Izaslanička pitanja

Martin Raguž

„Kakvo je stanje na granicama Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu? Kakve su procjene za iduće razdoblje i kakva je osposobljenost ključnih direkcija i agencija odgovornih za sigurnost zemlje?“

02-50-6-16-36/18 19.2.2018.

19.02.2018.

Mario Karamatić

„Nekoliko puta postavljao sam pitanja u vezi s Vanjskotrgovinskom komorom, na koja nikad nisam dobio odgovor. Postoji čak zaključak Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i veze Doma naroda, koji je potvrdio ovaj Dom, a koji je poslan Vijeću ministara BiH i kojim se nalaže Generalnom tajništvu da dostavi odgovore koje smo tražili zaključkom Doma i Povjerenstva. Sada idemo u detalje: znači, to je bilo 22. studenoga na sjednici Vijeća ministara BiH. Od tada je prošlo više od 60 dana, a zakonski rok je 30 dana. Jedini mogući zaključak je da odgovori, naravno, nisu stigli, da Vanjskotrgovinska komora vlada Vijećem ministara BiH i da Vijeće ministara nema nikakvog utjecaja na tu nevladinu organizaciju. Volio bih da ponekad i promašim, a kad sam rekao da to nitko ne smije kontrolirati, da se nitko iz Vijeća ministara BiH ne usudi postaviti to pitanje - ni predsjedatelj ni nadležni ministar, da će to nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, onda dobijemo ovu aferu s izvozom jabuka u vezi s čim kaže Inspektorat Republike Srpske, citirat ću da ne bude upitno što sam rekao: 'uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da se kao proizvođač navodi fizička osoba iz Gradačca u Federaciji, kao izvoznik pravni subjekt iz Bijeljine, pošiljka je izvezena preko carinske ispostave Brčko Distrikta'. Znači, obuhvaćena je cijela Bosna i Hercegovina, a za pošiljku je, naglašavam, Vanjskotrgovinska komora BiH izdala obrazac o podrijetlu robe kojim se potvrđuje da je roba podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Ovo je dobro. Zahvaljujem se Vanjskotrgovinskoj komori BiH na velikoj ekspanziji naše jedne nam jedine. Znači, danas je Bosna i Hercegovina i u pojedinim vojvodstvima u Poljskoj. Dobili smo štetu od oko 40 milijuna KM koliko je bilo izvoza, izvoz je obustavljen i sad mene interesira ovo pitanje, te se nadam da ću od uvaženog predsjedatelja Vijeća ministara BiH dobiti odgovor u pismenom obliku, barem ne smijemo ili smijemo. Moje pitanje konkretno se odnosi na sljedeće – smiju li predsjedatelj Vijeća ministara i Vijeće ministara BiH uraditi ono što je predviđeno zakonom, tj. provesti nadzor nad radom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine?“

02-50-6-16-35/18 23.1.2018.

23.01.2018.

Sead Kadić

„U kakvoj se situaciji nalazi Bosna i Hercegovina u pogledu njezinog statusa u Energetskoj zajednici? Što je potrebno učiniti da se situacija promjeni i mogu li svi u lancu odgovornosti na svim razinama vlasti učiniti više na otklanjanju nedostataka? Mogu li učiniti više oba doma Parlamentarne skupštine BiH? Poznato je da smo članica Energetske zajednice od 25. listopada 2005. godine. Poznati su temeljni ciljevi Energetske zajednice, a to su kreirati stabilan i jedinstven regulatorni okvir i tržišni prostor koji osigurava pouzdanu opskrbu energijom i može privući investicije u sektoru električne energije i zemnog plina. Znamo da je ovo područje dio pravnih normi koje se moraju ispuniti za bilo kakvu priču o ulasku naše zemlje u Europsku uniju i zna se za uvođenje sankcija BiH 2015. godine zbog neusvajanja zakona o plinskom sektoru na razini države BiH. Mišljenja sam da bi uređenjem ovoga područja od svega imali koristi svi građani naše zemlje, a usklađivanje naših stavova poslalo bi svima poruku o našoj spremnosti da radimo sve u interesu ove države i njezinih građana, kao i ulaska BiH u EU, o čemu smo suglasni svi u ovoj zemlji.“

02-50-6-16-35/18 22.1.2018.

22.01.2018.

Dragutin Rodić

„Koji su konkretno rezultati sastanka u Tajništvu Energetske zajednice u Beču, kojem ste bili nazočni vi, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i resorni ministri te predstavnici Energetske zajednice, a glavna tema bila je tržište plina u Bosni i Hercegovini. Jesu li pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni imperativni zadaci i rokovi u kojima ih treba realizirati? Je li bilo riječi o sankcijama zbog neusvajanja određenih zakonskih rješenja (Zakona o regulatoru električne energije i zemnog plina, Zakona o prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini)?“

02-50-6-16-34/17 6.12.2017.

06.12.2017.

Mario Karamatić

„Moje se pitanje odnosi na rad Vanjskotrgovinske komore. Naime, u kontaktu s prijevoznicima putnika i tereta u Bosni i Hercegovini na cijelome području doznao sam, po meni, šokantnu činjenicu da Vanjskotrgovinska komora BiH naplaćuje prijevoznicima, zamislite, naknadu za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje te, još šokantnije, naknadu za obradu izvješća o korištenju CEMT dozvola. Kako i po kojem zakonu - meni nije jasno. Znači, to su isti oni prijevoznici putnika i tereta kojima bi Vanjskotrgovinska komora trebala biti potpora, znači pomoći im u razvoju, pomoći im u njihovom radu, stvoriti im pozitivan ambijent za poslovanje. Međutim, ta udruga građana uzela je sebi za pravo dodati im dodatne parafiskalne namete. Prema informacijama koje imam do sada, prijevoznici putnika podnijeli su više od 2,5 tisuće zahtjeva za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje i, prema tim podacima, Vanjskotrgovinska komora je, zakonito ili ne - to će netko morati utvrditi, uprihodovala više od milijun maraka godišnje. Također, samo informacija, obrada jedne CEMT dozvole naplaćuje se 5 maraka. Ljudima koji imaju deset kamiona to je već ozbiljna brojka i mjesečno, i godišnje itd. Slijedom nedavnog priopćenja Vanjskotrgovinske komore u kojem se navodi da treba zaustaviti ucjenjivače koji harače gospodarstvenike, moje pitanje glasi, naravno ne očekujem da mi dadete kompletan odgovor na ovoj sjednici, očekujem opširan odgovor u pisanom obliku – je li Vijeće ministara BiH razmatralo naknade za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje koje obavlja Vanjskotrgovinska komora BiH, te naknade za obradu CEMT izvješća? Ako jest, na kojoj sjednici su razmatrane i u kojem su „Službenom glasniku BiH“ objavljene? Ako nije, molim predsjedatelja Vijeća ministara BiH da mi objasni – po kojoj osnovi Vanjskotrgovinska komora naplaćuje prijevoznicima navedene naknade i hoće li poduzeti mjere za utvrđivanje odgovornosti ako se utvrdi da se radi o naknadama koje se naplaćuju, a nisu propisane Zakonom o administrativnim pristojbama niti bilo kojim drugim podzakonskim aktom?“

02-50-6-16-33/17 7.11.2017.

07.11.2017.

Sead Kadić

„Ovo pitanje postavljao sam na sjednicama Doma naroda 9. 10. 2015. i 21. 11. 2016. godine i na njih sam dobio odgovore koji su, u konačnici, pokrenuli ozbiljnije i konkretnije rješavanje pitanja otvaranja Unske pruge na njenoj cijeloj duljini. Imam saznanja da su Željeznice Federacije BiH objavile tender za projekt Sanacija kontaktne mreže na Unskoj pruzi – dionica Blatna – Bihać (granični km 19+600 – km 65+900) u duljini od 46,3 kilometra. Isto tako, Željeznice RS-a imaju u planu elektrificirati dio Unske pruge u svojoj nadležnosti, u duljini od 2,8 kilometra. Ovaj projekt je veoma važan za sjeverozapadni dio BiH, odnosno za stanovništvo oba entiteta koje gravitira Unskoj pruzi. Njegovom realizacijom osigurat će se promet elektrovučom na dionici Unske pruge Bosanski Novi/Novi Grad – Bihać, čime će biti stvoreni preduvjeti za uspostavu redovitog putničkog prometa i povezivanje ovoga dijela BiH s Banjom Lukom, Sarajevom i drugim dijelovima BiH. Također, realiziranjem ovog projekta bit će omogućen transport roba na cjenovno i ekološki prihvatljiviji način, što će za posljedicu zasigurno imati i ekonomski oporavak sjeverozapadne regije BiH. Isto tako, ovaj projekt treba promatrati i kao prvu fazu konačnog otvaranja Unske pruge u njezinom punom kapacitetu prema Kninu i srednjodalmatinskim lukama Šibenik, Zadar i Split. Dionica Unske pruge Martin Brod – Knin je jednostrano zatvorena za promet 17. svibnja 2010. godine. Ovaj je prekid prouzrokovao gubitak željezničke veze Unskom prugom, a time i BiH, sa srednjodalmatinskim lukama Šibenik, Zadar i Split, čime je gospodarstvo regije sjeverozapadne Bosne, a posebno Unsko-sanskog kantona, stavljeno u određenu vrstu transportne izolacije. Time je značajno ugrožen promet ljudi i roba, a rezultat toga je stagnacija gospodarskih aktivnosti u ovome dijelu BiH. Zbog svega toga, prioritet je otvoriti ovu dionicu Unske pruge (M. Brod – Knin), čime bi ona na cijeloj svojoj duljini bila stavljena u puni kapacitet. Otvaranjem Unske pruge na cijeloj duljini stvorili bi se uvjeti za oživljavanje i povećanje proizvodnje na području USK-a u sljedećim područjima: eksploatacija boksita u Bosanskoj Krupi, eksploatacija gipsa u Kulen Vakufu, eksploatacija mangana u Bužimu, eksploatacija kvarca u Bosanskoj Krupi i Bihaću, kao i drveta i drvnih proizvoda. Procjene ŽFBiH su da bi se na godišnjoj razini s ovog područja (USK) i drugih dijelova BiH moglo prevesti oko 500.000 tona. Na osnovi podataka iz Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. (u dodatku I. – Analiza podataka str. 68, Tablica 62 – Promet robe u hrvatskim lukama), godišnje prerade (promet) tereta u lukama Split, Šibenik i Zadar iznose oko 3,5 – 4 milijuna tona, što znači da bi, ako se samo 10 % tereta bude prevozilo Unskom prugom, to iznosilo 400.000 tona. Uzimajući u obzir ova dva izvorišta tereta, koji su prirodno usmjereni na korištenje željezničkih usluga, procjene su da bi se moglo prevoziti između 900.000 do 1.000.000 tona roba godišnje (procjene su da bi transportni prihod u tom slučaju iznosio oko 8.000.000 KM godišnje). Preduvjet za prihvat ovih roba je osiguranje prohodnosti Unske pruge na cijeloj duljini, odnosno prohodnosti na dijelu željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, za što je nužno intenzivirati razgovore s nadležnim institucijama RH, Hrvatskim željeznicama i lukama Split, Šibenik i Zadar. Zbog daljnjeg aktualiziranja ovog bitnog projekta za državu BiH, postavljam sljedeće pitanje: a) Je li 2001. godine prekinut međudržavni sporazum koji su potpisala nadležna ministarstva BiH i RH, a koji se odnosi na način korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać – Knin i nadzor koji obavljaju državna granična tijela? b) Je li osnovana zajednička radna skupina čija je zadaća bila detaljno analizirati trenutačno stanje te izraditi elaborat za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge? Osnivanje ove radne skupine dogovoreno je 11. 5. 2017. na sastanku ministra komunikacija i prometa BiH Ismira Juska i ministra mora, prometa i infrastrukture RH Olega Butkovića. Ako je osnovana, što je s njezinim radom na terenu? c) Pošto se ovdje radi o državnom projektu u interesu oba entiteta, je li moguće osigurati dio sredstava za realiziranje ovog projekta angažiranjem državne razine u smislu korištenja sredstava iz fondova EU?”

02-50-6-16-33/17 30.10.2017.

30.10.2017.

Mario Karamatić

„Člankom (24) stavak 4) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BiH propisano je: 'Komora je dužna dostaviti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvješće o izvršenju proračuna do 31. ožujka za prethodnu godinu, radi upoznavanja.' U Vanjskotrgovinskoj komori BiH tvrde kako oni ispunjavaju ovu obvezu i dostavljaju izvješće o izvršenju proračuna Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH, u skladu sa zakonom, svake godine, ali da nije njihov problem ako to Generalno tajništvo ne dostavlja Vijeću ministara. Molim Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH da se očituje, da mi dostavi odgovor na pitanje - je li od 2013. godine do danas Vanjskotrgovinska komora BiH ikada dostavila izvješće o izvršenju proračuna Generalnom tajništvu Vijeća ministara BiH kao materijal za razmatranje na sjednicama Vijeća ministara BiH?“

02-50-6-16-33/17 25.10.2017.

25.10.2017.

Dragutin Rodić

„Europske obveze nisu nimalo jednostavne, ali su za Bosnu i Hercegovinu još teže ako se uzme u obzir na koji način se donose važne odluke i koje sve procedure i razine vlasti treba proći jedan akt kako bi dobio potvrdu da ide s jedne adrese. Iz Europske unije stigla je preporuka za Bosnu i Hercegovinu da nastavi odgovarati na Upitnik Europske komisije putem mehanizma koordinacije, a svim razinama vlasti upućen je poziv da osiguraju učinkovitost mehanizma koordinacije. Moje pitanje, suglasno ovome što sam rekao, Vijeću ministara BiH glasi – funkcionira li mehanizam koordinacije u Bosni i Hercegovini i je li zaživio u praksi? Jesu li konstituirana radna tijela koja su njime predviđena i usvojeni poslovnici i pravilnici po kojima bi ta radna tijela trebala raditi?“

01,02-50-11-2262-2/17 16.10.2017.

16.10.2017.

Ljilja Zovko

„U kojoj je fazi i kad će biti utemeljena organizacija veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljena burza električne energije?“

01,02-50-11-2262-2/17 16.10.2017.

16.10.2017.

Zdenka Džambas

„Moje pitanje se odnosi na prisluškivanje i zaista bih to njega pitala, ali možda i ne bih, možda bih pitala i naše zajedničko povjerenstvo koje se bavi nadzorom nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom. Ali, pošto to povjerenstvo također ne postoji, onda sam prisiljena pitati na ovaj način vezano za aferu prisluškivanja. Dakle, zamišljam ministra. U vezi hrvatskih političara i gospodarstvenika dali ste nekoliko kontraizjava. Prvo ste javnost informirali da ste ih prisluškivali, nakon sat vremena izlazite u javnost i govorite kako državnici Republike Hrvatske nisu bili prisluškivani od strane OSA-e, a nakon dva dana govorite kako se radi o dezinformacijama, te kako sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini poduzimaju samo one mjere koje im dopušta Ustav i zakon radi zaštite strateških državnih interesa. Poslije svih navedenih izjava ponovo se izlazi u javnost i govorite (sad citiram): Možda to ne bih trebao reći, ali mi nemamo tehničke kapacitete da nekoga možemo prisluškivati u Bosni i Hercegovini, odnosno u Hrvatskoj (završen citat), čime ste zaista ostavili dojam da ni vi sami ne znate tko koga prisluškuje ili može prisluškivati. S obzirom na to da ste na ovakav način prihvatili ulogu glasnogovornika SIPA-e i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, štiteći i pravdajući njihovo postupanje u slučaju prisluškivanja hrvatskih političara i gospodarstvenika, potvrđujući to i nakon održanog sastanka ravnatelja obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, tražim da nas detaljno informirate o poduzetim aktivnostima nadležnih institucija u vezi s eventualnim prisluškivanjem hrvatskih političara i gospodarstvenika, kao i istragom u vezi s aferom prisluškivanja v.d. glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine.“

01,02-50-11-2262-2/17 13.10.2017.

13.10.2017.