39. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Delegatska pitanja

Delegat Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarastvu finansija i trezora BiH, Ministarastvu pravde BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH: S obzirom da su Inicijativom Vijeća ministara BiH, od 24.7.2008., zaduženi za izradu Strategije modaliteta načina razrješenja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest banke Beograd i drugih nedomicilnih banaka, zašto i nakon proteka 20 mjeseci, a rok im je bio mjesec dana, nisu sačinili i predložili Vijeću ministara BiH navedenu strategiju? Kada će predložiti Strategiju i modalitete načina razrješenja stare devizne štednje, a što su bili dužni po Zakonu o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje iz 2006.godine, po presudi Ustavnog suda BiH AP 164/04, od 1.4.2006., i zaključku Vijeća ministara BiH, od 24.7.2008.?

Delegat Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Državnoj agenciji za istrage i zaštitu: „Ko su lica u Bosni i Hercegovini kojima se pružaju usluge operativnog osiguranja“?

Delegat Zoran Koprivica postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu pravde BiH: Kada će se između BiH i Hrvatske, te između BiH i Srbije potpisati izmjene i dopune bilateralnog sporazuma o međusobnom izvršenju zatvorskih sankcija, kako bi se na ovim prostorima trajno onemogućilo osuđenicima u ove tri države regiona da izbjegavaju kazne koje su im pravosnažno izrečene. Evidentno je da su desetine osuđenih na zatvorske kazne pobjegle u drugu državu regiona, gdje imaju boravište i državljanstvo, te praktično izbjegli zatvor. Potpisivanjem ovih sporazuma, u slučaju bijega, država koja izrekne kaznu može zatražiti da se ona izvrši, te će osuđeni morati izdržati kaznu u zemlji gdje se nalazi ili će se vratiti u državu u kojoj je osuđen. To je od ogromne važnosti za pravdu na ovim prostorima, jer se već s punim pravom postavlja i pitanje ima li smisla izricati kazne na sudovima ako će osuđeni pobjeći, koristeći sadašnje stanje i pravne regulative u regionu. Prema posljednjim informacijama, u toku su aktivnosti u vezi s potpisivanjem tog sporazuma sa Srbijom, dok se uopće ne pominje potpisivanje istog sporazuma s Hrvatskom.

Delegat Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH (svim ministarstvima): Koliko su ministarstva ispoštovala Odluku o uslovima i načinu prijema pripravnika VII. stepena stručne spreme u radni odnos u 2008. i 2009. godini? Članom 3. stav 3. navedene odluke predviđena je obaveza svih institucija Bosne i Hercegovine da prime ne manje od 4% od ukupnog broja radnih mjesta državnih službenika i drugih zaposlenih VII. stepena stručne spreme. Također, članom 4. iste odluke predviđeno je i primanje volontera čiji broj ne može biti veći od 10% od ukupnog broja zaposlenih VII. stepena stručne spreme.

Delegat Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu vanjskih poslova BiH: Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić-Babić izjavila je: „ Srpski iz BiH nije isti kao srpski iz Srbije, hrvatski iz BiH nije isti kao hrvatski iz Hrvatske“ (misleći na jezik), ističući da BiH u Evropi neće imati „ pravo na tri kabine“ za prijevod. Čiji stav o pravu na upotrebe službenih jezika u BiH iznosi gospođa Trišić- Babić? Koji je to hrvatski jezik u Hrvatskoj a koji hrvatski u BiH? Koje rješenje, ovakvim stavom, gospođa nudi s ciljem unitarizacije BiH, jedan narod, jedan jezik, jedna država

Delegat Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje OHR-u, Centralnoj izbornoj komisiji BiH i Vladi Federacije BiH: Kada će prestati kršenje Ustava FBiH u Općini Gradačac i realizirati rješenje, „ne mogu načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća biti iz istog naroda“, što je sada slučaj? Naime, Amandman 54. na Ustav FBiH, od 15.IV 2004., član 6. stav 3. tačka 5. jasno precizira ovu obavezu na nivou općina. Naime, po popisu stanovništva 1991. godine, u Općini Gradačac živjelo je od ukupno 56.000 stanovnika od kojih je 59% bilo Bošnjaka, 19% Srba, 15% Hrvata i 5% Jugoslavena. Poslije lokalnih izbora 2008. godine, za načelnika Općine Gradačac izabran je Adem Hamić (Bošnjak), što je nužno tražilo da predsjedavajući Općinskog vijeća bude iz drugog konstitutivnog naroda, ali je izabran Fadil Imširević (Bošnjak).

Delegat Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvu za civilne poslove BiH i Vladi Republike Srpske: Što ove nadležne institucije i druge institucije rade da se podstakne i osigura održiv povratak prognanika i izbjeglica u Republiku Srpsku, odnosno što čine da se spriječe opstrukcije povratka i ostvarivanja prava povratnika posebno u općinama Bosanske Posavine?

Delegat Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vladi Republike Srpske i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Što ove institucije čine da se osigura neotuđivo pravo na imovinu prognanika i izbjeglica iz RS-a koji se iz raznoraznih razloga nisu vratili, ne mogu se vratiti i zbog toga nisu u stanju koristiti svoju imovinu, posebno zemljišne posjede a zakon ih prisiljava da plaćaju porez na tu imovinu s mogučnošću da je i izgube?

Delegat Božo Ljubić postavio je sljedeće pitanje Ministarstvu komunikacija i prometa BiH: Da li je prilikom raspodjele CEMT i bilateralnih dozvola koje se dobivaju od drugih država za 2009. bilo primjene selektivnih kriterija u odnosu na prijevoznike iz dva entiteta, odnosno da li su eventalno time prijevoznici iz jednog entiteta bili favorizirani ili oštećeni u odnosu na prijevoznike iz drugog entiteta.