Izaslanička pitanja Od početka VII. saziva (2014.) u zakonodavnoj bazi podataka e-z@k PSBiH formalno se i sadržajno obrađuju izaslanička pitanja i odgovori. Baza podataka e-z@k PSBiH omogućava korisnicima pristup: ▪ informaciji o izaslaničkom pitanju (pristup cjelovitom tekstu izaslaničkog pitanja postavljenom usmeno ili u pisanom obliku s poveznicom na odgovor, podatke o subjektu kojemu je pitanje postavljeno, kao i o subjektu koji je dostavio odgovor. Napomene: Tekst izaslaničkog pitanja javno je dostupan nakon usvajanja zapisnika. Odgovori u pisanom obliku imaju link na jeziku na kojem su dostavljeni. Detaljne informacije o izaslaničkim pitanjima postavljenim prije VII. saziva sastavni su dio pojedinačnih prikaza aktivnosti izaslanika ranijih saziva. Ukupno: 108 Dragutin Rodić „Kao što je poznato, Ured za hranu i veterinarstvo EU dao je suglasnost za izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine u EU u svibnju 2015. godine poslije niza prepreka, žalbe Hrvatske Europskoj komisiji i odbacivanja te žalbe od strane Stalnog odbora za hranidbeni lanac i zdravlje životinja Europske komisije, te je u rujnu 2015. godine odobren izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine u EU. Nakon godinu dana od ovog odobrenja za izvoz mlijeka i kontrole Opće uprave za zdravlje i sigurnost hrane EU u ožujku ove godine, mogu se sagledati učinci izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u EU i njihov značaj za ukupnu vanjskotrgovinsko poslovanje. Moje pitanje glasi – kakav je nalaz Opće uprave za zdravlje i sigurnost hrane u vezi kontroliranja objekata za proizvodnju mlijeka, koje to mljekare u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ispunjavaju uvjete za izvoz mlijeka i koje se količine mlijeka izvoze u zemlje EU iz Bosne i Hercegovine, a koje uvoze iz EU u Bosnu i Hercegovinu?“ 02-50-6-16-25/16 14.12.2016. 14.12.2016. Mario Karamatić Pitanje se odnosi na rad ministra na zaštiti suvereniteta Bosne i Hercegovine. 02-50-6-16-25/16 6.12.2016. 06.12.2016. Safet Softić Dana 20. rujna 2007. godine Parlamentarna skupština BiH donijela je ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA RATIFICIRANJE TEMELJNOG UGOVORA IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I SVETE STOLICE I DODATNOG PROTOKOLA UZ TEMELJNI UGOVOR, i 22. travnja 2008. godine Parlamentarna skupština BiH donijela je ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA RATIFIKACIJU TEMELJNOG UGOVORA IZMEĐU BOSNE I HERCEGOVINE I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE. Kada će doći do realizacije Ugovora između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine i što su stvarni razlozi blokade ovoga procesa?“ 02-50-6-16-24/16 21.11.2016. 21.11.2016. Safet Softić Godine 2004. usvojen je Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Članak 13. stavak (4) glasi: 'Država se obvezuje na reguliranje mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja vjerskih službenika posebnim propisom, a na poticaj bilo koje institucije iz članka15. točke 1. ovoga Zakona'. Kada će Vijeće ministara odnosno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pristupiti realizaciji obveze proistekle iz Zakona? 02-50-6-16-24/16 21.11.2016. 21.11.2016. Sead Kadić „Pitanje koje Vam postavljam već sam postavio i Vašem prethodniku i dobio sam odgovor koji je nagovještavao da će se po tom pitanju ubrzati određene aktivnosti, te da ćemo vrlo brzo imati jasniju situaciju glede statusa Unske pruge. Sada proširujem pitanje i na status cestovnih putnih pravaca, kao i na pitanje avioprijevoza Unsko-sanskog kantona prema Sarajevu.Kao što je poznato, Unsko-sanski kanton udaljen je od Sarajeva više od 300 km i potpuno je odsječen i zapostavljen što se tiče infrastrukture. Mnogo je argumenata koji govore da bi aktiviranje Unske pruge dovelo do ekonomskog oporavka USK-a, do ubrzanja prijevoza tereta i ljudi, do zaštite i prirodnih ljepota manjim angažmanom vozila u cestovnom prijevozu. Primjer: prijevoz naftnih derivata željeznicom u skladišta koja postoje u USK-u i potpuno su u funkciji bio bi sasvim dovoljan razlog za aktiviranje Unske pruge. Isto tako, cestovni putni pravci daju pravo narodu Krajine (više od 300.000 ljudi) da budu uvršteni u sve strateške pravce, što bi dalo šansu i ostalim dijelovima sjeverozapadne Bosne. Razmišljanje i aktivnosti koje su pokrenute u pravcu aktiviranja aerodroma u Bihaću su realne i predstavljaju prijeku potrebu, zbog očite šanse USK da razvojem turizma ojača svoj ekonomski kapacitet. Molim Vas da na moje pitanje odgovorite usmeno na sjednici Doma naroda i, ovisno o odgovoru, dostavite mi ga i u pisanom obliku.“ 02-50-6-16-24/16 21.11.2016. 21.11.2016. Martin Raguž „Koje aktivnosti poduzima Ministarstvo pravde BiH kao središnje tijelo veze za međunarodnu pravnu pomoć kako bi se spriječile politizacija i selektivnost u sudskim procesima za ratne zločine?“ 02-50-6-16-24/16 21.11.2016. 21.11.2016. Bariša Čolak „Zašto Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH prilikom imenovanja sudaca u Općinski sud u Čitluku nije ispoštovalo nacionalnu strukturu stanovništva, te kada će i na koji način svoju odluku uskladiti s nacionalnom strukturom stanovništva sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Tražim da mi se dostavi nacionalna struktura sudaca i tužitelja u svakom od sudova i tužiteljstava u HNŽ-u (brojem i postotkom, pojedinačno u odnosu na nacionalnu strukturu koju pokriva određeni sud, odnosno tužiteljstvo).“ 02-50-6-16-24/16 18.11.2016. 18.11.2016. Zdenka Džambas „Sukladno članku 156. stavak (1) Poslovnika Doma naroda PSBiH, najavljujem postavljanje usmenog pitanja Ministarstvu financija i trezora BiH: Dostaviti analizu primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, u kojoj su definirane naknade za rad u povjerenstvima. S obzirom na to da je u proceduri određeni broj prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i da je obrazloženje svih tih zakona razlog za donošenje ušteda javnih sredstava, interesira me kolika je ušteda (financijski učinci) da bismo mogli rješavati određena pitanja iz nadležnosti institucija BiH?“ 02-50-6-16-24/16 17.11.2016. 17.11.2016. Mario Karamatić „Pitanje se odnosi na rad uvaženog ministra na zaštiti suvereniteta Bosne i Hercegovine“ 02-50-6-16-24/16 17.11.2016. 17.11.2016. Dragutin Rodić „Na 20. sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 16. 6. 2016. godine, postavio sam sljedeće izaslaničko pitanje: Kada će Vijeće ministara BiH usvojiti Pravilnik o reguliranju maksimalne cijene lijekova u BiH? Predsjedatelj Vijeća ministara BiH dao je veoma korektan odgovor, iz kojeg sam shvatio da je pitanje dana kada će biti usvojen, jer su samo nedostajala mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija i trezora BiH. Nakon pet mjeseci, čini mi se da nema pomaka. Neobjašnjivo je što je potrebno toliko vremena da se dobiju mišljenja od nadležnih institucija, tim prije što je predsjedatelj na kraju izlaganja rekao: ''Što se mene osobno tiče, Pravilnik je za mene prihvatljiv i u tom smislu ću glasovati za ovu novu i zadnju verziju teksta Pravilnika o lijekovima.'' Stvarnost je i dalje surova, plaćamo najskuplje lijekove u regiji, a Pravilnika nema. Što je stvarni problem zbog kojega nije moguće usvojiti navedeni pravilnik?“ 02-50-6-16-23/16 26.10.2016. 26.10.2016. «…45678…»
