Članica Delegacije PSBiH u PSVE Alma Čolo učestvovala je na video – sjednici Komiteta za pravna pitanja i ljudska prava PSVE

Članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PSVE) Alma Čolo učestvovala je danas na video -sjednici Komiteta za pravna pitanja i ljudska prava PSVE.

Na početku sjednice, članovima Komiteta obratio se predsjednik PSVE Rik Daems, koji je govorio o tome da komiteti već pripremaju svoje izvještaje u vezi sa pandemijom COVID-19 o kojima će se raspravljati na prvoj plenarnoj sjednici PSVE. Prema riječima Daemsa, komiteti se sastaju na video - sjednicama, platforma koju koriste radi odlično, ali očekuju da se ponovo fizički sastanu.

Na sjednici je imenovan Vladimir Vardanyan za izvjestioca za izvještaj o utjecaju pandemije Covid-19 na ljudska prava i vladavinu prava.

Članovi Komiteta su raspravljali o prijedlogu izvještaja o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava (10. izvještaj), nakon čega su usvojili prijedlog rezolucije i prijedlog preporuke. Izvjestilac, Constantinos Efstathiou sa Kipra, u svom izvještaju navodi da još uvijek postoji značajan broj zemalja koje nisu provele presude Evropskog suda za ljudska prava, a neke čak i više od 10 godina ne provode jednu ili više presuda Suda. Izvjestilac je naglasio da parlamenti imaju značajnu ulogu u provedbi presuda Suda, budući da mnoge presude zahtijevaju značajne reforme u državama, često i ustavne promjene. Izvjestilac Komiteta naveo je da je primjer Bosne i Hercegovine, kao i u još nekim državama, klasičan primjer političkih opstrukcija zbog kojih se ne provode presude, što, kako je rekao, onemogućava državi da se kreće naprijed.

Gospođa Čolo je članovima Komiteta iznijela svoj osvrt na činjenicu da BiH još nije provela presude Suda, naročito presude u predmetima Sejdić i Finci, te Baralija protiv Bosne i Hercegovine, upozoravajući na to da kompleksna struktura države otežava provedbu presuda. Također, gospođa Čolo je naglasila da je svjesna činjenice da parlamentarci imaju posebno važnu ulogu u provedbi presuda Suda.

Razmatran je i uvodni memorandum na izvještaj o zloupotrebi šengenskog sistema kao politički motivirane sankcije. Izvjestiteljka Irina V. Rukavishnikova naglasila je činjenicu da neke države članice Vijeća Evrope zabranjuju ulazak u šengensku zonu nekim državljanima trećih zemalja. Iako su te odluke zasnovane na obavještajnim podacima, postavlja se pitanje da li je i u kojim slučajevima dopušteno kršenje jednog od osnovnih ljudskog prava, prava na slobodno kretanje, rekla je izvjestiteljka i založila se da se mora ponuditi pravni lijek svima kojima je onemogućen ulazak u zonu Šengena, naročito kada je riječ o spajanju porodica.

U vezi sa utjecajem pandemije na ljudska prava i vladavinu prava, predsjednik Komiteta Boriss Cilevics govorio je o tome da je Komitet u proteklo vrijeme organizirao dva webinara uz učešće značajnih ličnosti, uključujući i komesarku Vijeća Evrope za ljudska prava Dunju Mijatović, na kojima se govorilo o odgovoru država na pandemiju COVID-19, odnosno o tome da li su države preduzimale mjere u skladu sa ljudskim pravima.  

Članovima Komiteta obratio se generalni direktor Vijeća Evrope za ljudska prava i vladavinu prava Christos Giakoumopoulos, koji je također govorio o tome da su analizirane mjere koje su države preduzimale tokom pandemije u smislu poštovanja principa ljudskih prava i vladavine zakona. Naglašeno je da u vanrednim situacijama države imaju mogućnost da prošire marginu dopustivosti nekih mjera, ali se ne smiju prekršiti osnovni principi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Predstavljeni su i instrumenti koje je generalna sekretarka Vijeća Evrope ponudila zemljama članicama, a koji služe za poštovanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u okviru krize uzrokovane COVID-om 19.

Na kraju sastanka članovi su prihvatili plan održavanja sjednica Komiteta do kraja ove godine. (kraj)