MENI
10.3.2022.

Održana 34. sjednica Privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH

Na 34. sjednici Privremenog istražnog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH obavljeno je saslušanje vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića i glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sabine Sarajlije.

Iznoseći osvrt na stanje u pravosudnim institucijama BiH, te posebno na stanje u Tužiteljstvu BiH koje je zatekao nakon smjene glavne tužiteljice Gordane Tadić, vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić kazao je kako je izvršena značajna reorganizacija u Tužiteljstvu BiH, u kome je izvršena preraspodjela predmeta, te pojačani odjeli za organizirani i gospodarski kriminal i uvedena primjena TCMS-a prigodom dodjele predmeta tužiteljima. Prema riječima Kajganića, upućeni su i zahtjevi za sigurnosne provjere svih zaposlenih u Tužiteljstvu BiH.

Govoreći o problemima s kojima se Tužiteljstvo BiH suočava, Kajganić je apostrofirao nedostatak snažnije međunarodne suradnje sa EUROPOL-om, budući da BiH nije uspostavila kontakt – tačku za tu suradnju i nema predstavnika policijskih agencija BiH u sjedištu EUROPOL-a, što, kako je rekao, umanjuje mogućnost brže i učinkovitije razmjene podataka. Kajganić je također rekao da BiH nema potpisan sporazum sa EUROJUST-om, tijelom Europske unije (EU) za suradnju u području kaznenog pravosuđa, i kao razlog naveo činjenicu da je potrebno usvojiti izmjene Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Kajganić je istaknuo i potrebu usvajanja izmjena Zakona o kaznenom postupku BiH s ciljem da se omogući uvođenje instituta svjedoka – pokajnika ili krunskog svjedoka, koji bi, u zamjenu za svjedočenje, dobili imunitet, nižu kaznu ili, pak, bili oslobođeni od kazne.

Navodeći primjere zemalja u regionu i u EU, Kajganić je govorio o mogućnosti saslušanja osuđenog kao svjedoka, te ukazao na činjenicu da u tim zemljama istražne radnje traju duže nego što naši propisi predviđaju.

Istakao je i važnost postojanja Strateškog foruma za suradnju tužiteljstava i policijskih agencija u BiH, koji je, po njegovim riječima, u značajnoj mjeri doprinio jačanju suradnje tužiteljstava i policijskih agencija u BiH. Govorio je o i aktivnostima koje se trenutno poduzimaju kada je riječ o pitanju oduzete imovinske koristi koja je pribavljena izvršenjem kaznenih djela, te naglasio da se Ministarstvo pravde BiH ponudilo da riješi to pitanje, do, kako je naglasio, donošenja zakona koji bi regulirao ovo područje. S tim u svezi, naveo je primjere zemalja članica EU, koje, po njegovim riječima, imaju fondove u koje idu oduzeta sredstva, te se i iz tih fondova žrtvama kaznenih djela isplaćuju njihovi imovinsko - pravni zahtjevi.

Kajganić se u svom svjedočenju založio za razdvajanje sudskog i tužiteljskog vijeća, te kazao kako smatra neprimjerenim učešće odvjetnika u postupku izbora i napredovanja nositelja pravosudnih funkcija.

Govoreći o autonomiji postupuajućeg tužitelja kada je riječ o donošenju odluke o podizanju ili nepodizanju optužnice, Kajganić je kazao da oni imaju autonomiju, ali da glavni tužitelj i rukovoditelji imaju pravo na nadzor nad istragom, te podvukao da glavni tužitelj ne može naložiti postupajućem da podigne ili ne podigne optužnicu.

Ukazao je i na važnost transparentnosti u radu Tužiteljstva BiH, te naglasio da javnost može, putem web stranice ove institucije, pratiti njihov rad i status konkretnih predmeta.

Odgovarajući na pitanja članova Povjerenstva o njegovoj spremnosti kao glavnog tužitelja da podigne optužnicu protiv ključnih političkih figura u državi i pripadnika radikalnih organizacija koji ugrožavaju integritet države, ukoliko se, kako je rečeno, utvrdi njihova kaznena odgovornost, Kajganić je kazao da svi moraju odgovarati ukoliko se dokaže njihova krivica, ali je istovremeno ukazao i na presumpciju nevinosti, kao jedno od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava osoba koje se nalaze u kaznenom postupku. 

U uvodnom obraćanju, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sabina Sarajlija upoznala je članove Povjerenstva o strukturi Tužilaštva Kantona Sarajevo, tretnutnim aktivnostima ove institucije, te o problemima u radu i mogućnostima unaprjeđenja tog rada.

Kazala je da je ova institucija, iako redovito izložena kritikama u medijima i često negativnoj percepciji javnosti, dobro funkcionira i da uspješno radi na najkompleksnijim predmetima.

Kao jedan od problema označila je čest odlazak tužitelja na nove funkcije, što, kako je istaknula, dovodi do angažmana mladih i neiskusnih tužitelja.

Naglasila je da je značaj broj predmeta visoke korupcije još uvijek pred sudovima u Kantonu Sarajevo, te da dugotrajna suđenja u ovakvim predmetima predstavljaju poseban problem u pravosuđu.

Odgovarajući na pitanja članova Povjerenstva, tužiteljica Sarajlija ocijenila je da ima prostora za suradnju pravusudnih institucija na pitanju ujednačavanja sudske prakse. Založila se za restrikcije u izboru bliskih srodnika tužitelja i sudija na rukovodeće pozicije u pravosuđu. Iznijela je i mišljenje o korištenju snimaka kao dokaza, zalažući se za ukidanje zakonskih restrikcija za snimanje na javnim mjestima. Naglasila je da Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo predano radi na predmetima korupcije, da je otvoreno za suradnju sa višim pravosudnim instancama, kao i za svaku vrstu nadzora.

Po saslušanju svjedoka, Privremeno istražno povjerenstvo usvojilo je zaključak kojim od Vijeća ministara BiH traži da u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti osobnih podataka, ili, po potrebi, novi zakon koji je usklađen sa standardima Europske unije, uzimajući u obzir svjedočenje vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića, čiji se transkript svjedočenja dostavlja uz ovaj zaključak. (kraj)


PRESS
KONTAKT
Sektor za odnose sa javnošću