Delegatska pitanja

Martin Raguž

„Kakvo je stanje na granicama Bosne i Hercegovine kada je u pitanju ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu, kakve su procjene za naredni period i kakva je osposobljenost ključnih direkcija i agencija odgovornih za sigurnost zemlje“?

02-50-6-16-36/18 19.2.2018.

19.02.2018.

Mario Karamatić

„Nekoliko puta postavljao sam pitanja u vezi s Vanjskotrgovinskom komorom na koja nikad nisam dobio odgovor. Postoji čak zaključak Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda koji je potvrdio ovaj dom i koji je poslan Vijeću ministara, a u kojem se Generalnom sekretarijatu nalaže da dostavi odgovore koje smo mi tražili zaključkom i ovog doma i Komisije. Sad da idemo u detalje. Znači, 22. novembra je to bilo na sjednici Vijeća ministara. Od tada je prošlo više od 60 dana, a zakonski rok je 30 dana. Odgovori, naravno, nisu stigli. Jedini mogući zaključak je da Vanjskotrgovinska komora vlada Vijećem ministara i da Vijeće ministara nikakvog uticaja nema na tu nevladinu organizaciju. Ja bih volio da ponekad i promašim. Kad sam rekao da to niko ne smije kontrolirati, da se niko iz Vijeća ministara ne usudi postaviti to pitanje, ni predsjedavajući, ni nadležni ministar, da će to nanijeti štetu Bosni i Hercegovini i onda dobijemo ovu aferu sa izvozom jabuka, gdje Inspektorat Republike Srpske kaže, citirat ću da ne bude upitno da sam ja nešto rekao – uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da se kao proizvođač navodi fizičko lice iz Gradačca u Federaciji, kao izvoznik pravni subjekt iz Bijeljine, pošiljka je izvezena preko carinske ispostave Brčko Distrikta - znači cijela Bosna i Hercegovina je obuhvaćena. Za pošiljku je, naglašavam, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine izdala obrazac o porijeklu robe kojim se potvrđuje da je roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ovo je dobro i ja se zahvaljujem Vanjskotrgovinskoj komori na velikoj ekspanziji naše jedne nam jedine. Znači, danas je Bosna i Hercegovina i u pojedinim vojvodstvima u Poljskoj. Dobili smo štetu od oko 40 miliona KM koliko je bilo izvoza, izvoz je obustavljen i sad mene interesira pitanje, nadam se da ću ga od uvaženog predsjedavajućeg Vijeća ministara dobiti u pismenoj formi, barem ne smijemo ili smijemo, moje pitanje se konkretno odnosi – Smije li predsjedavajući Vijeća ministara i Vijeće ministara uraditi ono što je predviđeno zakonom, tj. izvršiti nadzor nad radom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine?“

02-50-6-16-35/18 23.1.2018.

23.01.2018.

Sead Kadić

„U kakvoj se situaciji nalazi Bosna i Hercegovina u pogledu njenog statusa u Energetskoj zajednici? Šta je potrebno uraditi da se situacija promijeni i da li svi u lancu odgovornosti svih nivoa vlasti mogu učiniti više u otklanjanju nedostataka? Mogu li više učiniti oba doma Parlamentarne skupštine BiH? Poznato je da smo članica Energetske zajednice od 25. oktobra 2005. godine. Poznati su osnovni ciljevi Energetske zajednice, a to su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdano snabdijevanje energijom i može privući investicije u sektoru električne energije i prirodnog gasa. Znamo da je ova oblast dio pravnih normi koje se moraju ispuniti za bilo kakvu priču o ulasku naše zemlje u Evropsku uniju. Zna se za uvođenje sankcija BiH 2015. godine zbog neusvajanja Zakona o gasnom sektoru na državnom nivou. Smatram da bi uređenjem ove oblasti koristi od svega imali svi građani naše zemlje, a usklađivanje naših stavova poslalo bi svima poruku o našoj spremnosti da sve radimo u interesu ove države i njenih građana kao i ulaska BiH u EU, o čemu smo svi u ovoj zemlji saglasni.“

02-50-6-16-35/18 22.1.2018.

22.01.2018.

Dragutin Rodić

„Koji su konkretni rezultati sastanka u Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču kojem ste prisustvovali Vi, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i resorni ministri, te predstavnici Energetske zajednice, a glavna tema je bila tržište gasa u Bosni i Hercegovini. Da li su pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni imperativni zadaci i rokovi u kojim ih treba realizirati? Da li je bilo riječi o sankcijama zbog neusvajanja određenih zakonskih rješenja? (Zakon o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, Zakon o prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini)

02-50-6-16-34/17 6.12.2017.

06.12.2017.

Mario Karamatić

„Moje pitanje se odnosi na rad Vanjskotrgovinske komore. Naime, u kontaktu s prijevoznicima tereta i putnika u Bosni i Hercegovini na cijelom području saznao sam, prema mom mišljenju, jednu šokantnu činjenicu da Vanjskotrgovinska komora BiH prijevoznicima naplaćuje, zamislite, naknadu za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje te, još šokantnije, naknadu za obradu izvještaja o korištenju CEMT dozvola. Kako? Po kojem zakonu? Meni nije jasno. Znači, to su isti oni prijevoznici putnika i tereta kojim bi Vanjskotrgovinska komora trebala biti podrška, znači da im pomogne u razvoju, da im pomogne u njihovom radu, da im stvori pozitivan ambijent za poslovanje, međutim, to udruženje građana je sebi dalo za pravo da im dodaje dodatne parafiskalne namete. Prema informacijama koje ja imam, do sada su prijevoznici putnika podnijeli više od 2,5 hiljade zahtjeva za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje i po tim podacima, znači, Vanjskotrgovinska komora je, zakonito ili ne, to će neko morati utvrditi, uprihodovala više od milion maraka na godišnjem nivou. Također, samo informacija da obradu jedne CEMT dozvole oni naplaćuju 5 maraka, sad ljudi koji imaju deset kamiona to je već ozbiljna brojka i mjesečno, i godišnje, itd. I slijedom nedavnog saopćenja Vanjskotrgovinske komore, u kojem oni navode da treba zaustaviti ucjenjivače koji harače privrednike, moje pitanje glasi, naravno ne očekujem da mi date kompletan odgovor na ovoj sjednici, očekujem ga opširno u pisanoj formi – Je li Vijeće ministara BiH razmatralo naknade za usklađivanje međunarodnih i međuentitetskih autobusnih redova vožnje koje obavlja Vanjskotrgovinska komora BiH, te naknade za obradu CEMT izvještaja? Ako jeste, na kojoj sjednici su razmatrane i u kojem „Službenom glasniku BiH“ su objavljene? Ako nije, molim predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH da mi objasni – po kojem osnovu VTK prijevoznicima naplaćuje navedene naknade, hoće li preduzeti mjere za utvrđivanje odgovornosti ako se utvrdi da je riječ o naknadama koje se naplaćuju, a nisu propisane Zakonom o administrativnim taksama niti bilo kojim drugim podzakonskim aktom?“

02-50-6-16-33/17 7.11.2017.

07.11.2017.

Sead Kadić

“Ovo pitanje sam postavljao na sjednicama Doma naroda 9.10.2015. i 21.11.2016. i na njih sam dobio odgovore koji su u konačnici i pokrenuli ozbiljnije i konkretnije rješavanje pitanja otvaranja Unske pruge na njenoj cijeloj dužini. Imam saznanja da su Željeznice Federacije BiH objavile tender za Projekat „Sanacija kontaktne mreže na Unskoj pruzi – dionica Blatna – Bihać (granični km 19+600 – km 65+900) u dužini od 46,3 kilometra. Isto tako, Željeznice RS imaju u planu elektrificirati dio Unske pruge u svojoj nadležnosti u dužini od 2,8 kilometara. Ovaj projekat je veoma važan za sjeverozapadni dio BiH, odnosno za stanovništvo oba entiteta koji gravitiraju Unskoj pruzi. Njegovom realizacijom osigurat će se saobraćaj elektrovučom na dionici Unske pruge Bosanski Novi / Novi Grad – Bihać, čime će biti stvoreni preduslovi za uspostavljanje redovnog putničkog saobraćaja i povezivanje ovog dijela BiH s Banjalukom, Sarajevom i drugim dijelovima BiH. Također, realizacijom ovog projekta bit će omogućen transport robe na cjenovno i ekološki prihvatljiviji način, što će za posljedicu sigurno imati i ekonomski oporavak sjeverozapadne regije BiH. Isto tako, ovaj projekat treba posmatrati i kao prvu fazu u konačnom otvaranju Unske pruge u njenom punom kapacitetu, prema Kninu i srednjodalmatinskim lukama Šibenik, Zadar i Split. Dionica Unske pruge Martinbrod – Knin jednostrano je zatvorena za saobraćaj 17. maja 2010. godine. Ovaj prekid prouzrokovao je gubitak željezničke veze Unske pruge, a time i BiH, sa srednjodalmatinskim lukama Šibenik, Zadar i Split, čime je privreda regije sjeverozapadne Bosne, a posebno Unsko-sanskog kantona, stavljena u određenu vrstu transportne izolacije. Ovim je značajno ugrožen promet robe i ljudi, a rezultat toga je stagnacija privrednih aktivnosti u ovom dijelu BiH. Zbog svega toga prioritet je otvaranje ove dionice Unske pruge (Martinbrod - Knin), čime bi se ona na cijeloj svojoj dužini stavila u puni kapacitet. Otvaranjem Unske pruge na cijeloj dužini stvorili bi se uslovi za oživljavanje i povećanje proizvodnje na području USK u sljedećim oblastima: eksploatacija boksita Bosanska Krupa, eksploatacija gipsa Kulen-Vakuf, eksploatacija mangana Bužim, eksploatacija kvarca Bosanska Krupa i Bihać, kao i drveta i drvnih proizvoda. Procjene ŽFBiH su da bi se na godišnjem nivou s ovog područja (USK) i drugih dijelova BiH moglo prevesti oko 500.000 tona. Na osnovu podataka iz Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. (u dodatku I – Analiza podataka str. 68, Tabela 62 – Promet robe u hrvatskim lukama), godišnje prerade (promet) tereta luka Split, Šibenik i Zadar iznose oko 3,5 – 4 miliona tona, što znači da ako bi samo 10% tereta našlo mjesto prijevoza Unskom prugom, to bi iznosilo 400.000 tona. Uzimajući u obzir ova dva izvorišta tereta, koji su prirodno usmjereni na korištenje željezničkih usluga, procjene su da bi se moglo raditi s prijevozom između 900.000 do 1.000.000 tona robe godišnje (procjene su da bi transportni prihod u tom slučaju iznosio oko 8.000.000 KM godišnje). Preduslov za prihvat ove robe je osiguravanje prohodnosti Unske pruge na cijeloj dužini, odnosno prohodnosti na dijelu željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, za što je neophodno intenzivirati razgovore s nadležnim institucijama RH, Hrvatskim željeznicama i lukama Split, Šibenik i Zadar. Zbog daljnje aktuelizacije ovog bitnog projekta za državu BiH, postavljam sljedeće pitanje: a) Da li je 2001. godine prekinut međudržavni sporazum koji su potpisala nadležna ministarstva BiH i RH koji se odnosi na način korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać – Knin i obavljanja nadzora od strane državnih graničnih tijela? b) Je li formirana zajednička radna grupa čiji je zadatak bio detaljna analiza trenutnog stanja te izrada elaborata za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge? Formiranje ove radne grupe dogovoreno je 11.5.2017. na sastanku ministra komunikacija i prometa BiH Ismira Juska i ministra mora, prometa i infrastrukture RH Olega Butkovića. Ako je formirana, u kojoj je fazi njen rad na terenu? c) Pošto je ovdje riječ o državnom projektu u interesu oba entiteta, da li je moguće da se dio sredstava za realizaciju ovog projekta osigura angažmanom državnog nivoa u smislu korištenja sredstava iz fondova EU?”

02-50-6-16-33/17 30.10.2017.

30.10.2017.

Mario Karamatić

„Članom 24. stav (4) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vanjkotrgovinskoj komori BiH propisano je: 'Komora je dužna dostaviti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o izvršenju budžeta do 31. marta za prethodnu godinu, radi upoznavanja.' U Vanjkotrgovinskoj komori BiH tvrde kako oni ispunjavaju ovu obavezu i dostavljaju izvještaj o izvršenju budžeta Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH, u skladu sa zakonom, svake godine, ali da nije njihov problem ako to Generalni sekretarijat ne dostavlja Vijeću ministara. Molim Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH da se očituje, da mi dostavi odgovor na pitanje: Da li je od 2013. godine do danas Vanjkotrgovinska komora BiH ikada dostavila izvještaj o izvršenju budžeta Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH kao materijal za razmatranje na sjednicama Vijeća ministara BiH?“

02-50-6-16-33/17 25.10.2017.

25.10.2017.

Dragutin Rodić

"Evropske obaveze nisu nimalo jednostavne, ali su za Bosnu i Hercegovinu još teže ako se uzme u obzir na koji način se donose važne odluke i koje sve procedure i nivoe vlasti treba da prođe jedan akt da bi dobio potvrdu da ide s jedne adrese. Iz Evropske unije je stigla preporuka za Bosnu i Hercegovinu da nastavi s odgovorima na Upitnik Evropske komisije kroz Mehanizam koordinacije, a svim nivoima vlasti upućen je poziv da obezbijede efikasnost Mehanizma koordinacije. Moje pitanje, saglasno ovome što sam rekao, Vijeću ministara glasi – Da li Mehanizam koordinacije u Bosni i Hercegovini funkcionira i da li je zaživio u praksi? Da li su konstituirana radna tijela koja su njime predviđena i usvojeni poslovnici i pravilnici po kojima bi ta radna tijela trebalo da rade?"

01,02-50-11-2262-2/17 16.10.2017.

16.10.2017.

Ljilja Zovko

"U kojoj je fazi i kad će biti utemeljena organizacija veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljena berza električne energije?''

01,02-50-11-2262-2/17 16.10.2017.

16.10.2017.

Zdenka Džambas

" Moje pitanje se odnosi na prisluškivanje i ja bih zaista to njega pitala, ali možda i ne bih, možda bih pitala i našu Zajedničku komisiju koja se bavi nadzorom nad Obavještajno-sigurnosnom službom. Ali pošto ta komisija također ne postoji, onda sam, evo, prisiljena da pitam na ovaj način. Dakle, vezano za aferu prisluškivanja, dakle zamišljam ministra, hrvatskih političara i privrednika dali ste nekoliko kontraizjava. Prvo ste javnost informirali da ste ih prisluškivali, nakon sat vremena izlazite u javnost i govorite kako državnici Republike Hrvatske nisu bili prisluškivani od strane OSA-e, a nakon dva dana govorite kako se radi o dezinformacijama, te kako sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini nemaju, poduzimaju, dakle, samo one mjere koje im dopušta Ustav i zakon radi zaštite strateških državnih interesa. Poslije svih navedenih izjava ponovo se izlazi u javnost i govorite, sad citiram – možda to ne bih trebao reći, ali mi nemamo tehničke kapacitete da nekoga možemo prisluškivati u Bosni i Hercegovini, odnosno u Hrvatskoj, završen citat, čime ste zaista ostavili dojam da Vi ni sami ne znate ko koga prisluškuje ili može prisluškivati. S obzirom da ste na ovakav način prihvatili ulogu glasnogovornika SIPA-e i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, štiteći i pravdajući njihovo postupanje u slučaju prisluškivanja hrvatskih političara i privrednika, potvrđujući to i nakon održanog sastanka direktora obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, tražim da nas detaljno informirate o poduzetim aktivnostima nadležnih institucija u vezi s eventualnim prisluškivanjem hrvatskih političara i privrednika, kao i istragom u vezi s aferom prisluškivanja v.d. glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine."

01,02-50-11-2262-2/17 13.10.2017.

13.10.2017.