parlamentarnog nadzora utemeljeno je na načelima ustavnosti, zakonitosti, demokratičnosti te poštivanju ljudskih prava i sloboda. Zajedničko povjerenstvo provodi parlamentarni nadzor nad institucijama obrane: Ministarstvom obrane BiH i Oružanim snagama BiH, te institucijama sigurnosti: Ministarstvom sigurnosti BiH, Graničnom policijom BiH, Državnom  agencijom za istrage i zaštitu – SIPA, Službom za poslove sa strancima, Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Agencijom za foreznička ispitivanja i vještačenja, Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencijom za policijsku potporu. Zajedničko povjerenstvo provodi parlamentarni nadzor i nad drugim institucijama i tijelima BiH iz njihovih nadležnosti koje se tiču pitanja obrane i sigurnosti: Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u dijelu koji se odnosi na uvoz, izvoz i provoz oružja, vojne opreme i proizvoda dvojne namjene, kao i Ministarstvom civilnih poslova BiH, u dijelu koji se odnosi na deminiranje, te tijelima Parlamentarne skupštine BiH u kojima je njihov rad predmet parlamentarnog nadzora: Neovisnim odborom Parlamentarne skupštine BiH, Odborom za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH i Uredom parlamentarnog vojnog povjerenika BiH. Zajedničko povjerenstvo provodi parlamentarni nadzor i nad drugim institucijama BiH ako Parlamentarna skupština BiH o tome donese posebnu odluku. Osim toga, Zajedničko povjerenstvo razmatra zakone i amandmane iz područja koja su u njegovoj nadležnosti; prati zakonitost i usklađenost rada nadziranih institucija s obrambenom i sigurnosnom politikom BiH; razmatra izvješća, kratkoročne i dugoročne planove u vezi sa strukturom Oružanih snaga BiH, kadrovskom politikom i novačenjem, plaćama i naknadama, obrazovanjem i obukom pripadnika Oružanih snaga BiH, profesionalnim ponašanjem i etičkim standardima za civilno i vojno osoblje; nadzire procedure opremanja vojske, nabave sredstava i uvoz i izvoz oružja i vojne opreme, materijalnu pomoć i ugovore sa inozemnim tvrtkama koje obavljaju usluge za obrambene institucije na komercijalnoj osnovi, borbenu spremnost, vojne vježbe, proces vojnog deminiranja i operacije, uključujući ispunjavanje međunarodnih obveza i međunarodne operacije potpore miru; prati i razmatra stanje ljudskih prava i sloboda u sektoru obrane i sigurnosti; prati poštivanje političke, ideološke i interesne neutralnosti u radu nadziranih institucija; prati i razmatra primjenu sredstava i metoda u obavljanju posebnih istražnih radnji u nadziranim institucijama; razmatra izvješća o izvršenju proračuna, kao i izvješća o reviziji nadziranih institucija; razmatra i usvaja izvješća o radu nadziranih institucija; pokreće inicijative i podnosi prijedloge zakona iz područja nadležnosti nadziranih institucija; razmatra prigovore zaposlenih u nadziranim institucijama, osim pitanja iz radnopravnog odnosa; razmatra prijedloge i peticije koje su upućene Parlamentarnoj skupštini BiH ili Zajedničkom povjerenstvu u vezi s radom nadziranih institucija, predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH mjere za rješavanje pitanja sadržanih u prijedlozima i peticijama i o tome obavještava podnositelje; utvrđuje činjenice i uzima izjave od izabranih ili imenovanih dužnosnika, savjetnika, državnih službenika, zaposlenika, policijskih službenika, vojnih ili civilnih osoba na službi u Oružanim snagama BiH u slučajevima uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti u radu nadziranih institucija; razmatra pitanja suradnje Bosne i Hercegovine s tijelima Europske unije, Ujedinjenih naroda, NATO-om, OESS-om, Vijećem za regionalnu suradnju (RCC) i drugim međunarodnim organizacijama u području obrane i sigurnosti; razmatra aktivnosti stalnih i privremenih izaslanstava BiH u međunarodnim i međuparlamentarnim institucijama u području obrane i sigurnosti; ostvaruje suradnju s nadležnim parlamentarnim povjerenstvima bh. entiteta, drugih zemalja, kao i s međunarodnim organizacijama i drugim tijelima iz područja obrane i sigurnosti. Zajedničko povjerenstvo može nadzirati svaku aktivnost Oružanih snaga BiH, uključujući i vojne vježbe, pomaganje civilnim tijelima vlasti u kriznim situacijama, aktivnosti vojnog deminiranja i prisustvovati ovim aktivnostima. Zajedničko povjerenstvo može najaviti ministru obrane BiH i načelniku Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH prisutnost nadziranim aktivnostima.

Zajedničko povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Zajedničko povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nadzire zakonitost rada Agencije; raspravlja i daje mišljenja o imenovanju glavnog ravnatelja i zamjenika glavnog ravnatelja; razmatra izvješća predsjedatelja o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere poduzete radi rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih glede provedbe inspekcijskog nadzora, revizije ili istrage; razmatra izvješća glavnoga ravnatelja o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja proračunskih sredstava; daje mišljenja o detaljnom prijedlogu proračuna Agencije; razmatra izvješća glavnoga inspektora; zahtijeva od zaposlenih u Agenciji da, uz pomoć predsjedatelja, osiguraju stručne savjete kada je to potrebno radi obavljanja nadzora; provodi istrage o radu Agencije. Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja rada Agencije sukladno Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, kao i drugim posebnim zakonima iz kojih proistječe odgovarajuća nadležnost.

Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj razmatra pitanja koja se odnose: na ekonomske reforme koje su u nadležnosti institucija BiH; na prijedloge reformi ili inicijative za izmjene zakona koje će Povjerenstvu dostavljati: predstavnici građanskog društva, odnosno udruga gospodarstvenika, unije poslodavaca, sindikata, agencija za regionalni razvoj, udruge građana ili drugih nevladinih interesnih skupina; na monetarnu politiku; na politiku vanjskog zaduživanja; na odnose s međunarodnim financijskim institucijama; na politiku i program rekonstruiranja i razvoja Bosne i Hercegovine; na definiranje mjera ekonomske politike; na fiskalnu i kreditnu politiku Bosne i Hercegovine; na politiku bankarstva; na statistiku, mjere i standarde. Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja ekonomskih reformi, rekonstruiranja i razvoja.

Zajedničko povjerenstvo za europske integracije razmatra pitanja koja se odnose na: raspravljanje općih pitanja vezanih uz europske integracije; praćenje ostvarivanje prava i obveza Bosne i Hercegovine proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na Vijeće Europe; koordiniranje rada matičnih radnih tijela u vezi s europskim integracijama i dostavljanje mišljenja, preporuka i upozorenja tim tijelima; analizu posljedica integracijske strategije za Bosnu i Hercegovinu i pripremu sveobuhvatnih izvješća; razmatranje planova, programa, izvješća i informacija o procesu stabilizacije i pridruživanja EU; praćenje realizacije strategije pridruživanja, pokretanje inicijative za ubrzavanje realizacije strategije pridruživanja iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH; nadziranje usklađivanja zakona BiH s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire) kada Povjerenstvo stekne uvjete za to; suradnju s institucijama u Bosni i Hercegovini (posebno s Direkcijom za europske integracije), institucijama EU i drugih zemalja u vezi s pitanjima integracije; organiziranje prezentacije javnog mišljenja o pitanjima integracije; prikupljanje, pohranu i sustavno predočavanje članovima Povjerenstva informacija u vezi s EU; nadziranje korištenja dodijeljenih sredstava EU; obavljanje drugih poslova u vezi s europskim pitanjima koja ne spadaju u nadležnost ostalih radnih tijela; održavanje javnog saslušanja u vezi s pitanjima europskih integracija radi prikupljanja mišljenja predstavnika civilnoga društva, nevladinih organizacija, intelektualaca, kao i vladinih i nevladinih stručnjaka u određenim područjima, te razmatra i druga pitanja u vezi s europskim integracijama. 

Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove donosi opće i pojedinačne akte kojima se uređuju statusna pitanja i materijalni položaj zastupnika i izaslanika sukladno zakonu; razmatra i predlaže projekciju proračuna u dijelu sredstava predviđenih za rad Parlamentarne skupštine BiH; razmatra izvršenje proračuna u dijelu sredstava predviđenih za rad Parlamentarne skupštine BiH te donosi akte za njihovu realizaciju; donosi odluku o raspodjeli sredstava za financiranje političkih stranaka odnosno koalicija političkih stranaka i neovisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno klubova zastupnika i naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH; na temelju mišljenja kolegija obaju domova, daje suglasnost za Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Tajništvu Parlamentarne skupštine BiH i Pravilnik o radu Kolegija Tajništva Parlamentarne skupštine BiH; daje suglasnost za akte koje, u skladu s Odlukom o ustroju Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, donosi Kolegij Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, za što je zakonom ovlašten; donosi akte u vezi s evidentiranjem imovine i druge potrebne akte bitne za upravljanje imovinom Parlamentarne skupštine BiH; prati realizaciju preporuka iz revizorskog izvješća Parlamentarne skupštine BiH i, u suradnji s povjerenstvima za financije i proračun domova Parlamentarne skupštine BiH, poduzima potrebne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvješću; odlučuje, na osnovi prijedloga Kolegija Tajništva Parlamentarne skupštine BiH, o rasporedu radnih prostorija u Parlamentarnoj skupštini BiH; sukladno zakonu i podzakonskim aktima, utvrđuje naknade i druga materijalna prava članova posebnih i neovisnih tijela Parlamentarne skupštine BiH; imenuje tri člana između članova povjerenstava domova u Povjerenstvo za izbor i imenovanje članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH; poduzima pravne radnje u skladu s odredbama Kodeksa.Povjerenstvo obavlja i druge poslove iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH kada to zatraži Parlamentarna skupština BiH.

Zajedničko povjerenstvo za ljudska prava razmatra pitanja koja se odnose na: ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom BiH i zakonodavstvom BiH u državnim tijelima, javnim institucijama i organizacijama koje obavljaju javna ovlasti, u slučajevima koje iznesu ombudsman, građani i entiteti, te o tome obavještava domove; državljanstvo; useljeništvo, izbjeglice i azil; provedbu aneksa 6. i 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, te mjere za njihovu djelotvorniju zaštitu. Povjerenstvo neće razmatrati pitanja čije je rješavanje u tijeku na sudovima i druge sporove, osim ako se radi o neprihvatljivom kašnjenju u postupku ili evidentnoj zlouporabi vlasti i samovolji na koju ukaže Institucija ombudsmana BiH.

Povjerenstvo također razmatra pitanja koja se odnose na: zaštitu osobnih podataka i suradnju s Agencijom za zaštitu osobnih podataka u BiH, prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, prijedloge koje dostave građani, uz obavještavanje podnositelja o ishodu; peticije u vezi s povredama ljudskih prava i temeljnih sloboda, uz usvajanje odgovarajućih mjera i obavještavanje podnositelja i domova o usvojenim odlukama; suradnju s Komisijom za ljudska prava (predviđenom Aneksom 6.) i Komisijom za raseljene osobe i izbjeglice (predviđenom Aneksom 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir), kao i povjerenstvima za ljudska prava Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske; razmatranje pitanja u vezi s ostvarivanjem prava djeteta – posebno poboljšanjem statusa djeteta u Bosni i Hercegovini; poticanje aktivnosti u institucijama BiH na provedbu Konvencije o pravima djeteta, kao i poticanje i ostvarivanje suradnje s povjerenstvima entitetskih parlamenata na poboljšanju statusa djeteta i provedbi Konvencije o pravima djeteta; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa u pogledu prava djeteta i sprječavanje diskriminacije djeteta; pitanja u vezi s ostvarivanjem prava mladih - posebno unaprjeđenja prava mladih u Bosni i Hercegovini; poticanje aktivnosti u institucijama BiH na usvajanju i provođenju najznačajnijih međunarodnih dokumenata o pitanju mladih;razmatranje prijedloga dokumenata i izvješća institucija BiH koji se odnose na prava djeteta i na pitanja mladih, te razmatranje priprema za sudjelovanje izaslanstava Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kada se razmatraju pitanja prava djeteta i pitanja mladih; analizu izvješća o provedbi Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH; upozoravanje izabranih dužnosnika Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH na odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH radi njegove dosljedne primjene; razmatranje s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa mogućih slučajeva povrede Zakona o sukobu interesa izabranih dužnosnika Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH; pripremu i utvrđivanje prijedloga kodeksa ponašanja za zastupnike i izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Povjerenstvo razmatra i druga pitanja iz područja ljudskih prava, ostvarivanja prava djeteta, mladih, useljeništva, izbjeglica, azila i etike.

Dom svojim zaključkom može, na prijedlog zastupnika ili kluba zastupnika, utemeljiti privremena povjerenstva Doma za razmatranje provedbe ili pripreme određenoga akta ili pitanja, ili istražna povjerenstva. Predlagatelj je dužan predložiti ciljeve i zadaću. Zadaća i sastav povjerenstva utvrđuju se zaključkom Doma.

Tajništvo obavlja stručne, administrativno-tehničke, organizacijske, financijske, informativne, konzultantske i druge poslove za potrebe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a naročito poslove: pripreme, sazivanja i praćenja sjednica domova i povjerenstava; razmatranja prijedloga akata upućenih Parlamentarnoj skupštini u svezi s njihovom usklađenošću s Ustavom i pravnim sustavom Bosne i Hercegovine; davanja stručnih mišljenja o materijalima i aktima za potrebe Parlamentarne skupštine; praćenja provedbe i iniciranja izmjena i dopuna poslovnika domova; pripreme programa rada obaju domova Parlamentarne skupštine, planova rada povjerenstava i praćenja njihove prpovedbe; pripreme, izradbe, prevođenja i lektoriranja tekstova nacrta i prijedloga akata, izvješća i zapisnika, kao i drugih materijala na jezicima u službenoj uporabi u Bosni i Hercegovini i, po potrebi, na strane jezike; pripreme usvojenih akata za objavu u «Službenom glasniku BiH»; stručne i protokolarne poslove za potrebe parlamentarnih izaslanstava i prijama stranih izaslanstava; praćenja i izvršenja zadaća i poslova koje za Tajništvo proizilaze iz akata domova i povjerenstava; odnosa s javnošću i informiranja javnosti o radu Parlamentarne skupštine i objave cjelovitih zapisnika rasprava u oba doma; suradnje s institucijama Bosne i Hercegovine, kao i s entitetskim i drugim tijelima; obavlja i druge stručno-tehničke, administrativne i opće poslove za potrebe Parlamentarne skupštine.

Poslovi i zadaća Tajništva obavljaju se unutar sljedećih službi:

• Stručna služba Zastupničkog doma;
• Stručna služba Doma naroda;
• Zajednička služba.

U sklopu službi uspostavljaju se organizacijske jedinice, i to:

• uredi tajnika;
• uredi;
• sektori.

U okviru Stručne službe Doma naroda uspostavljaju se:

• Ured tajnika Doma naroda;
• uredi, i to:
  • Ured tajnika Ustavnopravnog povjerenstva;
  • Ured tajnika Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze;
  • Ured tajnika Povjerenstva za financije i proračun.
• Odjel za izradbu i objavu pravnih akata.

U sklopu Stručne službe Zastupničkoga doma uspostavljaju se:

• tajnika Zastupničkoga doma;
• uredi, i to:
  • Ured tajnika Ustavnopravnog povjerenstva;
  • Ured tajnika Povjerenstva za vanjske poslove;
  • Ured tajnika Povjerenstva za vanjsku trgovinu i carine;
  • Ured tajnika Povjerenstva za financije i proračun;
  • Ured tajnika Povjerenstva za promet i veze;
  • Ured tajnika Povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.

U okviru Zajedničke službe uspostavljaju se:

• Ured tajnika Zajedničke službe;
• uredi, i to:
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine;
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine;
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj;
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za evropske integracije;
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za administrativne poslove;
  • Ured tajnika Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava;
• sektori, i to:
  • Zakonodavnopravni sektor;
  • Sektor za opće poslove;
  • Informacijsko-dokumentacijski sektor;
  • Istraživački sektor;
  • Sektor za međunarodne odnose i protokol;
  • Sektor za informacijske tehnologije;
  • Sektor za odnose s javnošću.
  • Sektor za financije
  • Sektor za druga parlamentarna tijela
  • Sektor za Evropsku uniju

Prije stupanja u zakonodavni postupak u drugoj fazi u povjerenstvu, povjerenstvo može odlučiti da otvori javnu raspravu o predloženom zakonu koja bi uključivala zainteresirana tijela, stručne institucije i pojedince.

Javna rasprava održava se u roku od 30 dana.

Povjerenstvo oglašava javnu raspravu na internetskoj stranici Parlamentarne skupštine BiH.

Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoje mišljenje o pitanjima vezanim uz predloženi zakon. Nakon završetka rasprave, zaključkom povjerenstva, oni mogu priložiti stručne radove i druge materijale podnesene tijekom javne rasprave.

Povjerenstvo, uz izvješće koje podnosi, prilaže i transkript javne rasprave ako postoji, kao i radove i materijale podnesene tijekom javne rasprave. 

Međunarodne aktivnosti Parlamentarne skupštine BiH predstavljaju značajan doprinos ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta Bosne i Hercegovine, prvenstveno u njezinoj integraciji u euro-atlantske institucije na multilateralnoj razini, ali i stvaranju jakih i prijateljskih veza na bilateralnoj razini. Aktivnosti Parlamentarne skupštine BiH odvijaju se kroz susrete na razini predsjednika parlamenata, izaslanstava, povjerenstava, te sudjelovanjem na brojnim konferencijama, okruglim stolovima, seminarima, kolokvijima i radionicama.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) u provođenju međunarodnih aktivnosti imenuje:

• stalna izaslanstva u međunarodnim organizacijama čija je članica ili pridružena članica;
• skupine prijateljstva (radi suradnje s drugim parlamentima);
• mješovita radna tijela s ciljem suradnje s drugim parlamentima, međuparlamentarnim organizacijama i institucijama.

Posredstvom svojih stalnih izaslanstava, PSBiH je članica:

• Parlamentarne skupštine Vijeća Europe;
• Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS);
• Parlamentarne skupštine Srednjoeuropske inicijative (SEI);
• Parlamentarne skupštine Sjevernoatlantskog saveza (NATO);
• Interparlamentarne unije (IPU);
• Parlamentarne skupštine Mediterana;
• Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi; 
• Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran;
• Parlamentarne skupštine Frankofonije.

Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Europske unije, PSBiH imenovala je svoju delegaciju koja, zajedno s delegacijom Europskog parlamenta, čini Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), kao instrument za provođenje parlamentarne dimenzije SSP-a i za suradnju PSBiH i Europskog parlamenta.

Poseban oblik multilateralne suradnje predstavljaju konferencije predsjednika parlamenata, koje se odvijaju u sklopu i pod pokroviteljstvom međunarodnih organizacija (Konferencija predsjednika parlamenata Interparlamentarne unije, Konferencija predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative, Konferencija predsjednika parlamenata Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi) ili na inicijativu i poziv predsjednika parlamenata određene zemlje (Konferencija predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana, na poziv predsjednika Parlamenta Mađarske).

Osim toga, uspostavljen je i određeni broj skupina prijateljstva PSBiH. Tako u PSBiH postoje:

• Skupina prijateljstva za susjedne zemlje (Hrvatska, Slovenija, Italija, Malta, Srbija, Crna Gora, Grčka, Cipar, Makedonija, Albanija, Mađarska i Austrija);
• Skupina prijateljstva za zapadnu Europu (Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Lihtenštajn, Španjolska, Norveška, Švedska, Danska, Finska, Island, Francuska, Velika Britanija, Irska i Portugal);
• Skupina prijateljstva za srednju i istočnu Europu (Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija, Litva, Latonija, Estonija, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan, Turkmenistan, Kirgistan, Kazahstan, Poljska, Češka, Slovačka, Turska, Bugarska, Moldavija, Rumunjska, Gruzija i Azerbajdžan);
• Skupina za Aziju (Kina, Indija, Indonezija, Iran, Bangladeš, Filipini, Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Tajland, Bruneji, Šri Lanka, Laos, Maldivi, Mongolija, Mijanmar, Singapur, Nepal, Vijetnam, Pakistan i Malezija);
• Skupina za Afriku i zemlje Bliskog istoka (Egipat, Južnoafrička Republika, Libija i ostale afričke zemlje, Saudijska Arabija, Izrael, Jordan, Libanon, Irak, Sirija, Palestina, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Bahrein i Jemen);
• Skupina za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Oceaniju i Japan (Australija, Novi Zeland, Japan, Oceanija, zemlje Južne Amerike, Kuba, SAD, Kanada i Meksiko).

Međunarodna suradnja realizira se i stalnim kontaktima i usavršavanjem službenika Tajništva PSBiH, pri čemu se državni službenici, zaposleni u stručnim službama PSBiH, sudjelovanjem na međunarodnim stručnim skupovima, obrazuju i osposobljavaju za što kvalitetniju podršku radu PSBiH.

 

Vijeće nacionalnih manjina BiH je posebno savjetodavno tijelo Parlamentarne skupštine BiH koje daje mišljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj skupštini BiH o svim pitanjima koja se tiču prava, položaja i interesa nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Također, Vijeće može delegirati stručnjake za rad ustavnopravnih povjerenstava i Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH kada oni raspravljaju o pravima, položaju i interesima nacionalnih manjina. 

Ovo savjetodavno tijelo čine po jedan predstavnik svake zakonski priznate nacionalne manjine, a to su: Albanci, Crnogorci, Česi, Talijani, Židovi, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine odlukom imenuje članove Vijeća na prijedlog Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH koje je u fazi izbora kandidata dužno savjetovati se o nacionalnim manjinama s udrugama nacionalnih manjina ili drugim nevladinim organizacijama.

Vijeće nacionalnih manjina BiH konstituira se izborom predsjedatelja i dvaju zamjenika između imenovanih članova Vijeća. Mandat članova Vijeća traje četiri godine i prati mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH. 

Na konstituirajućoj sjednici Vijeća nacionalnih manjina, koju su za 18. 9. 2013. godine sazvali predsjedatelji Zastupničkog i Doma naroda PSBiH, za predsjedatelja Vijeća izabran je predstavnik talijanske nacionalne manjine Tihomir Knežiček, za prvoga zamjenika predsjedatelja predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Andrija Svatok, a za drugu zamjenicu predsjedatelja predstavnica crnogorske nacionalne manjine Nada Putica. 
Vijeće nacionalnih manjina Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na svojoj 5. sjednici za drugu zamjenicu predsjedatelja izabralo je Tijanu Vučurević, predstavnicu rusinske nacionalne manjine u BiH. Tijana Vučurević je na toj poziciji zamijenila predstavnicu crnogorske nacionalne manjine Nadu Puticu, kojoj je 31. siječnja 2014. godine istekao mandat u ovom Vijeću.

Osim njih, članovi Vijeća su predstavnici sljedećih nacionalnih manjina: albanske - Halil Bicaj, crnogorske - Dragan Marković, češke - Jovanka Manzalović-Šalaka, židovske - Jakob Finci, mađarske - Eva Pašić-Juhas, slovačke - Vjeročka Gajić, makedonske - Todorka Jovanović, njemačke - Velibor Kuvač, poljske - Dejan Piotrovski, turske - Hakan Varan, rumunjske - Silvija Vujović, slovenske - Marija Grbić, ruske - Mladen Radmilović, romske - Nedžad Jusić i austrijske - Davor Ebner. 

Na temelju Ustava BiH i Zakona o neovisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Neovisnog odbora PSBiH kao neovisnog tijela Parlamentarne skupštine BiH koje djeluje na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili bilo kojeg naroda u BiH. Odbor je nadležan za: provođenje procedure odabira kandidata i predlaganje smjene policijskih rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja policijskih tijela BiH, objavu natječaja i razmatranje prijava kandidata, odabir i dostavu ministru sigurnosti BiH imena najviše pet kandidata za rukovoditelje i imena najviše pet kandidata za zamjenike rukovoditlja policijskih tijela BiH, kao i razmatranje pritužbi na rad rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja policijskih tijela BiH.

Neovisni odbor obavještava o pritužbama ministra sigurnosti BiH i Vijeće ministara BiH, inicira pokretanje stegovnog postupka ili predlaže smjenu rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja policijskih tijela BiH, za čiji je izbor nadležan, ako su počinili kazneno djelo odnosno tešku povredu službene dužnosti.   

Neovisni odbor ima devet članova, koji se biraju između predstavnika pravosudnih institucija, umirovljenih policijskij službenika, umirovljenih i djelatnih državnih službenika, te istaknutih stručnjaka iz područja javnog života, prava, kriminalističkih znanosti i policijskih poslova. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Neovisnog odbora imenuje i razrješuje PSBiH. Članovi Neovisnog odbora imenuju se na mandat od četiri godine.

Na temelju Ustava BiH i Zakona o neovisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Odbora za žalbe građana kao neovisnog tijela Parlamentarne skupštine BiH. Odbor djeluje na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije, udruge ili bilo kojeg naroda u BiH.  Odbor ima sedam članova, među kojima moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi, a čine ga ugledni i uvaženi građani koji nisu zaposleni u policijskim tijelima BiH.

Odbor za žalbe građana nadležan je za: zaprimanje, evidentiranje, procjenu i prosljeđivanje žalbi na postupanje policijskih službenika BiH, kao i njihovo upućivanje nadležnim policijskim tijelima; praćenje faze u kojoj se predmet nalazi; iniciranje odgovarajućeg postupka protiv podnositelja žalbe u slučaju lažne ili tendenciozne žalbe; vođenje evidencija i baza podataka o žalbama građana protiv policijskih službenika BiH, rezultatima istrage i drugim elementima na temelju kojih je pokrenut stegovni ili kazneni postupak, kao i davanje svih informacija podnositelju žalbe vezanih uz njegovu žalbu. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Odbora za žalbe građana imenuju se na mandat od četiri godine. Odbor o svome radu informira Parlamentarnu skupštinu BiH. 

Pozicija parlamentarnog vojnog povjerenika uspostavljena je s ciljem jačanja vladavine prava, zaštite ljudskih prava i sloboda vojnih osoba i kadeta u Oružanim snagama BiH i Ministarstvu obrane BiH. Prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, vojni povjerenik surađuje s Ministarstvom obrane BiH, Generalnim inspektoratom Ministarstva obrane BiH, Oružanim snagama BiH i Institucijom ombudsmana za ljudska prava BiH. U provođenju parlamentarne kontrole rada i drugih pitanja iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda vojnih osoba i kadeta u OSBiH i Ministarstvu obrane BiH, vojni povjerenik nadležan je za istraživanje specifičnih pitanja po uputi PSBiH i Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH.

Vojni povjerenik može bez prethodne najave u bilo kojem trenutku posjetiti jedinice i zapovjedništva Oružanih snaga BiH i organizacijske jedinice Ministarstva obrane BiH.
Vojni povjerenik nazočan je sjednicama PSBiH ili Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH, može zahtijevati izvješća od ministra obrane BiH i da mu, u slučaju provođenja stegovnog postupka, bude omogućen pristup potrebnoj evidenciji. Svaki pripadnik OSBiH ima pravo neposredno kontaktirati vojnog povjerenika, bez posredovanja službi. Vojni povjerenik podnosi PSBiH godišnji izvješće o radu, a u bilo kojem trenutku može dostaviti pojedinačno izvješće PSBiH ili Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost BiH. Povjerenik radi na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruge ili bilo kojeg naroda u BiH. Njegov mandat traje pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog izbora. Na poziciju parlamentarnog vojnog povjerenika BiH domovi Parlamentarne skupštine BiH imenovali su Boška Šiljegovića.

Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije je neovisno tijelo Parlamentarne skupštine BiH s nadležnostima utvrđenim Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Poslovnikom o radu Povjerenstva. U skladu s člankom 18. Zakona, Povjerenstvo prati rad Agencije; pokreće postupak imenovanja ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije sukladno Zakonu; pokreće postupak razrješenja ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije u skladu s člankom 15. Zakona; razmatra izvješća o radu Agencije najmanje dva puta godišnje ili po potrebi, te razmatra izvješća o reviziji financijskog poslovanja Agencije.

Povjerenstvo ima devet članova: tri iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, tri iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dva iz akademske zajednice i jednog iz nevladinog sektora. Povjerenstvo za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije imenuje i razrješuje Parlamentarna skupština BiH. Mandat tri člana iz Zastupničkog doma i tri člana iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH imenovana u Povjerenstvo traje koliko i mandat saziva Parlamentarne skupštine BiH. Mandat dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora traje četiri godine od dana imenovanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ogranak Globalne organizacije parlamentaraca za borbu protiv korupcije (GOPAC) u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) nestranačka je parlamentarna skupina uspostavljena na načelima dobrovoljnosti, demokratičnosti, transparantnosti i zabrane diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Okuplja parlamentarce i druge zainteresirane osobe s ciljem borbe protiv korupcije, unaprjeđenja transparentnosti i odgovornosti u institucijama vlasti BiH, te osiguranja visokog standarda integriteta u javnom sektoru.

Ogranak GOPAC-a u PSBiH ima Izvršni odbor, koji čine predsjedatelj, prvi i drugi zamjenik predsjedatelja, a oni su iz tri konstitutivna naroda. Sukladno odredbama Povelje, predsjedatelj i prvi zamjenik predsjedatelja ne mogu biti članovi istog doma PSBiH. Članovi Izvršnog odbora biraju se jednom godišnje između zastupnika i izaslanika u PSBiH.

Ogranak GOPAC-a u PSBiH konstituiran je 9. prosinca 2016. godine, kada su zastupnici i izaslanici u PSBiH potpisali Povelju Ogranka GOPAC-a u PSBiH.

Stručne i administrativno-tehničke poslove za Ogranak GOPAC-a obavlja Tajništvo PSBiH.

Globalna organizacija parlamentaraca za borbu protiv korupcije (GOPAC) međunarodna je mreža parlamentaraca posvećena dobroj vladavini i borbi protiv korupcije diljem svijeta. Od svog osnutka (2002. godine) GOPAC pruža informacije i analize, uspostavlja međunarodne standarde i podiže svijest javnosti kombiniranjem globalnog pritiska i nacionalne akcije.

Sjedište GOPAC-a je u Ottawi, Kanada, a organizaciju čini više od 50 nacionalnih ogranaka u pet kontinentalnih udruženja.GOPAC neselektivno podržava svoje članove izradom i objavljivanjem izvornih istraživanja te radom na globalnom jačanju kapaciteta za borbu protiv korupcije.

U procesu osiguranja robe i usluga nužnih za nesmetani rad i odlučivanje, Parlamentarna skupština BiH vodi se odredbama Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine. Prema ovome Zakonu, javna se nabava odnosi na nabavu robe, usluga i izvođenje radova te obuhvaća planiranje nabave, proces nadmetanja, dodjele ugovora, ugovaranje i na kraju provedbu ugovora. Parlamentarna skupština BiH u procesu javnih nabava poštuje načelo pune transparentnosti.

Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, koji je 2000. godine usvojila Parlamentarna skupština BiH, informacije pod nadzorom javnog tijela su javno dobro od vrijednosti. S ciljem transparentnosti i odgovornosti javnih tijela, sukladno javnom interesu, svaka osoba ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri. Javna tijela odgovarajuće su obvezna objaviti informacije, a Zakon također omogućuje svakoj fizičkoj osobi da zatraži izmjenu i daje komentar glede svojih osobnih informacija pod nadzorom javnog tijela. Na zahtjeve podnesene na temelju Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, u Parlamentarnoj skupštini BiH odgovara Sektor za odnose s javnošću.

Program „Otvoreni parlament“ provodi se od 2005. godine kao prvi osmišljeni projekt jedne institucije na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane skupine posjetitelja.

Primarni cilj programa je približiti rad najvišeg bosanskohercegovačkog zakonodavnog tijela najširim slojevima građana kroz niz organiziranih studijskih posjeta, te podići razinu transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njezinoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Prilikom posjeta gosti se, uz ostalo, upoznaju s organizacijom rada i najvažnijim funkcijama PSBiH, zakonodavnim procesom u PSBiH, načinom donošenja odluka na sjednicama domova, sustavom glasovanja, rasporedom sjedenja u dvoranama – za zastupnike i izaslanike PSBiH, predstavnike stručnih službi, Vijeća ministara BiH, te predstavnike medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija s programskim ciljevima u BiH. Na taj se način zakonodavni proces, ali i druge osnovne informacije o PSBiH, približavaju najširem krugu građana, a snažno se promiču konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proistječu iz težnje za priključenjem BiH europskim i euroatlantskim integracijama.

Ovaj program komplementaran je aktivnostima što ih PSBiH poduzima u svrhu neprekidnog informiranja javnosti, poput izdavanja periodičnih publikacija, priopćenja, stalne komunikacije s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i organiziranja javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja, prezentacija, izložbi i drugih vrsta promoviranja.

Parlamentarna skupština BiH otvorena je za sve zainteresirane goste, ali primarna ciljna skupina programa „Otvoreni parlament“ su mladi. Kako nastavni programi ne stvaraju uvijek prostora za posjete institucijama BiH, „Otvoreni parlament“ vrlo je koristan način upoznavanja mladih ljudi već od najranije dobi s demokratskim procesima te na ovaj način uklanjanja jaza između pojedinaca i institucija zakonodavne vlasti.

Bitno je također spomenuti i da se program „Otvoreni parlament“, kao organizirani posjet najvišem zakonodavnom tijelu BiH, realizira i na engleskom jeziku za posjetitelje PSBiH dolaze izvan našeg jezičnog područja.

U sklopu ovoga programa u proteklih je deset godina realizirano više od 400 posjeta, unutar kojih je PSBiH posjetilo blizu 23 tisuće gostiju iz BiH i više od 40 zemalja svijeta.