Delegatska pitanja

Martin Raguž

„ Moje pitanje upućeno je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministru, odnosno uvaženom zamjeniku i odnosi se na mlijeko i mliječne proizvode i činjenicu da je Bosna i Hercegovina odnedavno u mogućnosti da te proizvode izvozi na tržište EU. Postoje li prve procjene tih učinaka, te odluke i mogućnosti, s obzirom na činjenicu da je po podacima koje sam ja istraživao, a koji su dostupni javnosti, samo u zadnje tri godine dvostruko veći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda nego što Bosna i Hercegovina izvozi? Znači, to je potencijal zemlje koji bi trebao biti korišten i valoriziran i stavljen u funkciju pokrivanja uvoza što većim izvozom iz Bosne i Hercegovine, a sve u kontekstu činjenice da je po podacima koje imamo u prošloj godini pokrivenost uvoza izvozom iz Bosne i Hercegovine svega 53% ili se dramatično povećava trgovinski deficit, pa čak i u onim oblastima i granama gdje bi Bosna i Hercegovina trebala zaista koristiti tu mogućnost. I da li su naši proizvođači mlijeka iskoristili tu pogodnost koju im je osigurala Bosna i Hercegovina, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo vanjske trgovine BiH? Koji su problemi i prioriteti, ako postoje, a pogotovo u ovom zakonodavnom smislu, u smislu obaveze nas delegata da poboljšamo Zakon o hrani, Zakon o poljoprivredi, čitav taj higijenski paket? Mislim, koliko ja dobivam informacije, vjerojatno i svi vi, da tu postoje određene blokade i prepreke koje bi svi skupa trebali otklanjati. „

02-50-6-16-11/15 9.11.2015.

09.11.2015.

Mario Karamatić

„ Svoje delegatsko pitanje upućujem uvaženom ministru Slavku Matanoviću, ministru prometa i komunikacija BiH. Naime, šta me je ponukalo na ovo pitanje? Ovih dana sam bio uključen dijelom u izbornu kampanju u Republici Hrvatskoj pa sam se onda sjetio nekih drugih vremena kada su se glasači preko granice vozili autobusima na glasanje i slično. Za prelazak granice iz jedne u drugu državu trebaju vam CEMT dozvole, kako za autobuse tako i za kamione, za promet putnika, roba i usluga. A pošto imam dosta i prijatelja koji imaju prijevoznička preduzeća, znači za robe i za usluge, moje pitanje odnosi se konkretno na raspodjelu CEMT dozvola za 2016. godinu. Naime, iako sam mislio kako su afere oko raspodjele CEMT dozvola u Ministarstvu prometa okončane donesenim sudskim presudama, izgleda kako još uvijek u Ministarstvu prometa postoje dileme koje kod građana Bosne i Hercegovine, naročito kod prijevoznika, stvaraju pravnu nesigurnost. Naime, po saznanjima koja imam, saznao sam da ste, gospodine Matanoviću, Vi kao ministar, objavili javni poziv za raspodjelu CEMT dozvola, koji je nakon sedam dana povučen i objavljen je drugi javni oglas. Također prema informacijama koje su mi dostupne, broj CEMT dozvola se svake godine povećava za nekih 5%, znači kako se razvija društvo, kako idemo prema EU, tako se svake godine za 5% povećavao broj CEMT dozvola, i za 2016. godinu je predviđen isti broj, tj. 1.300 koliko ih je bilo za 2015. Tu se radi o 65 CEMT dozvola. Ono što mene interesira jeste da li je tih 65 CEMT dozvola dovoljno za funkcioniranje 30 malih i srednjih prijevozničkih preduzeća, znači interesira me da konkretno kažete i meni i javnosti – Zbog čega ste promijenili tekst javnog oglasa, pod broj jedan. I pod broj dva, odakle bilo kome pravo da 30 preduzeća spriječi u svom poslovanju? Gospodine Matanoviću, molim Vas da mi date odgovor o tačnom broju CEMT dozvola za ovu godinu, koje su planirane za 2016., te da mi odgovorite jeste li spremni provesti upravni postupak u svom ministarstvu, otkriti ko je krivac za to što 30 preduzeća ostaje bez kruha i neće moći zadržati svoje radnike?“

02-50-6-16-11/15 9.11.2015.

09.11.2015.

Ljilja Zovko

„Bosna i Hercegovina je članica CEFTA-e, a Vi ste nadležni ministar iz Bosne i Hercegovine u krovnom tijelu CEFTA-e. Koliko mi je poznato, kao stalno tijelo, pored Ministarskog vijeća, postoji i Sekretarijat CEFTA-e, sa sjedištem u Briselu. Prema informacijama kojima raspolažem, donedavna direktorica Sekretarijata CEFTA-e podnijela je ostavku i sada poziciju v. d. direktora obavlja gospodin Ummut Ergezer, predstavnik zemlje koja nije članica CEFTA-e, iako se Sporazumom propisuje da bi osoblje Sekretarijata trebalo biti iz zemalja članica. Procedura za izbor novog direktora/direktorice Sekretarijata CEFTA-e je u toku i predstavnici MVTEO su članovi Komisije za izbor. Molim da mi odgovorite ko su potencijalni kandidati, da li je neko od Vas tražio podršku, da li Bosna i Hercegovina ima svog kandidata, odnosno da li namjeravate prije sjednice Ministarskog vijeća i odlučivanja o novom direktoru/direktorici CEFTA-e informirati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine po pitanju glasanja!? Znamo da se tamo odluke donose konsenzusom i da niko ne može biti izabran bez glasa bilo koje članice, u ovom slučaju bez glasa Bosne i Hercegovine.“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Zdenka Džambas

„Šta su prepreke da se Ministarstvo odbrane BiH brže oslobađa neperspektivnih lokacija, koje bi se stavile na raspolaganje drugim nivoima vlasti, čime bi se Ministarstvo odbrane oslobodilo dodatnih troškova?“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Mario Karamatić

„S obzirom da je prošlo više od 100 dana od imenovanja Vijeća ministara BiH, pri tom imajući u vidu stanje u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu, stanje u oblasti sigurnosti saobraćaja na putevima, u zrakoplovstvu i vodnom prijevozu, imam potrebu pitati ministra koliko je zakona iz svoje nadležnosti ministarstvo koje vodi predložilo Vijeću ministara BiH na utvrđivanje. Pri tom ne mislim na zakone koji su u raznim procedurama izrade, nego na one koji su dostavljeni Vijeću ministara BiH. Također me interesira koliko je podzakonskih akata donio uvaženi ministar u svom mandatu, te na koju oblast se odnose ti podzakonski akti i šta je njihovim donošenjem postignuto.“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Martin Raguž

„Kakvo je stanje zaduženosti Bosne i Hercegovine? Kojim tempom raste dug Bosne i Hercegovine, a kojim sposobnost Bosne i Hercegovine da vraća taj dug? I kakva je pozicija Bosne i Hercegovine u odnosu na MMF?“

01,02-50-11-1211-1/15 21.10.2015.

21.10.2015.

Dragutin Rodić

"Koji je trenutni status aktivnosti u vezi s popisom i kada se mogu očekivati konačni rezultati? Koja su to neusaglašena pitanja u okviru Centralnog popisnog biroa zbog koga nije usvojen jedinstven program obrade podataka?"

01,02-50-11-1211-1/15 20.10.2015.

20.10.2015.

Mario Karamatić

„Moje pitanje upućeno je gospodinu Matanoviću, ministru komunikacija i prometa BiH, a odnosi se na izradu Strategije za razvoj prometa. Neki od vas će se sjetiti, još na 8. sjednici, kada smo usvojili onaj Plan razvoja, govorio sam da je to naopak put jer ne možete napraviti plan ako nemate strategiju, ona je trebala ići prije. I tada sam, također, pitao je li istina da se planiraju izdvojiti sredstva iz budžeta za izradu te iste strategije, tada sam imao informaciju da je riječ o milion eura. U međuvremenu se to pokazalo manje-više istinitim, ne u cijelosti. S obzirom na to da je Ministarstvo prometa tražilo od Vijeća ministara da im odobri 450.000 eura za izradu Strategije razvoja saobraćaja u Bosni i Hercegovini do 2030. godine, e sada mene interesira, Ministarstvo komunikacija i prometa ima više od 100 zaposlenih – Kakvi su to stručnjaci koji trebaju uraditi tu strategiju, ima li iko u Ministarstvu zaposlen a da zna svoj posao? Zbog čega je to nemoguća misija uraditi u okviru radnog vremena u uredima tamo? Pretpostavljam da u Ministarstvu prometa, primjerice radi, postoji neko ko se razumije u oblast transporta pa da bi taj mogao to u idućih mjesec - dva dana napraviti u okviru svog radnog vremena, a ne da ima mjesečna primanja 10, 15.000 eura, kako je predviđeno po ovome, znači skoro kao visoki predstavnik. Realno nemamo koristi ni od visokog predstavnika, ali očito nemamo koristi ni od Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Zanima me, također, da li ministar planira ukidanje Ministarstva s obzirom na to za sve što treba napraviti on traži konsultante i stručnjake sa strane. Također me interesira, među tim stručnjacima koji će naplatiti desetine i stotine hiljada maraka i eura u izradi te strategije saobraćaja, jesu li predviđeni zaposlenici Ministarstva.

02-50-6-16-10/15 13.10.2015.

13.10.2015.

Martin Raguž

„Moje pitanje odnosi se na strukturalni dijalog, njegove konsekvence, implikacije, dinamiku, rezultate i šta sve on donosi za Bosnu i Hercegovinu. A u svjetlu nužnosti osiguranja nezavisne pozicije pravosuđa i njegove potpuno reforme, što vidimo da je zahtjev svih relevantnih struktura kada je u pitanju stanje u pravosuđu u Bosni i Hercegovini u kontekstu već višegodišnje opcije najavljenog referenduma o preispitivanju nadležnosti najviših sudskih instanci na nivou Bosne i Hercegovine, u kom kontekstu i koje posljedice takva situacija ima direktno na činjenicu da je ovako nesređeno stanje u pravosuđu, koje najbolje ilustrira podatak da ima više od 2 miliona neriješenih predmeta. Kako Ministarstvo i Vijeće ministara vide, znači, reformu ove važne oblasti? S obzirom na ulogu Ministarstva, ona je kreiranje politika, predlaganje izmjena zakona vezanih za ovu oblast i s posebnim osvrtom na politizaciju čitavog procesa i donošenje odluka o pravosuđu, što je kategorija koja se vrlo često u zadnje vrijeme koristi u javnosti, posebno se odnosi na selektivnost i politizaciju kada je u pitanju suđenje za ratne zločine, a o tome ću eventualno u daljnjem obrazloženju kad čujem odgovor na ovaj prvi dio.”

02-50-6-16-10/15 13.10.2015.

13.10.2015.

Sead Kadić

„U skladu s članom 155. Poslovnika Doma naroda, postavljam pitanje ministru komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH, a odnosi se na sljedeće. Kao što Vam je poznato, Unsko-sanski kanton, iz kojeg ja dolazim, jedan je od najudaljenijih kantona s oko 300 hiljada stanovnika i s veoma lošom saobraćajnom infrastrukturom. Nemamo kvalitetnih saobraćajnica koje nas vežu s ostatkom države, nemamo ni aviosaobraćaj niti aerodrom koji bi u potpunosti oživio Unsko-sanski kanton. O ovim pitanjima ima naznaka poboljšanja stanja, ali se moje pitanje odnosi na status i perspektive unske pruge. Unska pruga u dužini od oko 100 km prolazi kroz entitet Federaciju BiH i oko 20 km kroz entitet Republiku Srpsku. Tom prugom nekada se prevozio 1,5 milion putnika godišnje i prevozilo se više od 4 miliona tona robe godišnje. Upravo iz tog razloga smatramo da bi trebalo intenzivirati aktivnosti na otvaranju unske pruge, pogotovo što nam je poznata zainteresiranost predstavnika dalmatinskih luka Šibenik, Zadar i Split, kao i predstavnika vlasti u županijama Republike Hrvatske koje gravitiraju unskoj pruzi - Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj.“

02-50-6-16-10/15 9.10.2015.

09.10.2015.