Grb Bosne i Hercegovine
MENI
  1. Početna
  2. Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)

Delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza (NATO)

PREDSJEDAVAJUĆI: Ademović, Kemal
PRVA ZAMJENICA PREDSJEDAVAJUĆEG: Pendeš, Marina
DRUGI ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG: Petrović, Obren
KONTAKT

 

Nadležnosti

Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza (PSNATO)
Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation


Parlamentarna skupština NATO-a (engl. Parliamentary Assembly of the North Atlantic Treaty Organisation) interparlamentarna je organizacija osnovana 1955. godine koja okuplja parlamentarce iz 32 države članice NATO-a. Uz punopravne članice, u aktivnostima Skupštine učestvuju i države kandidatkinje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, kao i države partneri za sveobuhvatnu sigurnost i partneri za stabilnost.


Države članice PSNATO-a: Albanija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Finska*, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska*, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Države kandidatkinje za članstvo u PSNATO-a su: Bosna i Hercegovina, Gruzija i Ukrajina*.


Radni jezici PSNATO-a su engleski i francuski, a njeni ciljevi mogu se definirati na sljedeći način:

  • podsticanje dijaloga među parlamentarcima o ključnim sigurnosnim pitanjima;
  • olakšavanje parlamentarne informiranosti i razumijevanja najvažnijih sigurnosnih pitanja i politika Saveza;
  • pružanje NATO-u i vladama država članica uvid u zajedničke parlamentarne stavove;
  • osiguravanje veće transparentnosti politika NATO-a;
  • jačanje transatlantskih odnosa;
  • doprinošenje razvoju parlamentarne demokratije u euroatlantskom području uključivanjem parlamentaraca iz država nečlanica u rad Skupštine;
  • direktno pomaganje parlamentima koji aktivno teže članstvu u Savezu;
  • unapređivanje saradnje sa zemljama koje traže partnersku saradnju, a ne članstvo, uključujući države Kavkaza, Srednje Azije i južnog Mediterana;
  • doprinošenje razvoju parlamentarnih mehanizama, praksi i stručnih znanja neophodnih za efikasnu demokratsku kontrolu oružanih snaga;
  • osiguranje foruma za razmatranje pitanja koja nadilaze uske definicije sigurnosti, a koja utiču na koheziju i interese atlantske zajednice.


PSNATO-a održava dva plenarna zasjedanja godišnje, i to u proljeće i u jesen. 

Parlamentarna skupština NATO-a ima Biro koji čine predsjednik, pet potpredsjednika, blagajnik i generalni sekretar, te glavno upravno tijelo, Stalni komitet, koji čine šef svake delegacije država članica, predsjednik, pet potpredsjednika, blagajnik i generalni sekretar.

PSNATO-a ima pet komiteta i osam potkomiteta. Komiteti pripremaju izvještaje i preporuke u vezi s NATO-om, koji se zatim razmatraju na plenarnoj sjednici. Preporuke se nakon usvajanja upućuju parlamentima i vladama država članica i pridruženih članica, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. Svi komiteti održavaju svoje sjednice tokom proljetnog i jesenjeg zasjedanja PSNATO-a. Komitet za odbranu i sigurnost, Komitet za ekonomiju i sigurnost i Politički komitet sastaju se svakog februara u Briselu s visokim zvaničnicima NATO-a i EU. U okviru komiteta postoje potkomiteti, koji se detaljnije bave posebnim pitanjima. Potkomiteti se sastaju nekoliko puta godišnje i posjećuju različite zemlje kako bi se upoznali sa situacijom na terenu i o tome pripremili izvještaj svojim komitetima i PSNATO-u.

Komiteti i potkomiteti PSNATO-a su:
1. Komitet za demokratiju i sigurnost
          - Potkomitet za otpornost i civilnu sigurnost
2. Komitet za odbranu i sigurnost
          - Potkomitet za buduće sigurnosne i odbrambene sposobnosti
          - Potkomitet za transatlantsku odbrambenu i sigurnosnu saradnju
3. Komitet za ekonomiju i sigurnost
          - Potkomitet za tranziciju i razvoj
          - Potkomitet za transatlantske ekonomske odnose
4. Politički komitet
          - Potkomitet za partnerstva NATO-a - Potkomitet za transatlantske odnose
5. Komitet za nauku i tehnologiju
          - Potkomitet za tehnološke trendove i sigurnost

PSNATO-a svake godine organizira Rose-Roth seminare kao i seminar Mediteranski dijalog, te program za parlamentarce u kojem učestvuju novi članovi parlamenta. Skupština, također, održava godišnji Parlamentarni transatlantski forum u Sjedinjenim Američkim Državama, na kojem članovi PSNATO-a s američkim stručnjacima razmatraju transatlantska gledišta o nizu pitanja u vezi s NATO-om.

Od 25. maja 2007. Bosna i Hercegovina ima status pridružene članice. Delegacija PSBiH u PSNATO-a je u tom periodu imala tri člana.

Od 27. maja 2024. Bosna i Hercegovina ima status države kandidatkinje, što Delegaciji PSBiH u PSNATO-a donosi dodatne institucionalne pogodnosti, među kojima je i njeno proširenje s tri na pet članova.

Međunarodni sekretarijat PSNATO-a je tijelo koje obavlja administrativne i poslove organizacione prirode. Ima oko 30 stručnjaka raspoređenih prema organizacionoj šemi, a predvodi ga generalni sekretar kojeg imenuje PSNATO-a.

* Republika Finska u aprilu 2023. zvanično je postala 31. punopravna članica Parlamentarne skupštine NATO-a
* Kraljevina Švedska u martu 2024. zvanično je postala 32. punopravna članica Parlamentarne skupštine NATO-a
* Na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, održanom u maju 2024. godine u Sofiji (Republika Bugarska), ove tri zemlje dobile su status kandidata.



ODNOSI NATO-a I BOSNE i HERCEGOVINE

Partnerstvo za mir (PfP)
Članice NATO-a odlučne su da ostave vrata NATO-a otvorenima za partnere sa Zapadnog Balkana koji žele pristupiti Savezu, koji su spremni dijeliti vrijednosti Saveza i voljni su i sposobni preuzeti odgovornosti i obaveze koje donosi članstvo. Euroatlantske integracije – članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji – prepoznate su kao najbolji način za postizanje dugoročne, održive sigurnosti i stabilnosti u regionu. Ovakva politika „otvorenih vrata“iskazuje se u činjenici da je svim zemljama u regionu ponuđena mogućnost ulaska u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP) i da su one prihvatile tu ponudu.

Bosna i Hercegovina (BiH) je 2003. godine pokrenula intenzivan program reforme odbrane u partnerstvu s NATO-om, a od decembra 2006. godine je članica PfP-a. 

PfP je okvir za praktičnu bilateralnu saradnju između država partnera i NATO-a, osmišljen prema pojedinačnim potrebama i realiziran zajednički na nivou i tempom koji odaberu sami partneri, s težištem na demokratskim, institucionalnim i odbrambenim reformama. Članice PfP-a raspravljaju i o pitanjima od zajedničkog interesa u okvirima Euroatlantskog partnerskog vijeća u kojem participiraju sve članice NATO-a i partnerske zemlje. Aktivnosti PfP-a obuhvataju nekoliko oblasti, uključujući reformu odbrane, politiku i planiranje odbrane, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, vojnu saradnju i obuku, planiranje u slučaju vanredne situacije i katastrofe te saradnju u oblasti nauke i ekologije. 

Bosna i Hercegovina učestvuje u tri centralna programa PfP-a, a to su:

  • Individualni partnerski program (IPP)
  • Proces planiranja i revizije (PARP)
  • Individualni partnerski akcioni plan (IPAP)

O aspiracijama ka članstvu i relevantnim reformama Bosna i Hercegovina i NATO potpisali su i Sigurnosni sporazum, kojim se definira razmjena povjerljivih podataka između naše zemlje i NATO-a, kao i Sporazum o statusu snaga, kojim se regulira boravak gostujućih snaga iz zemalja NATO-a i PfP-a u BiH, kao i prisustvo gostujućih snaga iz Bosne i Hercegovine u zemljama NATO-a i PfP-a. 

Intenzivirani dijalog

Osim navedenog, Bosna i Hercegovina je još od aprila 2008. aktivna i u okviru Intenziviranog dijaloga s NATO-om, koji je na samitu u Bukureštu NATO ponudio našoj zemlji. 
Inače, Intenzivirani dijalog zasniva se s državom članicom Partnerstva za mir koja prednjači u ispunjavanju svojih obaveza na vojno-političkim pitanjima i upravljanju krizama. 

Akcioni plan za članstvo (MAP)

Sljedeći korak u odnosima BiH i NATO-a predstavlja Akcioni plan za članstvo (MAP). MAP je program savjetovanja, pomoći i praktične podrške, osmišljen prema specifičnim potrebama zemalja koje teže članstvu u NATO-u. To je višefazni proces političkog dijaloga i vojnih reformi koje zemlje kojima je MAP odobren trebaju uskladiti sa standardima NATO-a, s konačnim ciljem ulaska u NATO. Predsjedništvo BiH je u junu 2009. godine donijelo odluku o podnošenju aplikacije za učešće naše zemlje u MAP-u. 

Na Samitu NATO-a u Talinu, održanom 22. i 23. aprila 2010., ministri vanjskih poslova država članica NATO-a saglasili su se da će primiti Bosnu i Hercegovinu u MAP, ali su njegovo provođenje vezali za određene uslove. NATO je definirao da će prihvatiti prvi godišnji plan reformi BiH prema MAP-u tek kada Bosna i Hercegovina ispuni uslov knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine, koju bi koristilo Ministarstvo odbrane BiH.
U vezi s tim, Predsjedništvo BiH je 18. aprila 2012. donijelo Odluku o veličini, strukturi i lokacijama OSBiH, kojom su definirane 63 perspektivne vojne lokacije za potrebe Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.
Postupak knjiženja ovih lokacija je u toku.

Inače, učešće u MAP-u ne prejudicira odluke Saveza u pogledu budućeg članstva.