Izaslanstvo Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana


Parlamentarna skupština Mediterana (PAM)
Parliamentary Assembly of the Mediterranean

Parlamentarna skupština Mediterana izrasla je iz Konferencije o sigurnosti i suradnji na Mediteranu, koja se od 1990. godine odvijala pod okriljem Interparlamentarne unije. U Grčkoj (Nafplion) je 2005. održana posljednja Konferencija o sigurnosti i suradnji na Mediteranu, na kojoj je prihvaćen Statut Parlamentarne skupštine Mediterana. Osnovna zadaća Parlamentarne skupštine Mediterana je okupljati predstavnike mediteranskih naroda radi uspostave suradnje, dijaloga i boljeg razumijevanja. PAM trenutačno okuplja 26 zemalja članica koje u Skupštini imaju jednaka prava, a bave se svim pitanjima i donose važne odluke od za sve zemlje u regiji.

Cilj Parlamentarne skupštine je promicati politički dijalog, poticati kulturnu i gospodarsku razmjenu, produbljivati demokraciju i vladavinu prava, poštivati ljudska prava.

Parlamentarna skupština Mediterana upravlja i koordinira Uredom, koji čini osam predstavnika koji jednako zastupaju sjeverne i južne zemlje regije. Preferira se da se odluke u Skupštini donose jednoglasno ili, alternativno, većinskim glasovanjem. Unutar Skupštine djeluju tri stalna odbora koji se bave političkim, gospodarskim i socijalnim pitanjima. Statutom Skupštine također je predviđena uspostava ad hoc odbora ili posebnih radnih skupina. Skupštinu i njena operativna tijela opslužuje Tajništvo. Sjedište Tajništva Parlamentarne skupštine Mediterana je na Malti.

Parlamentarna skupština Mediterana idealno je mjesto za organiziranje rasprava između parlamentarnih zastupnika, predstavnika civilnog društva i privatnog sektora i političara. Cilj joj je postati parlamentarnim centrom za usavršavanje o mediteranskim pitanjima. Odbori PAM-a redovito se sastaju kako bi raspravljali o brojnim pitanjima koja se odnose na kulturne, gospodarske, političke i društvene uvjete u regiji. Ta pitanja uključuju regionalnu stabilnost, kulturni dijalog i dobro upravljanje.

Prema Statutu Parlamentarne skupštine Mediterana, Skupština se sastaje jedanput godišnje na redovitom zasjedanju. U pravilu, domaćin godišnjeg zasjedanja jedna je od zemalja članica. Sastav Skupštine i postupak odlučivanja vode se načelom jednakosti zemalja članica. Izaslanstva parlamenata zemalja članica imaju najviše pet članova i trebaju imati predstavnike obaju spolova. Svako izaslanstvo ima pravo na pet glasova, uz uvjet da su nazočna najmanje dva člana izaslanstva. Ukoliko je nazočan samo jedan član, izaslanstvo ima pravo na samo jedan glas. Odluke u Skupštini donose se konsenzusom, a u slučajevima kada nije moguće postići konsenzus, Skupština donosi odluke većinom od 4/5. Skupština bira predsjednika i četiri potpredsjednika na mandat od dvije godine, kao i predsjednike stalnih odbora.

Ured je odgovoran za koordinaciju i pripremu aktivnosti Skupštine i njenih odbora, te pomaže predsjedniku u obavljanju njegovih dužnosti. Ured čine predsjednik Skupštine, četiri potpredsjednika i predsjednika tri stalna odbora. Predsjednik Skupštine saziva Ured najmanje tri puta tijekom godine ili kada to smatra potrebnim. Odluke Ureda donose se konsenzusom. Ured je odgovoran za: davanje preporuka o prijmu članova u Skupštinu kao i o suspenziji njihovoga članstva, predlaganje mjesta i datuma održavanja sjednica Skupštine kao i drugih sastanaka, utvrđivanje nadležnosti stalnih odbora, pripremu godišnjeg programa rada i financijskih proračuna, usvajanje završnog računa za prethodnu fiskalnu godinu (na preporuku imenovanih revizora), predlaganje kandidata za mjesto glavnog tajnika, imenovanje ambasadora dobre volje na prijedlog PAM-a.

Stalni odbori priremaju rad Parlamentarne skuštine Mediterana putem mišljenja i preporuka. Bave se sljedećim pitanjima:

Stalni odbor za političku i sigurnosnu suradnju (Prvi odbor) – regionalna stabilnost: Odnosi između mediteranskih partnera utemeljeni su na osam načela (suzdržavanje od uporabe sile, mirno rješavanje međunarodnih sporova, nepovredivost granica i teritorijalnog integriteta zemalja, pravo naroda na samoopredjeljenje i život u miru na svojim teritorijima unutar međunarodno priznatih granica, suvrena jednakost zemalja i nemiješanje u unutarnje poslove, poštivanje ljudskih prava, suradnja među zemljama te ispunjavanje međunarodnih obveza), pitanja mira, sigurnosti i stabilnosti, mjere izgradnje povjerenja, kontrola naoružanja i razoružanje, poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i borba protiv terorizma.

Stalni odbor za ekonomsku, socijalnu i suradnju na području okoliša (Drugi odbor) – zajednički razvoj i partnerstvo: globalizacija, ekonomija, trgovina, dugovi, industrija, poljoprivreda, ribolov, zapošljavanje i migracije, stanovništvo, siromaštvo, ljudska naseobine, vodni i energetski resursi, dezertifikacija zemljišta i zaštita okoliša, turizam, promet, znanost, tehnologija i tehnološke inovacije.

Stalni odbor za dijalog između civilizacija i ljudska prava (Treći odbor): Uzajamno poštivanje i snošljivost, demokracija, ljudska prava, ravnopravnost spolova, prava djece i manjina, obrazovanje, kultura, naslijeđe, sport, mediji i informacije te međureligijski dijalog.

Parlamentarna skupština BiH punopravna je članica i aktivno sudjeluje u radu ove parlamentarne asocijacije putem tročlanog izaslanstva. Budući da su zemlje unutar PAM-a podijeljene na dvije geopolitičke grupacije – sjever i jug, Bosna i Hercegovins pripada sjevernoj geopolitičkoj grupaciji.

Zemlje članice PAM-a: Albanija, Alžir, Andora, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Egipat, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Jordan, Libanon, Socijalistička Narodna Libijska Arapska Republika, Malta, Monako, Maroko, Cipar, Palestina, Portugal, Srbija, Slovenija, Sirijska Arapska Republika, Makedonija, Tunis, Turska

Jedna od inicijativa poteklih iz Parlamentarne skupštine Mediterana jest obilježavanje 21. ožujka kao Dana Mediterana

Službeni jezici Skupštine su engleski, francuski i arapski jezik