Zastupnica u Zastupničkom domu i članica Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević sudjeluje u Ženevi na prezentaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i članica Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević sudjeluje u Ženevi na prezentaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH (četvrti ciklus).

Na početku svog izlaganja pred članovima Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) Dervišević je izrazila zadovoljstvo zbog konstatiranog općeg napretka Bosne i Hercegovine po različitim područjima u domenu ljudskih prava u kojima, prema prethodnom prikazu stanja ljudskih prava, to nije bio slučaj.

Fokusirajući se na postignuti napredak Bosne i Hercegovine u dijelu zakonodavne aktivnosti i nadležnostima državne razine vlasti, Dervišević je posebno istaknula usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, usvojenom od PSBiH, kojim je uspostavljen institut „preventivnog mehanizma za sprječavanje torture i zlostavljanja“. Navedeni Zakon, kazala je, usuglašen je sa Pariškim načelima i preporukama Venecijanske komisije, čime je Bosna i Hercegovina – a kako je to u svom Izvješću o napretku o Bosni i Hercegovini konstatirala i Europska komisija – ispunila svoje međunarodne obveze. Istim Zakonom stvoren je i normativni okvir za osiguranje finansijske neovisnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, rekla je Dervišević.

Govoreći o napretku u području borbe protiv korupcije, Dervišević je istaknula činjenicu da je PSBiH tijekom prošle godine usvojila Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Činjenica je, rekla je Dervišević, da prema navodima Europske komisije Zakon o sprječavanju sukoba interesa „nije u potpunosti usklađen sa europskim standardima“, ali svakako predstavlja „značajan iskorak“, te se sa oba usvojena zakona uveliko unaprjeđuje stanje u BiH i usklađenost bh zakonodavstva sa acquis-om. 

U svezi s aktivnostima poduzetim u području građanskih i političkih prava i slobode izražavanja, Dervišević je istaknula da je, iako svi kazneni zakoni u BiH sadrže odredbu kojom se zabranjuje izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, te mržnje po osnovu boje kože, pola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, podrijetla ili bilo kakve druge osobine, ova odredba u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine dodatno ojačana. „Odnedavno je Kaznenim zakonom BiH predviđena zabrana, odnosno propisane sankcije za veličanje ratnih zločinaca, otvoreno negiranje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudbenim presudama; dodjela priznanja, nagrada, spomenica i sličnih privilegija osobama pravosnažno osuđenim za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kao i čin imenovanja nekog javnog objekta po osobi pravosnažno osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Činjenica je, međutim, i da je ova dopuna Kaznenog zakona BiH rezultat odluke visokog predstavnika za BiH, ali to svakako ne umanjuje njen značaj“, rekla je Dervišević.  

Ona je naglasila da su pozitivni pomaci postignuti i u području zabrane diskriminacije, nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona o strancima usklađenog sa aktima Europske unije, ali i podsjetila na činjenicu da u prethodnom razdoblju nije došlo do implementacije odluka Europskog suda za ljudska prava.

Dervišević je potcrtala neophodnost dosljedne primjene svih usvojenih zakonskih normi kako bi sve reforme zaista i zaživjele.

„Svi u Bosni i Hercegovini trudit ćemo se da radimo ka ispunjenju tog cilja, kao i na  daljnjem i stalnom unaprjeđenju stanja ljudskih prava, obzirom da je napredak u tom području uvijek moguć“, zaključila je zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH i članica Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava PSBiH Rejhana Dervišević u izlaganju pred članovima Vijeća za ljudska prava UN u Ženevi. (kraj)