Predsjedavajući Doma naroda dr. Nikola Špirić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda dr. Dragan Čović učestvovali u Zagrebu na konferenciji “Naslijeđe mira - 25 godina Daytonsko – pariskog mirovnog sporazuma”

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) dr. Nikola Špirić obratio se učesnicima konferencije pod nazivom “Naslijeđe mira - 25 godina Daytonsko – pariskog mirovnog sporazuma”, koja je danas, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova u Vladi Republike Hrvatske, održana u Zagrebu.

U svom obraćanju dr. Špirić podsjetio je na činjenicu da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio rat, donio trajni mir, te uredio BiH kao državu tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Naglasio je da je Republika Srpska Daytonskim sporazumom dobila međunarodnu verifikaciju, te upozorio na činjenicu da su, u postdejtonskom periodu, uslijedile izmjene Daytona koje su bile na štetu Srpske i dovele do oduzimanja njenih nadležnosti i urušavanja institucionalnog kapaciteta.

Prema riječima dr. Špirića, veliku ulogu u izmjenama Daytona odigrali su visoki predstavnici, koji su postali zakonodavci, nametnuvši 101 zakon na nivou BiH, čak 105 amandamana na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, kao i stotine odluka, u čemu je prednjačio Paddy Ashdown, koji je, u jednom danu, smijenio 59 funkcionera iz Republike Srpske.

U svom obraćanju dr. Špirić ocijenio je da je uloga visokih predstavnika u preuzimanju zakonodavne uloge od institucija BiH imala negativne posljedice jer je proizvela preveliku dozu političkog parazitizma. Očekivalo se, rekao je dr. Špirić, da neko izvana ponudi rješenje (očekivanje Daytona 2), tako da bazične mogućnosti Daytonskog sporazuma nisu do kraja iskorištene.

Upozoravajući da ni 25 godina poslije Daytona u BiH nisu moguća revolucionarna, nego evolutivna rješenja, dr. Špirić je rekao da neustavni i dugogodišnji proces prijenosa nadležnosti ima za cilj oduzimanje konstitutivnosti zagarantovane Daytonom, zbog čega nailazi na snažan politički otpor Srba i Hrvata, koji u tom procesu vide težnju za dominacijom i majorizacijom.

Iznoseći ocjenu da vizija unitarne Bosne i Hercegovine, koju proklamuju neki unutrašnji i međunarodni faktori, predstavlja de facto negaciju Daytona, dr. Špirić rekao je da smatra da je u trenutnim okolnostima Daytonski sporazum jedini mogući okvir za napredak BiH.

Na kraju, dr. Špirić je izrazio uvjerenje da će svi prijatelji BiH podržati novu fazu implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma koja podržava unutrašnji dijalog, promociju domaće odgovornosti, uključujući pomirenje i dobrosusjedske odnose. Uvjeren je da bi status zemlje kandidata donio prijeko potrebni optimizam i u fokus stavio proces evropskih integracija, ekonomski razvoj koji bi za rezultat imao bolji socio-ekonomski status stanovništva, osigurao nova radna mjesta i zadržao mlade na prostoru BiH.

U okviru istog panela, posvećenog euroatlantskim integracijama BiH, učesnicima konferencije obratili su se i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH dr. Dragan Čović, komesar Evropske unije za politiku susjedstva i proširenja Oliver Varhelyi, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i specijalni predstavnik Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.

Dr. Čović je istakao Daytonsko – pariski mirovni sporazum kao značajno postignuće koje je u BiH zaustavilo užase rata. Govoreći o Daytonu danas, naznačio je kako današnji koncept djelovanja i unutrašnje uređenje BiH vidno odudaraju od izvornog sporazuma kao posljedica djelovanja različitih međunarodnih zvaničnika i nametnutih prepravki.

Naglasio je kako je nužno iskoristiti trenutni okvir Daytonskog sporazuma, čuvajući njegove vrijednosti te osigurati, prije svega, izmjene Izbornog zakona BiH i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom BiH. Istakao je kako bi se to trebalo dovršiti u prvih šest mjeseci 2021. godine. Posebno je istakao i održavanje Lokalnih izbora u Gradu Mostaru, zakazanih za 20. decembar tekuće godine.

Kazao je kako su postojeća zloupotreba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskoga naroda u BiH suprotni nastojanjima u traženju efikasnih rješenja za stabilnu evropsku BiH. Pri tome je istakao gruba narušavanja Daytona koja se jasno očituju u negiranju i kršenju prava Hrvata.

Posebno je stavio na znanje kako protagonisti takvih politika hrvatskom narodu šalju jasnu poruku nazivajući ga manjinom i najavljujući kako će taj proces okončati na Općim izborima 2022. godine. Ovakvi istupi, kazao je, dolaze od predstavnika bošnjačkih ili ''probosanskih'' stranaka koje se kriju iza građanskog koncepta. Naznačio je i zabrinjavajuće ćutanje međunarodnih predstavnika u BiH na takve i slične nasrtaje.

Upozorio je i na saziv Centralne izborne komisije (CIK), u čijem se imenovanju postupilo protivno kriterijima i zakonskoj metodologiji. Ukazao je kako je povjerenje među konstitutivnim narodima na najnižem nivou što onemogućava ponovno vraćanje u centar pažnje euroatlantski put BiH.

Istakao je kako legitimni predstavnici hrvatskoga naroda u BiH preduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih šest mjeseci ispunili uslovi za dobijanje statusa kandidata za Evropsku uniju (EU), nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, te da se nastoji ojačati nivo saradnje s NATO-om kroz uspostavljanje Komisije za NATO na nivou Vijeća ministara BiH. Na kraju je ponovio opredijeljenost za EU i NATO put BiH, zaštitu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, te multikulturalnost i multietničnost kao baštinu BiH (govor dr. Čovića u cjelosti možete pročitati ovdje).

Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhart, a putem video – linka učesnike je pozdravio i potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Učesnicima konferencije putem video – linka obratili su se i ministar vanjskih i evropskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, kao i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. (kraj)