35. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Božo Rajić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Bosna i Hercegovina, složena država triju konstitutivnih naroda i svih građana, ima podjednako složenu ustavnu i životnu stvarnost. Svakako, pitanje svih pitanja u ovoj zemlji, od kada ja pamtim, je nacionalna neravnopravnost. Ovim pitanjem često se bavimo s dobrom namjerom, a još češće s politikantskim motivima. Ne mislim da je pitanje nacionalne ravnopravnosti jedino važno, ali sam uvjeren da bez njegovog valjanog rješavanja ništa drugo neće biti efikasno. Povod za pitanje koje ću postaviti je odgovor na zastupničko pitanje Dušanke Majkić o nacionalnoj strukturi rukovodećih osoba i državnih službenika u institucijama BiH. Posve je sigurno da podaci iz odgovora potvrđuju nejednakopravan položaj tri konstitutivna naroda na najvišim razinama državne moći i da to stanje zahtijeva ozbiljnu parlamentarnu raspravu. Dodatni razlog za pribavljanje podataka i otvaranje rasprave u Domu naroda PSBIH čine brojni napisi u medijima, koji bez zadrške tvrde da su Bošnjaci u rečenim institucijama posve potisnuti. Iz navedenih razloga predlažem Kolegiju Doma naroda PSBiH uvrštavanje točke dnevnoga reda o nacionalnoj zastupljenosti svih uposlenih u institucijama BiH, na način da se podacima koje smo dobili u odgovoru dodaju i podaci o nacionalnoj strukturi svih uposlenih u institucijama BiH. U cilju kompletiranja podataka za raspravu, zastupničko pitanje upućujem Vijeću ministara BiH kako slijedi: a ) Po kojim propisima i kriterjiima se vrši popuna rukovodnih funkcija u institucijama BiH u pogledu nacionalne strukture? b) Kakva je nacionalna struktura svih uposlenih u institucima BiH? c) Na koji način i u kojem roku će se izvršiti usklađivanje nacionalne strukture uposlenih u institucijama BiH gdje postoji debalans?“

Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeća pitanja Visokom predstavniku za BiH, Tužiteljstvu BiH i Agenciji za istrage i zaštitu BiH - SIPA: „U Odluci OHR-a o smjeni Radislava Jovičića s položaja načelnika Službe za operativnu podršku u SIPA-i navedeni su razlozi, gdje stoji: 1. Radislav Jovičić je postupao izvan zapovjednog lanca unutar SIPA-e, čime je onemogućio zakonito funkcioniranje ove agencije. 2. Radislav Jovičić se poslužio osobljem i resursima SIPA-e kako bi obavljao nadzor nad radom Ureda visokog predstavnika. 3. Budući da Radislav Jovičić ima pristup osjetljivim informacijama na svome položaju u SIPA-i, opravdano i osnovano se smatra da mu se ne mogu povjeriti na čuvanje tajnosti takve informacije zbog ozbiljnih i pouzdanih navoda da se uključio u korupciju, koja obuhvaća novčana sredstva u zamjenu za otkrivanje povjerljivih informacija. U skladu s tim, Radislav Jovičić je ozbiljno ugrozio integritet i profesionalni kredibilitet SIPA-e. 4. Pored toga, Radislav Jovičić ne posjeduje neophodne kvalifikacije za svoj sadašnji položaj i izabran je na osnovi političkih razloga, a ne na osnovi zakonskih kriterija. 5. Na osnovi navedenog, Radislav Jovičić je opstruirao aktivnosti na jačanju vladavine prava u BiH te je neposredno ugrozio provođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.“ S tim u vezi izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Visokom predstavniku za BiH: „Zašto do danas niste zatražili kaznenu istragu protiv Radislava Jovičića i zašto dokazi protiv njega nisu proslijeđeni ravnatelju SIPA-e, Vijeću ministara i Tužiteljstvu BiH?“ Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Tužiteljstvu BiH: „Kako to da Tužiteljstvo BiH do danas nije tražilo pokretanje istrage protiv Radislava Jovičića, iako se u obrazloženju OHR-a o njegovoj smjeni tvrdi da je počionio niz kaznenih djela (zlouporabu položaja ili ovlasti, korupciju koja obuhvaća primanje novčanih sredstava u zamjenu za otkrivanje povjerljivih informacija, prisluškivanje bez sudskog naloga itd.)?“ Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Agenciji za istrage i zaštitu - SIPA: 1. “Je li SIPA izvršila provjeru navoda OHR-a da je Radislav Jovičić postupao izvan zakonskog zapovjednog lanca unutar SIPA-e, te je li tim aktom onemogućeno funkcioniranje SIPA-e? 2. Budući da se Radislav Jovičić, kako stoji u odluci OHR-a, poslužio osobljem i resursima SIPA-e kako bi obavljao nadzor nad Uredom visokog predstavnika, je li o tome bilo saznanja u SIPA-i? Kakva je u tom slučaju bila uloga Odjela za unutarnju kontrolu? Je li provedena interna kontrola kako bi se osiguralo propisano postupanje po zakonu, pravilnicima, policijskim priručnicima i pisanim naredbama (članak 19. Zakona o SIPA-a) ? 3. Je li u SIPA-i provedena zakonska procedura izbora Radislava Jovičića na poziciju načelnika Službe za operativnu podršku i je li ravnatelj SIPA-e na osnovi valjane doumentacije potpisao njegovo postavljenje? Koja profesionalna kvalifikacija nedostaje Radislavu Jovičiću za mjesto s kojega je smijenjen? 4. Kako je Radislav Jovičić mogao prisluškivati OHR ako je sustav za presretanje telekomunikacija stavljen u funkciju 1. 6. 2009., počeo se rabiti 2. 6. 2009., a Jovičić otpušten 6. 6. 2009 godine? Je li izvršena provjera naloga postavljenih na sustav i ima li dokaza o zlouporabi sustava od strane Jovičića? Je li Jovičić imao pristupne podatke i je li bio obučen za rad na sustavu? 5. Ima li Upravni odbor, koji provodi nadzor i inspekciju sustava za zakonito presretanje komunikacija, informaciju o zlouporabi sustava od strane g. Radislava Jovičića i je li obavio inspekciju? Kakvi su ti inspekcijski nalazi? 6. Hoće li biti provedena istraga o ovome slučaju i zašto Radislav Jovičić nije dobio rješenje o otkazu (samo zaključena radna knjižica)?”

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: 1. “Kada će Vijeće ministara izvršiti izmjene i dopune Zakona kojima će omogućiti formiranje certificiranog labaratorija za praćenje rezidua u medu kako bi BiH došla na popis trećih zemalja za izvoz hrane animalnog (životinjskog) podrijetkla (med)? 2. Dokle se stiglo s monitoring planom za praćenje rezidua u medu?”

Izaslanik Sulejman Tihić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: “Tražim od Vijeća ministara da odgovori kakva je etnička struktura uposlenih na glavnim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine? Prema informacijama kojima raspolažem, trenutno su, od 60 institucija, na čelnim pozicijama Srbi u 26, Bošnjaci u 19 i Hrvati u 14, a ostali na jednoj čelnoj poziciji.”

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Tužiteljstvu BiH i Sudu BiH: Jučer (14. rujna) bila je obljetnica pokolja 41 Hrvata (staraca, žena i djece) u selu Uzdol. Točno se zna tko, kada i kako je od strane MOS-a to učinio. Pitam Tužiteljstvo BiH – Odjel za ratne zločine i Sud BiH hoće li i kada privesti i osuditi nalogodavce i izvršitelje ovoga zločina. Kako imam informacije o okončanoj istrazi u ovom slučaju još prije godinu i više dana, opravdano se nameće pitanje – je li prenesena praksa Haškog suda i na domaće pravosuđe i ne procesuirati one koji su počinili zločin spram hrvatskih žrtava?“

Izaslanik Ivo Miro Jović postavio je sljedeće pitanje Visokom predstavniku za BiH, Tužiteljstvu BiH, Sudu BiH i SIPA-i: „Svjedoci smo ovih dana da je okončana aktivnost za pronalaženje i sahranu nestalog u ratu generala Armije BiH Avde Palića. Pozdravljajući tu ljudsku i humanu gestu svih sudionika u razrješenju ovog slučaja, postavljam pitanje - što je s nestalim generalom HVO-a Vladom Šantićem? U Bihaću nije bilo, na svu sreću, sukoba između HVO-a i Armije BiH, ali je tijekom razgovora o možebitnom zajedničkom djelovanju u cilju zaštite pučanstva Bihaća i okoline došlo do 'nestanka' generala Šantića. Točno se zna tko, kada i gdje je Vladu Šantića pozvao i od tog trenutka mu se gubi svaki trag. Svjedoci koji su nazočili ovom zločinu su živi, počinitelji slobodno obnašaju visoke dužnosti, a obitelj, suborci i prijatelji ne mogu barem znati istinu i vratiti dostojanstvo žrtve ukopom, svijećom, cvijećem i molitvom odati poštovanje.“

Izaslanik Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Kolegiju Pravobraniteljstva BiH: “Funkcionira li Kolegij Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine sukladno zakonu i Poslovniku o radu Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine? Molim odgovor od Kolegija Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine.”