Monumentalno djelo Juraja Neidharta

Zgrada parlamenta «sa strukom» (Marilyn Monroe), kako je autor Juraj Neidhardt govorio i naglašavao, prezentira jedan od najvažnijih domašaja autorove stvaralačke dimenzije, koja omogućuje arhitektu da senzibilitetom prostorne organizacije artikulira i oblikuje umjet­nički i dinamični arhitektonski korpus.

Pasionirano traganje i novo otkrivanje suvremenog konceptualnog pristupa ideji zgrade parlamenta sa «silnicama» okruženja, te respektabilna urbanističko-arhitektonska i enterijerska analiza rezultiralo je sintezom više prostorno-plastične i umjetničke kvalitete, kako u enterijeru, tako i eksterijeru.

Pri tome ne treba izgubiti iz vida jedinstvenu cjelinu ansambla koja se ostvaruje kontrastom horizontale zgrade parlamenta i vertikale nebodera institucija Bosne i Hercegovine s prostorom trga i čini suvremenu morfološku sintagmu.

Kao blizak suradnik Le Corbusiera, a ujedno i autor koji je zajedno s Dušanom Grabrijanom, inspiriran likovnim i oblikovnim vrijednostima graditeljskog naslijeđa Bosne, Neidhardt je slijedio stvaralačku misao svoga velikog francuskog učitelja koji kaže: «Arhitektura je uvijek djelo pojedinca, pojedinca koji vidi i shvaća, koji odlučuje i stvara, ono je uzvišeni moment kristalizacije, koja se stvara u dubinama čovjekove unutrašnjosti, kao u nekoj livnici.»

Zgrada parlamenta interpretira kreativan stvaralački i skulpturalni čin u dinamičnoj arhitektonskoj kompoziciji, kao sintezi funkcionalnih zahtjeva i prostorne organizacije epi­strukture u modeliranju semantičkog karaktera.

Ovakva neponovljiva Neidhardtova suvremena graditeljska umjetnost konceptualnom imaginacijom pokazuje maštovitost igrom linija, ploha, volumena i oblika, skladnim mjerilom i proporcijskim odnosima.

Neidhardt, kao kreator prostorne umjetnosti svoga najznamenitijeg djela, osobenim je likovnim govorom i prostorno-plastičnim jezikom harmonično i suvremeno artikulirao izvan­vremensku arhitektonsku kvalitetu.

Redizajn pročelja zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine djelo je pisca ovih redaka i imao je intenciju primjene načela potenciranja horizontalne tendencije u arhitektonskoj kompoziciji.

Dodavanjem stakla azurne boje ispred postojećih prozora i bijelih horizontalnih brisoleja u paru, ugrađivanjem razdjelnica na kamenim parapetima, željelo se potencirati horizontalizam u vizualnoj komunikaciji.

Ugrađivanjem crnoga granita (umjesto bijelih kamenih ploča) u suterenu i prizemlju htjelo se povezati ovaj dio građevine s istom materijalizacijom trga s jedne strane, te primijeniti kontrast boja kamene obloge s druge strane, čime se dobio vizualni dojam «lebdeće» arhitekture.

– Sarajevo, 10. ožujka 2010. Prof. dr. Hamdija Salihović, dipl. ing. arh.