U Parlamentarnoj skupštini BiH održana konferencija povodom Međunarodnog dana žena i 30. godišnjice Pekinške deklaracije

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena i 30. godišnjice usvajanja Pekinške deklaracije, globalnog političkog okvira i plana za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je održana konferencija pod nazivom „Peking + 30 – izazovi i perspektive“, na kojoj je učestvovala i zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Rejhana Dervišević.

Konferencija, koju je organizirala Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, uz podršku Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH i Misije OSCe-a u BiH, okupila je predstavnike domaćih i međunarodnih institucija u BiH s ciljem analize učinjenog napretka i daljih potrebnih akcija u provođenju Pekinške deklaracije, kao i Rezolucije Ujedinjenih nacija (UN) 1325 „Žene, mir i sigurnost“, od čijeg je donošenja proteklo 25 godina.

Čestitajući 8. mart, Međunarodni dan žena, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Rejhana Dervišević u svom uvodnom obraćanju poručila je da 8. mart predstavlja dan solidarnosti žena u borbi za mir, demokratiju i ravnopravnost, kao i da podsjeća na položaj i na potrebu stalne brige o ženama u društvu.

Naglasila je da danas, kada obilježavamo Međunarodni dan žena i 30 godina od usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, istovremeno obilježavamo hrabrost i odlučnost žena u ostvarivanju svojih ciljeva, žena koje su, kako je rekla, uspjele promijeniti i još uvijek mijenjaju svoju zajednicu i društvo uopće, fokusirane na aktivnosti kojima nastoje postići svoju punu ravnopravnost u društvu.

Prema riječima Dervišević, usvajanjem Pekinške deklaracije i Platforme za akciju svjetskoj javnosti je upućena snažna poruka da su ženska prava zapravo ljudska prava. Državama članicama UN-a je ukazano na nužnost preduzimanja širokih institucionalnih promjena, kako bi se omogućila promocija ljudskih prava i nenasilnog rješavanja konflikata, a zemlje su se obavezale na ciljeve jednakosti, razvoja i mira u korist svih žena u svijetu i u interesu čovječanstva u cjelini, rekla je Dervišević.

Naglasila je kako žene u našem društvu danas imaju značajnije mjesto u svim sferama i svakodnevno dokazuju da su neizostavan dio ekonomije, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, medicine, politike, sigurnosti. Ocijenila je da ima pomaka u korist ostvarivanja većih socijalnih, ekonomskih i političkih prava, ali i upozorila na to da su u oblasti ravnopravnosti spolova i dalje prisutni trendovi koji zabrinjavaju. 

„Malo je žena na mjestima odlučivanja. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, nedovoljno su zastupljene u najvišim krugovima političkog i društvenog života. I dalje obavljamo neplaćene kućne poslove koji nisu ni prepoznati, niti vrednovani kao rad. Ni zaštita od nasilja nad ženama još uvijek nije dovoljno prepoznata kao problem društva, a žrtve nisu ni zaštićene, niti sigurne“, istakla je Dervišević, te poručila da je obilježavanje Međunarodnog dana žena prilika da se zapitamo dokle smo stigli u rušenju rodnih stereotipa, ali i svih ostalih predrasuda.

Naglašavajući kako BiH ostaje opredijeljena unapređenju standarda u ostvarivanju politike jednakih mogućnosti, ostaje privržena međunarodnim dokumentima posebno Pekinškoj deklaraciji, Platformi za akciju i Agendi održivog razvoja 2030, kao osnovnim principima za provođenje politike rodne ravnopravnosti, Dervišević je poručila da je potrebno razmišljati i o ulogama žena i njihovom doprinosu sprečavanju i rješavanju oružanih sukoba, izgradnji i očuvanju mira, u sprečavanju i odgovoru na iskorištavanje i trgovinu ljudima, kao i o nužnosti jednakog i punog učešća žena kao zastupnica mira i sigurnosti. 

„Obaveza nam je kontinuirano raditi na obrazovanju i rušenju rodnih stereotipa. Stoga, edukacija o zdravim odnosima, uzajamnom poštovanju i ravnopravnosti nema alternativu u izgradnji i nas samih, ali i sigurnog i pravednijeg društva“, zaključila je Dervišević.

Uvodna izlaganja na konferenciji imali su i šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Luigi Soreca, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald, šef Odjela za planiranje i politiku djelovanja Misije OSCE-a u BiH Robert Heuer, te zamjenica šefa Misije Ambasade Kraljevine Švedske u BiH Sara Lindegren.

U dva tematska panela posvećena obilježavanju 25 godina UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ i 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, predstavnice Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Kika Babić – Svetlin i Samra Filipović – Hadžiabdić predstavili su važnost Akcionog plana za provođenje UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“, te ključne nalaze i zaključke Izvještaja „Peking 30 +“ za BiH.

Učesnicima konferencije obratili su se i predstavnici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, koji su govorili o provođenju UN Rezolucije 1325 u sektorima odbrane i sigurnosti, kao i predstavnici nevladinih organizacija koje se bave pitanjem rodne jednakosti i ravnopravnosti spolova.

U zaključcima konferencije naglašeno je da BiH ostaje čvrsto opredjeljena za primjenu međunarodnih i domaćih standarda na prevazilaženju diskriminacije po osnovu spola i ostvarivanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima života i rada. Poručeno je da Pekinška deklaracija i Platforma za akciju predstavljaju inspiraciju, putokaz i osnovu za efikasno i jedinstveno strateško djelovanje, te naglašena neophodnost prevencije i suzbijanja svih oblika nasilja na temelju spola, nasilja u porodici, seksualnog uznemiravanja na poslu i u online svijetu. Ukazano je i na potrebu ravnopravnog učešća žena u političkom životu, kao i djelovanja na prevazilaženju problema u području zdravstvene i socijalne zaštite, te klimatskih promjena ili elementarnih nepogoda. Učesnici konferencije pozvali su sve muškarce i žene da daju doprinos u postizanju ravnopravnosti spolova, kako u svom privatnom tako i profesionalnom životu, djelujući na prevazilaženju sve prisutnijih retrogradnih stavova koji umanjuju ljudska prava žena, djevojaka i djevojčica. (kraj)