21.3.2016.
Priopćenje predsjedatelja Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislava Bojića u povodu Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i drugih vidova diskriminacije
Predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borislav Bojić u priopćenju u povodu 21. ožujka, Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i drugih vidova diskriminacije pozvao je sve institucije u BiH, kao i predstavnike civilnog društva, da se snažno suprotstave ovoj pojavi i da se založe za donošenje adekvatnog zakonskog okvira koji će, na svim razinama vlasti, sprečavati i kažnjavati pojavu rasizma i svih drugih vidova diskriminacije.
Priopćenje gospodina Bojića prenosimo u cjelosti:
Uprkos ogromnom napretku društva u kome živimo, činjenica je da su rasizam i rasna diskriminacija i dalje nazočni oko nas u raznim oblicima i sa raznim posljedicama. Jedna od vrlo čestih posljedica rasizma jeste ograničavanje prava pojedinca na jednakost, odnosno diskriminacija na temelju rase, boje kože, etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla.
Činjenica je da je Ustav BiH u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kako je navedeno u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ Europskog suda za ljudska prava, i mora da se izmijeni.
U Izvješću Europske komisije o napretku BiH u 2015. godini, posebno je naglašena potreba da se značajno unaprijedi pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava. U proteklih godinu dana nije bilo napretka na reformama koje pogoduju stvaranju uvjeta za efikasno ostvarivanje pojedinih ljudskih prava. Pogoršani su i uvjeti za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja. Ovi nedostaci proizvode sljedeće posljedice:
Zakon o zabrani diskriminacije je moćan instrument za borbu protiv diskriminacije u sudovima, koji će se u 2016. godini dodatno osnažiti nakon što se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Pozdravljam napore Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da u 2016. godini preuzme vodeću ulogu u razvoju Strategije za borbu protiv diskriminacije u BiH. Izradu Strategije smatram jedinstvenom prigodom da se u borbu protiv diskriminacije uključe svi ključni donositelji odluka, kao i civilno društvo. Kao država koja teži ka članstvu u Europskoj uniji, energiju cijelog društva treba da usredsredimo na osudu diskriminacije, kako kroz konkretne institucionalne aktivnosti tako i u svakodnevnom javnom diskursu. Zato pozivam sve institucije u BiH, kao i predstavnike civilnog društva, da se snažno suprotstave rasizmu i svim drugim vidovima diskriminacije i da se založe za donošenje adekvatnog zakonskog okvira koji će, na svim razinama vlasti, sprečavati i kažnjavati ovu negativnu društvenu pojavu”, kaže se na kraju priopćenja predsjedatelja Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Borislava Bojića u povodu 21. ožujka, Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i drugih vidova diskriminacije. (kraj)
Uprkos ogromnom napretku društva u kome živimo, činjenica je da su rasizam i rasna diskriminacija i dalje nazočni oko nas u raznim oblicima i sa raznim posljedicama. Jedna od vrlo čestih posljedica rasizma jeste ograničavanje prava pojedinca na jednakost, odnosno diskriminacija na temelju rase, boje kože, etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla.
Činjenica je da je Ustav BiH u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kako je navedeno u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ Europskog suda za ljudska prava, i mora da se izmijeni.
U Izvješću Europske komisije o napretku BiH u 2015. godini, posebno je naglašena potreba da se značajno unaprijedi pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava. U proteklih godinu dana nije bilo napretka na reformama koje pogoduju stvaranju uvjeta za efikasno ostvarivanje pojedinih ljudskih prava. Pogoršani su i uvjeti za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja. Ovi nedostaci proizvode sljedeće posljedice:
- djelotvorna zaštita ljudskih prava onemogućena je neujednačenim provođenjem propisa o borbi protiv diskriminacije i nedostatkom cjelodržavne strategije za borbu protiv diskriminacije;
- u državi još uvijek ne postoji sustav besplatne pravne pomoći koji garantira djelotvoran pristup pravdi;
- LGBT zajednica je i dalje predmet prijetnji i napada;
- društveno - ekonomsko uključivanje romske nacionalne manjine onemogućeno je ograničenim aktivnostima u svezi sa zdravstvom, obrazovanjem i zapošljavanjem.
Zakon o zabrani diskriminacije je moćan instrument za borbu protiv diskriminacije u sudovima, koji će se u 2016. godini dodatno osnažiti nakon što se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Pozdravljam napore Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da u 2016. godini preuzme vodeću ulogu u razvoju Strategije za borbu protiv diskriminacije u BiH. Izradu Strategije smatram jedinstvenom prigodom da se u borbu protiv diskriminacije uključe svi ključni donositelji odluka, kao i civilno društvo. Kao država koja teži ka članstvu u Europskoj uniji, energiju cijelog društva treba da usredsredimo na osudu diskriminacije, kako kroz konkretne institucionalne aktivnosti tako i u svakodnevnom javnom diskursu. Zato pozivam sve institucije u BiH, kao i predstavnike civilnog društva, da se snažno suprotstave rasizmu i svim drugim vidovima diskriminacije i da se založe za donošenje adekvatnog zakonskog okvira koji će, na svim razinama vlasti, sprečavati i kažnjavati ovu negativnu društvenu pojavu”, kaže se na kraju priopćenja predsjedatelja Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Borislava Bojića u povodu 21. ožujka, Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i drugih vidova diskriminacije. (kraj)
|
PRESS
KONTAKT |
Sektor za odnose sa javnošću |