Izaslanička pitanja

Martin Raguž

„Moje je pitanje upućeno Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministru odnosno uvaženom zamjeniku i odnosi se na mlijeko i mliječne proizvode te činjenicu da Bosna i Hercegovina odnedavno nije u mogućnosti izvoziti te proizvode na tržište EU. Postoje li prve prosudbe tih učinaka, odluke i mogućnosti, s obzirom na činjenicu da je, prema podatcima koje sam istraživao, a koji su dostupni javnosti, samo u zadnje tri godine dvostruko veći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda nego što Bosna i Hercegovina izvozi? Znači, to je potencijal zemlje koji bi trebao biti korišten, valoriziran i stavljen u funkciju pokrivanja uvoza što većim izvozom iz Bosne i Hercegovine, a sve u kontekstu činjenice da je, prema podatcima koje imamo, u prošloj godini pokrivenost uvoza izvozom iz Bosne i Hercegovine iznosila svega 53% ili se dramatično povećava trgovinski deficit, pa čak i u onim područjima i granama u kojima bi Bosna i Hercegovina trebala zaista koristiti tu mogućnost. I jesu li naši proizvođači mlijeka iskoristili pogodnost koju su im osigurali Bosna i Hercegovina, Vijeće ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH? Koji su problemi i prioriteti, ako postoje, a pogotovo u zakonodavnom smislu, u smislu obveze nas zastupnika da poboljšamo Zakon o hrani, Zakon o poljoprivredi i čitav higijenski paket? Mislim, koliko dobivam informacije, a vjerojatno i svi vi, da tu postoje određene blokade i zapreke koje bismo svi skupa trebali otklanjati.“

02-50-6-16-11/15 9.11.2015.

09.11.2015.

Mario Karamatić

„Svoje izaslaničko pitanje upućujem uvaženom ministru prometa i komunikacija BiH Slavku Matanoviću. Što me je ponukalo na ovo pitanje? Ovih dana sam bio dijelom uključen u izbornu kampanju u Republici Hrvatskoj, pa sam se sjetio nekih drugih vremena kad su se glasači preko granice vozili autobusima na glasanje i slično. Za prelazak granice iz jedne u drugu državu trebaju vam CEMT dozvole, kako za autobuse tako i za kamione, za promet putnika, roba i usluga. A pošto imam mnogo prijatelja koji imaju prijevoznička poduzeća, znači za robe i usluge, moje se pitanje konkretno odnosi na raspodjelu CEMT dozvola za 2016. godinu. Iako sam mislio kako su afere u vezi s raspodjelom CEMT dozvola u Ministarstvu komunikacija i prometa okončane donesenim sudskim presudama, izgleda da u Ministarstvu još uvijek postoje dileme koje među građanima Bosne i Hercegovine, naročito među prijevoznicima, stvaraju pravnu nesigurnost. Prema saznanjima koja imam, doznao sam da ste, gospodine Matanoviću, kao ministar, objavili javni poziv za raspodjelu CEMT dozvola, koji je nakon tjedan dana povučen i objavljen je drugi javni oglas. Također prema informacijama koje su mi dostupne, CEMT dozvole imale su rast svake godine od nekih 5%, znači kako se razvija društvo, kako idemo prema EU, tako je svake godine za 5% rastao broj CEMT dozvola, te je za 2016. godinu predviđen isti broj, tj. 1.300 koliko ih je bilo i za 2015. Tu se radi o 65 CEMT dozvola. Ono što me interesira jest je li tih 65 CEMT dozvola dovoljno za funkcioniranje 30 malih i srednjih prijevozničkih poduzeća? Znači, interesira me da konkretno kažete i meni i javnosti – zbog čega ste promijenili tekst javnog oglasa, pod jedan. I pod dva, odakle bilo kome pravo da 30 poduzeća spriječi u svome poslovanju? Gospodine Matanoviću, molim vas da mi date odgovor o točnom broju CEMT dozvola za ovu godinu, koje su planirane za 2016., te da mi odgovorite jeste li spremni provesti upravni postupak u svome ministarstvu i otkriti tko je krivac za to što 30 poduzeća ostaje bez kruha i neće moći zadržati svoje radnike?“

02-50-6-16-11/15 9.11.2015.

09.11.2015.

Ljilja Zovko

„Bosna i Hercegovina je članica CEFTA-e, a vi ste nadležni ministar iz Bosne i Hercegovine u krovnom tijelu CEFTA-e. Koliko mi je poznato, kao stalno tijelo, uz Ministarsko vijeće, postoji i Tajništvo CEFTA-e, sa sjedištem u Bruxellesu. Prema informacijama kojima raspolažem, donedavna ravnateljica Tajništva CEFTA-e podnijela je ostavku i sada dužnost v.d. ravnatelja obnaša gospodin Umut Ergezer, predstavnik zemlje koja nije članica CEFTA-e, iako je Sporazumom propisano da bi osoblje Tajništva trebalo biti iz država članica. Procedura izbora novog ravnatelja Tajništva CEFTA-e je u tijeku i predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su članovi Povjerenstva za izbor. Molim da mi odgovorite: tko su potencijalni kandidati, je li netko od Vas tražio potporu, ima li Bosna i Hercegovina svojeg kandidata, odnosno namjeravate li prije sjednice Ministarskog vijeća i odlučivanja o novom ravnatelju CEFTA-e informirati Vijeće ministara BiH po pitanju glasovanja? Znamo da se tamo odluke donose konsenzusom i da nitko ne može biti izabran bez glasa bilo koje članice, u ovom slučaju bez glasa Bosne i Hercegovine.“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Zdenka Džambas

„Što su prepreke da se Ministarstvo obrane BiH brže oslobađa neperspektivnih lokacija, koje bi se stavile na raspolaganje drugim razinama vlasti, čime bi se Ministarstvo obrane oslobodilo dodatnih troškova?“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Mario Karamatić

„Budući da je prošlo više od 100 dana od imenovanja Vijeća ministara BiH, pritom imajući u vidu stanje u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, stanje u području sigurnosti prometa na cestama, zrakoplovstvu i vodnom prijevozu, imam potrebu pitati ministra koliko je zakona iz svoje nadležnosti ministarstvo koje vodi predložilo Vijeću ministara BiH na utvrđivanje? Pritom ne mislim na zakone koji su u raznim procedurama izrade, nego one koji su dostavljeni Vijeću ministara BiH. Također me interesira koliko je podzakonskih akata donio uvaženi ministar u svojem mandatu, te na koje se područje odnose ti podzakonski akti i što je njihovim donošenjem postignuto?“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Martin Raguž

„Kakvo je stanje zaduženosti Bosne i Hercegovine? Kojim tempom raste dug Bosne i Hercegovine, a kojim sposobnost Bosne i Hercegovine da vraća taj dug? Kakva je pozicija Bosne i Hercegovine u odnosu na MMF?”

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Dragutin Rodić

„Koji je trenutačno status aktivnosati u vezi s popisom i kada se mogu očekivati konačni rezultati? Koja su to neusuglašena pitanja unutar središnjeg popisnog ureda, zbog kojih nije usvojen jedinstveni program obrade podataka?”

01,02-50-11-1211-1/15 20.10.2015.

20.10.2015.

Mario Karamatić

„Moje je pitanje upućeno gospodinu Matanoviću, ministru komunikacija i prometa BiH, a odnosi se na izradu Strategije za razvoj prometa. Neki od vas će se sjetiti da sam još na 8. sjednici, kad smo usvojili Plan razvoja, govorio kako je to naopak put, jer ne možete napraviti plan ako nemate strategiju i ona je trebala ići prije. I tada sam također pitao je li istina da se planiraju izdvojiti sredstva iz proračuna za izradu te strategije. Tada sam imao informaciju da se radi o milijun eura. U međuvremenu se to pokazalo manje-više istinitim, ne u cijelosti. Pošto je Ministarstvo prometa tražilo od Vijeća ministara BiH odobravanje 450.000 eura za izradu Strategije razvoja prometa u Bosni i Hercegovini do 2030. godine, zanima me sljedeće: Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ima preko 100 zaposlenih – kakvi su to stručnjaci koji trebaju izraditi tu strategiju? Ima li itko u Ministarstvu zaposlen a da zna svoj posao? Zbog čega je nemoguća misija izraditi to u sklopu radnog vremena u uredima? Pretpostavljam da u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, primjerice, radi netko tko se razumije u područje transporta, pa da bi taj mogao to napraviti u idućih mjesec-dva u sklopu radnog vremena, a ne da ima mjesečna primanja od 10.00-15.000 eura, kako je predviđeno po ovome, skoro kao visoki predstavnik. Realno, nemamo koristi ni od visokog predstavnika, ali očito nemamo koristi ni od Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Također me zanima planira li ministar ukidanje Ministarstva, pošto za sve što treba napraviti on traži konzultante i stručnjake sa strane? Također me interesira jesu li među tim stručnjacima koji će naplatiti desetine i stotine tisuća maraka i eura za izradu strategije prometa predviđeni zaposlenici Ministarstva?“

02-50-6-16-10/15 13.10.2015.

13.10.2015.

Martin Raguž

„Moje se pitanje odnosi na strukturalni dijalog, njegove konzekvence, implikacije, dinamiku, rezultate i sve što donosi za Bosnu i Hercegovinu u svjetlu nužnosti osiguranja neovisnog položaja pravosuđa i njegove potpune reforme, što vidimo da je zahtjev svih relevantnih struktura kad je u pitanju stanje u pravosuđu u Bosni i Hercegovini u kontekstu višegodišnje opcije najavljenog referenduma o preispitivanju nadležnosti najviših sudskih instanci na razini Bosne i Hercegovine, a u tom kontekstu i koje posljedice takva situacija ima izravno na ovako nesređeno stanje u pravosuđu, koje najbolje ilustrira podatak da ima više od 2 milijuna neriješenih predmeta? Kako Ministarstvo i Vijeće ministara BiH vide reformu ovog važnog područja, s obzirom na ulogu Ministarstva, a ona je kreiranje politika, predlaganje izmjena zakona vezanih uz ovo područje i s posebnim osvrtom na politizaciju cijeloga procesa, te donošenje odluka o pravosuđu, što je kategorija koja se u zadnje vrijeme vrlo često koristi u javnosti, a posebno se odnosi na selektivnost i politizaciju kad je u pitanju suđenje ratnim zločinima? A, o tome ću, eventualno, u nastavku obrazloženja kad čujem odgovor na ovaj prvi dio.”

02-50-6-16-10/15 13.10.2015.

13.10.2015.

Sead Kadić

„U skladu s člankom 155. Poslovnika Doma naroda, postavljam pitanje ministru komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH, a odnosi se na sljedeće. Kao što vam je poznato, Unsko-sanski kanton, iz kojeg dolazim, jedan je od najudaljenijih kantona s oko 300 tisuća stanovnika i veoma lošom prometnom infrastrukturom. Nemamo kvalitetnih prometnica koje nas vežu s ostatkom države, nemamo ni aviopromet, niti aerodrom koji bi potpuno oživio Unsko-sanski kanton. Ima naznaka o poboljšanju stanja po ovim pitanjima, ali se moje pitanje odnosi na status i perspektive unske pruge. Unska pruga u duljini od oko 100 km prolozi kroz entitet Federacija BiH i oko 20 km kroz entitet Republika Srpska. Tom prugom nekad se godišnje prevozilo 1,5 milijuna putnika i više od 4 milijuna tona robe. Upravo iz tog razloga smatramo da bi trebalo intenzivirati aktivnosti na otvaranju unske pruge, pogotovu što nam je poznata zainteresiranost predstavnika dalmatinskih luka Šibenik, Zadar i Split, kao i predstavnika vlasti u županijama Republike Hrvatske koje gravitiraju unskoj pruzi, i to Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske.“

02-50-6-16-10/15 9.10.2015.

09.10.2015.