RADNI SASTANAK O PROBLEMATICI PRIMJENE ZAKONA O SUKOBU INTERESA U INSTITUCIJAMA VLASTI BIH (ONASA)

U Sarajevu je danas organiziran radni sastanak o problematici primjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, u organizaciji Interresorne radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH i Zakona o finansiranju političlih stranaka i u saradnji s Misijom OSCE u BiH.
Na radnom sastanku svoje mišljenje o ovoj problematici iznijeće i eksperti Venecijanske komisije.

Predsjedavajući Interresorne grupe za izmjenu ova tri zakona Šefik Džaferović kazao je novinarima da je ova grupa završila izmjene i dopune ovih zakona i oni se nalaze u parlamentarnoj proceduri. 
"Najznačajnije u izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa su dvije stvari. Prvo, sužen je krug bliskih srodnika zbog kojih izabrani zvaničnik može doći u sukob interesa. To je sada svedeno samo na bračnog druga, djecu i roditelje izabranog zvaničnika. S druge strane, ključne izmjene Zakona o sukobu interesa sadržane su u strožijem režimu kada je u pitanju finasijski interes", rekao je on. 
Dodao je i to da ranije nije postojala mogućnost žalbe na odluke organa koji vodi postupak u slučaju sukoba interesa, nego je postojala mogućnost tužbe Sudu BiH, a sada je, prema izmjenama Zakona, dozvoljena i mogućnost žalbe Sudu BiH, što je bitna razlika. 
Novinari su od predsjedavajućeg Parlamentarne komisije za izbor Vijeća ministara BiH Halida Genjca zatraželi pojašnjenje šta će se dalje dešavati nakon što je jučer Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela odluku da su ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, te zamjenici državnih ministara odbrane Igor Crnadak i civilnih poslova Senad Šepić u sukobu interesa. 
"CIK BiH je provela postupak, izrekla je sankcije koje se odnose na četvorogodišnju zabranu i nepodobnost kandidiranja na funkcije. Zakon o sukobu interesa predviđa mogućnost da se kandidati, u ovom slučaju Alkalaj, Crnadak i Šepić, mogu obratiti žalbom Upravnom odjelu Suda BiH, što su i najavili. U Zakonu nije objašnjeno šta se sa sankcijom dešava u slučaju žalbe, da li se pomjera rok njenog trajanja, da li miruje i slično", kazao je Genjac. 
Dodao je da je u Zakonu o Vijeću ministara BiH regulirana generalna mogućnost da predsjedavajući Vijeća ministara BiH pokrene postupak smjene ili opoziva nekog od ministara ili zamjenika ministara. 
"Tu inicijativu treba potvrditi Zastupnički dom Parlamenta BiH i kad je potvrdi smatra se da su oni smijenjeni i pokreće se procedura predviđena za imenovanje novih ministara, odnosno zamjenika ministara. Zakon nije opisao kad se ta procedura obavezno pokreće i to je, dakle, prepušteno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH", istakao je Genjac. (kraj)