Početna
Pristup informacijama
Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini institucija Bosne i Hercegovine usvojila je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2023. godine.
Ovim zakonom propisuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu dokumenata u posjedu institucija vlasti BiH, pravnih osoba koje osnivaju institucije BiH u skladu s odredbama Zakona o registriranju pravnih osoba koje osnivaju institucije BiH i neovisnih tijela BiH osnovanih posebnim zakonom, a koje se ostvaruje na način i u postupku propisanim ovim zakonom. Zakonom se preuzimaju i odredbe Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. 6. 2019. o otvorenim podacima i ponovoj uporabi informacija javnog sektora.
Cilj ovoga zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na slobodan pristup informaciji fizičkoj i pravnoj osobi putem otvorenosti i javnosti djelovanja institucija BiH, u skladu s međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i slobodama i općeprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, ovim i drugim zakonom, a radi ostvarenja i zaštite interesa javnosti i ostvarenja slobodnog i demokratskog poretka i otvorenog društva.
Institucija BiH obvezna je omogućiti pristup informacijama:
a) pravovremenim objavljivanjem informacija o svojem radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama institucija BiH, Središnjem portalu javnih informacija institucija BiH ili objavom u službenom ili javnom glasilu;
b) davanjem informacija korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:
1) neposrednim davanjem informacija;
2) davanjem informacija pisanim putem;
3) omogućavanjem uvida u dokumente i izradom preslike dokumenta koji sadrži traženu informaciju;
4) dostavljanjem preslike dokumenta koji sadrži traženu informaciju;
5) na drugi način prikladan za ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Podnositelj zahtjeva može naznačiti u zahtjevu za pristup informacijama prikladan način primitka informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji način.
O zahtjevu za pristup informacijama odlučuje institucija BiH koja je vlasnik zahtjevom tražene informacije.
Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište institucije BiH; podatke bitne za prepoznavanje tražene informacije, ime, prezime i adresu fizičke osobe koja je korisnik informacije, odnosno naziv i sjedište pravne osobe. Pisanim zahtjevom smatra se zahtjev podnesen elektroničkom poštom, pod uvjetom da sadrži sve elemente navedene u pisanom zahtjevu.
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.
Ako institucija BiH koja je zaprimila zahtjev nije vlasnik informacije, dužna je, u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev instituciji BiH koja, u skladu sa svojim nadležnostima, posjeduje informaciju i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva, a u tom slučaju rok za rješavanje zahtjeva teče od dana kad je zahtjev zaprimila institucija BiH kojoj je upućen.
Ako institucija BiH ne posjeduje informaciju i ne može, uz razumno uložen trud, utvrditi koja je institucija BiH vlasnik informacije, u roku od osam dana donijet će zaključak o zahtjevu kojim će odbaciti zahtjev zbog nenadležnosti, s uputom o pravu na žalbu Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH.
Na temelju zahtjeva za pristup informacijama, institucija BiH obvezna je rješenjem odlučiti povodom zahtjeva za pristup informacijama bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva, institucija BiH pozvat će podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak.
Rok od 15 dana može se produljiti za još pet radnih dana, računajući od dana kada je institucija BiH trebala odlučiti o zahtjevu za pristup informacijama u slučaju ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija, o čemu je institucija BiH dužna bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produljen.
Ako institucija BiH ne odluči o zahtjevu za pristup informacijama u propisanim rokovima, podnositelj zahtjeva ima pravo podnijeti žalbu zbog šutnje administracije.
Protiv rješenja institucije BiH donesenog povodom zahtjeva za pristup informacijama podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Zahtjev za pristup informacijama podnosi se službeniku za informiranje, kojeg imenuje institucija BiH.
Pristup informacijama može se ograničiti u cilju zaštite privatnih fizičkih osoba, zaštite osobnih podataka korisnika i trećih osoba, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Uz ostalo navedeno u Zakonu, pristup informacijama može biti ograničen ako se može očekivati da bi omogućavanjem pristupa informacijama nastala ozbilja šteta glede sljedećih interesa:
a) nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa, ako informacija nosi oznaku tajnosti u skladu sa zakonom ili općim aktom donesenim na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka;
b) javnog reda, ako informacija nosi oznaku tajnosti u skladu sa zakonom ili općim aktom donesenim na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka;
c) tijekom inspekcije, kontrole i nadzora koji provodi institucija BiH ako bi se njezinim objavljivanjem onemogućio rad tijela koje provodi upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti rada i akata;
d) komercijalnih i drugih ekonomskih interesa te ekonomske, monetarne i tečajne politike i
e) okoliša.
Do usvajanja Zakona o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH primjenjivan je Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH koji je donesen 2000. godine i mijenjan nekoliko puta.