PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA, MILORAD ŽIVKOVIĆ UPUTIO PISMO VISOKOM PREDSTAVNIKU

Kabinet predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Milorada Živkovića izdao je danas saopćenje za medije koje vam prenosimo u cjelosti:
" Kao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH želim Vas obavjestiti da, u potpunosti podržavam razumno i veoma iskreno izlaganje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH g.Nikole Špirića iznesene na zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.
Istovremeno, sa žaljenjem konstatujem da jedino najviši predstavnici Parlamentarne skupštine BiH nisu pozvani na ovaj sasatanak kako bi se čuo i glas naroda. Neosporna je činjenica da je na ovaj način dodatno derogirana parlamentarna dimenzija života u BiH.

S obzirom, da nisam bio u mogućnosti na ovaj način da iznesem svoj stav dozvolite mi da u pismu koje upućujem kancelariji OHR-a iznesem svoje mišljenje o mjerama Visokog predstavnika sa posebnim akcentom na zahtjev upućen Parlamentarnoj skupštini BiH.Ujedno želim da potvrdim svoje opredjeljenje da postupim u istom pravcu kao i predsjedavajući Savjeta ministara i u skladu sa svojom savješću i odlukama Glavnog odbora SNSD-a, ukoliko se naši stavovi ne uvaže i ukoliko ne dođe do kvalitetnog dijaloga i zadovoljavajućih rješenja u vezi sa nametnutim rješenjima, i podnesem ostavku na mjesto predsjedavajućeg.  (kraj)
Psmo upućeno visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, Miroslavu Lajčaku.

VISOKOM  PREDSTAVNIKU U BOSNI I HERCEGOVINI
dr Miroslavu Lajčaku
Poštovani gospodine Lajčak,

U skladu sa Vašim prijedlogom za izmjene i dopune poslovnika, koje ste 19.oktobra 2007. godine uputili kolegijima oba doma Parlamentarne skupštine, šefovima klubova poslanika u Predstavničkom domu i šefovima klubova naroda u Domu naroda, kao jedan od članova Kolegija i sa pozicije predsjedavajućeg Predstavničkog doma želim Vas obavjestiti o sljedećem.
Prije nego što  iznesem  svoje viđenje Vašeg zahtjeva, želim da kažem da način na koji se obraćate Predstavničkom domu, osim što je u svojoj osnovi nedemokratski, po mom dubokom uvjerenju, nije primjeren ni parlamentarnoj praksi i  diplomatiji koja se sve više uvodi kao model komunikacije u svijetu. 
U najmanju ruku neprimjereno je tražiti od poslanika da razmatraju Vaš prijedlog, onda ultimativno tražiti da se tekst u predloženoj formi bezuslovno usvoji do 1.12.2007.godine u oba doma Parlamentarne skupštine.        Osim što imam ozbiljne primjedbe na Vaš tekst izmjena i dopuna Poslovnika - koje ću u nastavku elaborisati, moram da Vas upozorim da, u skladu sa važećim Poslovnikom, trenutno nisu ispunjeni uslovi da se ovo pitanje razmatra na nekoj od sljedećih sjednica.
Prvo, zato što se još  nije pojavio ovlašteni predlagač ovog prijedloga tako da nisu ispunjeni formalni razlozi za razmatranje istog, a drugo, u proceduri se već nalaze izmjene i dopune Poslovnika o kojoj trebaju da se poslanici izjasne na narednoj sjednici koja će biti sazvana za 14.11.2007.godine. Drugo,vjerujem da Vam je isto tako poznato da nije moguće dva zahtjeva za izmjene i dopune istog akta razmatrati istovremeno i da prednost ima onaj prijedlog koji je prvi upućen u proceduru. Mogućnost izlaska iz ove formalno-pravne teške, ali i suštinske pozicije postoji kada bi se pojavio ovlašteni predlagač sa zahtjevom da se razmatra Vaš zahtjev po članu 127. Poslovnika. U svakom slučaju, ja ću razgovarati sa svojim kolegama i obavijestiti Vas da li je neko prihvatio ovu mogućnost, a Vas bih zamolio da i Vi iskoristite svoj uticaj da prevaziđemo novonastalu situaciju.
Dozvolite mi da sada pređem na konkretna pitanja  i pokušam objasniti svoje viđenje Vašeg zahtjeva. U analizi Vaših prijedloga izmjena Poslovnika ustanovio sam da su najmanje dvije stavke u suprotnosti sa Ustavom  Bosne i Hercegovine i nisu opravdale Vašu želju da se pojasni Ustav i Dom učini efikasnijim i produktivnijim.
Naime, odmah na početku Član 1.ustanovljava da kvorum čine dva člana Kolegijuma i da  Kolegijum donosi svoje odluke konsenzusom PRISUTNIH članova.
Tumačeći Član IV Ustava pod 3 d) eksplicintno se navodi: „predsjedavajući i njegovi zamjenici”. Nemoguće je ovu odredbu Ustava jednom tumačiti kao Komisija,a jednom kao Kolegijum i ograničavati ga na samo dva člana i davati mu puni mandat u odlučivanju,  pogotovo kada nije explicitno navedeno da se neke njihove odluke ne odnosi na  predloženi Član 10.pod 4).
Drugo pitanje se odnosi na predloženi Član 10.stav 2) - utvrđivanje kvoruma prilikom glasanja, gdje se navodi da se jedna trećina glasova članova s teritorije svakog entiteta...izračunava na osnovu „članova s teritorije svakog entiteta koji su prisutni i  glasaju“. Ponovo ću se pozvati na Član IV Ustava pod 3 d) koji je u ovom smislu jasan. Posebno se pozivam i na Pravno mišljenje Kancelarije OHR-a od 25.02.2000. godine (str. 2. treići pasus, 4. red)  - potpisao gospodin Alexander S. Nicholas - koje eksplicitno i dosljedno pojašnjava ovaj problem gdje se kaže  - citiram: “jedna trećina glasova članova sa teritorije svakog entiteta je, ponovno, apsolutno pravilo, u temelju kojeg je cjelokupno izabrano članstvo toga doma, bez obzira na to koliko je članova nazočno i koliko članova od nazočnih je glasovalo...”. Ovako se do sada radilo u Domu.  Sagledavajući ovo i temeljito analizirajuči navedeno Pravno mišljenje, Ustav i Poslovnik, ne mogu se oteti utisku i sakriti svoje iznenađenje  da ste „Vašim načinom tumačenja“ ovog člana derogirali i dezavuisali  Pravno mišljenje OHR-a – koje je dato na zahtjev tadašnjeg predsjedavajućeg  Predstavničkog doma kad se u glasanju ispostavio određeni problem.
Kada govorimo i o efikasnosti predloženih izmjena Poslovnika nisam mogao prepoznati efikasnost u varijabilnom broju komplikovanog određivanja 1/3 poslanika koji su prisutni i glasaju. Naprotiv, ovo bi moglo da bude predmet čestog ponavljanja glasanja i raznovrsnih manipulacija sa karticama i prisustvom.
Drugi razlog zbog kojeg mislim da se ovim izmjenama neće postići efikasnost je prijedlog da saglasnosti daju samo dva člana Kolegijuma, čime se otvara čitav niz mogućnosti za manipulaciju, uvlači se sumnju i nepovjerenje u rad Kolegijuma i, na kraju, može dovesti do namjerne blokade izbora jednog člana Kolegijuma koji je iz  iz bilo kojeg razloga spriječen da vrši dužnost (ostavka, bolest, smrt itd.).
Ovo su u suštini najveće primjedbe na Vaš zahtjev i kao predsjedavajući, smatram, da - ukoliko ne bi došlo do promjene spornih članova, u ovom obliku predložene izmjene i dopune Poslovnika ne bi dobile potrebnu podršku da bi bile usvojene.
Poštovani gospodine Lajčak, smatram da ovo pismo ne bi bilo potpuno ako Vas ne bih upoznao sa našim dosadašnjim radom, jer je očigledno da ste u zahtjevu upućenom zajedničkom kolegijumu oba doma naveli dosta poluinformacija ili neprovjerenih informacija o našem radu, pri čemu želim da vjerujem da se to dogodilo zbog nedovoljne obaviještenosti, a možda i zlonamjernosti Vaših saradnika.
Parlamentarna skpština BiH do sada je imala 5 saziva, od toga samo jedan saziv (prethodni) sa četverogodišnjim mandatom.
Kao referentna tačka za rad ovog saziva uzima se 11.januar 2007.godine, dan kada su stupili na dužnost članovi Kolegija i kada se krenulo sa realizacijom svih parlamentarnih aktivnosti. U veoma kratkom roku (februar 2007.) konstituisana su radna tijela Predstavničkog doma (komisije), i taj period se uzima kao referentna tačka za vremenske odredbe tipa - od tada i tada je usvojeno toliko zakona, a ne dan kada su poslanici položili zakletvu - što je vrlo vješta manipulacija koju do sada niko nije objasnio. Dakle, 7 (sedam) mjeseci je bilo efektivnog rada Predstavničkog doma, a nikako 12 kako mediji i međunarodni faktor navode. Kada je riječ o radu oba doma -  a znamo da je za svaki zakonski projekat potrebna puna procedura i odluka oba doma, efektivnog  rada je bilo svega 6 (šest) mjeseci. Istovremeno su zajednička radna tijela oba doma konstituisana nakon što je oformljen  i aktuelni saziv Doma naroda u martu mjesecu 2007. godine.
Predstavnički dom održao je 16 sjednica, Dom naroda 8,  Kolegij Predstavničkog doma  29 sjednica, Kolegij Doma naroda 7 sjednica, a Prošireni Kolegij Predstavničkog doma održao je ukupno 16 sjednica.
Do sada su u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojena 44 zakona, od toga su 4 direktno povezana sa zahtjevima iz liste akcija prije zaključivanja godišnjeg izvještaja o napretku BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja (a ne 1 (jedan) zakon, kako je u petak rečeno!!). Tri, od četiri preostala sa liste zakona, koji su  direktno vezani za Parlamentarnu skupštinu BiH  mogu biti usvojeni u oba doma sa istom tematikom, ukoliko se usvoje izvjesne sugestije (Zakon o poljoprivredi i Zakon o Agenciji za osnovno i srednje obrazovanje, kao i imenovanje generalnog revizora i zamjenika). Dakle, od 37 zahtjeva iz liste akcija, njih 8 je direktno vezano za ingerencije Parlamenta BiH, 3 (tri) su usvojena (Okvirni zakono visokom obrazovanju, ratifikacija CEFTE, Zakon o radijacionoj i nuklearnoj bezbjednosti - Zakon o internoj reviziji je u poodmakloj proceduri), a ostali takođe mogu biti usvojeni veoma brzo uz uvažavanje sugestija i amandmana poslanika.
Iz svega navedenog, poštovani gospodine Visoki predstavniče, može se zakoljučiti da je Paralamentarna skupština Bosne i Hercegovine ispunila obaveze. Ostalih 37 akcija su na Savjetu ministra BiH, neke na Predsjedništvu BiH, a neke na entitetskim parlamentima. 
Ovom prilikom Želim da Vas upoznam ukratko i sa dosadašnjim radom ostalih saziva Parlamentarne skupštine  kako bi se lakom usporednom analizom takođe ustanovilo da je postignut određeni napredak u radu, bez obzira na otežane političke uslove i neprikladnu atmosferom za djelovanje.
1)      Saziv ( 1996- 1998 )
- ukupno usojeno 20 zakona
2)      Saziv ( 1998- 2000 )
- ukupno usvojena 23 zakona
3)      Saziv ( 2000- 2002 )
- ukupno usvojena 63 zakona
4)      Saziv  ( 2002-2006 )
- ukupno usvojeno 229 zakona
5)      Saziv   ( 2006-        )
- do sada usvojena 44 zakona

Nadam se da sam  Vas ovim  pismom, gospodine Lajčak, obrazlažući  Vaš zahtjev, uspio ubijediti  da su neki prijedlozi protivustavni, a time i  otklonio  Vaše potrebe  da insistirate da ih na ovakav način  tretiramo u Parlamentu, sa sasvim izvjesnim negativnim ishodom. Istovremeno i dalje sam otvoren za saradnji i ubjeđen  da zajedničkim radom na Poslovniku možemo postići efikasniji rad u Parlamentu,  što nam je zajednički cilj. (kraj)