Zakonodavni proces
Najvažniji zadatak Parlamentarne skupštine BiH je donošenje zakona. Pogledajte, korak po korak, kako teče zakonodavni postupak.
- 1 | Podnošenje
Zakona - 2 | Prva faza u
povjerenstvu - 3 | Prvo
čitanje - 4 | Druga faza u
povjerenstvu - 5 | Drugo
čitanje - 6 | Usuglašavanje
Temeljni zakonodavni postupak
Temeljni zakonodavni postupak u Zastupničkom domu i Domu naroda obuhvaća: podnošenje zakona, prvu fazu u povjerenstvu, prvo čitanje u domu, drugu fazu u povjerenstvu i drugo čitanje u domu.
Skraćeni i žurni zakonodavni postupak
Poslovnicima je određeno da se zakoni mogu razmatrati i po skraćenom ili po žurnom postupku. Ako dom prihvati da razmatra prijedlog zakona po skraćenom postupku, svi rokovi iz redovitog zakonodavnog postupka skraćuju se na pola, a kolegij može dodatno ograničiti trajanje rasprave. Žurni postupak primjenjuje se kada se radi o prijedlogu zakona visokoga stupnja žurnosti, odnosno o prijedlogu zakona koji nije tako složen te se može samo ili usvojiti ili odbiti. Kod žurnog postupka nema mogućnosti amandmanskog djelovanja.
Predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes jednoga od triju konstitutivnih naroda većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika koji su nazočni i koji glasuju.
U slučaju protivljenja ovoj odluci većine bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika, predsjedatelj Doma naroda saziva povjerenstvo, koje se sastoji od tri izaslanika, po jednog iz svakog kluba naroda, radi razrješenja toga pitanja. Ako zajedničko povjerenstvo u roku od pet dana ne uspije riješiti to pitanje, predmet se upućuje Ustavnome sudu BiH koji će po žurnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
Predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes jednoga od triju konstitutivnih naroda većinom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika koji su nazočni i koji glasuju.
U slučaju protivljenja ovoj odluci većine bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih izaslanika, predsjedatelj Doma naroda saziva povjerenstvo, koje se sastoji od tri izaslanika, po jednog iz svakog kluba naroda, radi razrješenja toga pitanja. Ako zajedničko povjerenstvo u roku od pet dana ne uspije riješiti to pitanje, predmet se upućuje Ustavnome sudu BiH koji će po žurnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
Prije ulaska prijedloga zakona u drugu fazu u povjerenstvu, povjerenstvo može odlučiti da otvori javnu raspravu o predloženom zakonu uz sudjelovanje zainteresiranih tijela, stručnih institucijh i pojedinaca koja neće trajati dulje od 15 dana.
Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoja mišljenja o pitanjima u svezi s predloženim zakonom, ako to povjerenstvo bude tražilo. Povjerenstvo u svoje izvješće uključuje zaključke i rezultate javne rasprave i u aneksu prilaže radove i materijale podnesene tijekom njenog trajanja. Ukoliko postoji, prilaže se i transkript rasprave.
- Prijedlog zakona može podnijeti svaki zastupnik/izaslanik, povjerenstva domova, zajednička povjerenstva obaju domova, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.Prijedlog zakona podnosi se predsjedatelju doma, koji ga odmah dostavlja kolegiju doma.
- Kolegij dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnom povjerenstvu radi davanja mišljenja, a nakon što odluči koje je povjerenstvo nadležno, i nadležnome povjerenstvu.
- U prvoj fazi u povjerenstvu, ustavnopravno povjerenstvo razmatra usuglašenost prijedloga zakona s Ustavom BiH i pravnim sustavom, a nadležno povjerenstvo razmatra načela na kojima je prijedlog zakona utemeljen. Oba povjerenstva dostavljaju domu svoje pozitivno ili negativno mišljenje.
-
U prvom čitanju u domu vodi se rasprava koja se okončava usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona u prvom čitanju. Ako dom prihvati negativno mišljenje ustavnopravnog ili nadležnoga povjerenstva, predloženi zakon smatra se odbijenim, a ako prihvati pozitivno mišnjenje, smatra sa usvojenim u prvom čitanju. Ukoliko ne prihvati mišljenja povjerenstava, dom traži od povjerenstava da izrade nova mišljenja utemeljena na novim smjernicama i rokovima koje utvrdi dom.
- Tijekom druge faze u povjerenstvu, povjerenstvo raspravlja, a potom i glasuje o tekstu prijedloga zakona i eventualno predloženim amandmanima, te nakon toga i o prijedlogu zakona s prihvaćenim amandmanima. Amandmane mogu dostaviti zastupnik/izaslanik, klub zastupnika/naroda, nenadležno povjerenstvo, predlagatelj zakona i Vijeće ministara BiH.
-
U drugom čitanju na sjednici doma raspravlja se o prijedlogu zakona i izvješću nadležnoga povjerenstva te o eventualnim amandmanima dostavljenim u plenarnoj fazi. Zastupnici/izaslanici i klubovi zastupnika/naroda mogu predlagati amandmane kojima se pobijaju amandmani što ih je povjerenstvo usvojilo. Nakon glasovanja o amandmanima glasuje se o prijedlogu zakona u njegovom konačnom tekstu. Ukoliko tekst prijedloga zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upućuje se drugome domu, gdje se procedura u cijelosti ponavlja.
-
Zakon se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u istovjetnom tekstu. Ako to nije slučaj, osniva se zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje koje nastoji postići sporazum o istovjetnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvješće zajedničkog povjerenstva, prijedlog zakona smatra se odbijenim.
Usvojeni zakon objavljuje se u Službenom glasniku BiH