OBRAĆANJE PREDSJEDATELJA IZASLANSTVA PSBiH PRI PS VIJEĆA EUROPE, BAKIRA IZETBEGOVIĆA U OKVIRU DEBATE "FUNKCIONIRANJE DEMOKRATSKIH INSTITUCIJA U BOSNI I HERCEGOVINI"

U okviru današnje debate „Funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini“ sudionicima se obratio Bakir Izetbegović, predsjedatelj Izaslanstva Parlamentarne skupštine BiH pri Parlamentarnoj skupštini  Vijeća Europe. Sadržaj govora prenosimo u cjelini:

„Cijenjeni gospodine Predsjedniče,

Drage kolege,

Zahvaljujem se koreporterima na još jednom sveobuhvatnom izvještaju o funkcionisanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini. Izvještaj je zaista dobar, ali politička situacija koja treba da omogući napredak u funkcionisanju demokratskih institutcija, očigledno nije dobra.
Niz pokušaja da se postigne reforma ustava, i funkcionalnija država, je propao.
Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje na svom putu ka Euro-atlantskim integracijama; njeni građani, jedini u okruženju, nisu dobili bezvizni režim sa početkom 2010 godine;
NATO je odbio da Bosnu i Hercegovinu uvede u novu rundu pregovora za nivo Membership Action Plan.

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je odbačena Revidirana strategija povratka; odbijena je i odluka o preduženju mandata stranim sudijama i tužiocima u Državnom sudu, tako da je Visoki predstavnik bio prisiljen da takvu odluku nametne; odbijen je i niz reformskih zakona koje smo bili dužni usvojiti u skladu sa Ugovorom o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom; u rušenju zakona i odluka korišten je poznati mehanizam „entitetskog glasanja“ od strane poslanika iz entiteta Republika Srpska. Na ovaj način je odbijeno 49 zakona, od toga 13 zakona sa liste prioriteta Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju čiji predlagač je bilo Vijeće ministara.
Općenito, kao što to možete pročitati u ovom Izvještaju, političari na najvišem nivou u Republici Srpskoj su ušli u fazu intenzivnog podrivanja državnih institucija i sukobljavanja sa autoritetom Visokog predstavnika. Najnovija prijetnja jeste organizovanje referenduma u Republici Srpskoj planiranog za proljeće. Ružan dejavu za nas koji se sjećamo vremena okupljanja masa, referenduma, kontra-referenduma „dešavanje naroda“ kako je to zvao  Slobodan Milošević. SDS, stranka koju je organizovao Radovan Karadžić, traži otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Karadžić je u Haškom zatvoru, ali neodgovorno djelovanje bi moglo da oslobodi avet njegovog projekta. Ta avet je donijela patnje i masovna  gaženja ljudskih prava kakve Evropa nije vidjela od završetka Drugog svjetskog rata. Vijeće Evrope, savjest Evrope kako volimo reći, ima posebnu obavezu da se oživljavanju ovog projekta suprotstavi. Moramo dokazati da na tlu Evrope, u dvadesetprvom vijeku, mogu koegzistirati različite nacije, vjere, grupe sa različitim pogledima na svijet, bez dominacije i nametanja. Dokazati da se nasiljem ne mogu ostvariti politički ciljevi, da niko ne može počiniti genocid, istjerati pola stanovništva iz domova, organizovati konclogore i masovna silovanja, i računati na zamor i zaborav medjunarodne zajednice kako bi u miru dovršio posao koji je počeo ratom.
Bosna i Hercegovina je stotinama godina funkcionisala kao prirodna mješavina naroda i vjera, i ona mora poslužiti kao primjer ponovonog uspostavljanja koegzistencije i jednakosti među ljudima. Bosna i Hercegovina nije interes samo njenih patriota, ona je test, presedan,  paradigma za Evropu i civilizirani svijet.
Podržavam ovaj Izvještaj u svim njegovim tačkama, uključujući paragraf  83. Izvještaja u kojem se predlaže održavanje multilateralne konferencije o Bosni i Hercegovini u kojoj bi učestvovali svi ključni lokalni i internacionalni predstavnici, uz snažno angažovanje Vijeća Evrope. Svaki razgovor je dobrodošao, mada je Bosni i Hercegovini, prije svega, potrebna implementacija dogovora i ugovora kojima su rezultirale ranije konferencije – posebno nikad implementirani dijelovi Dejtonskog mirovnog ugovora.  (kraj)