U Parlamentarnoj skupštini BIH održana tematska sjednica o položaju Romkinja u BiH

Zajedničko povjerenstvo za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), u suradnji sa ženskom romskom mrežom „Uspjeh“ i CARE International Balkans, održalo je danas tematsku sjednicu o položaju Romkinja u BiH.

U obraćanju nazočnima, članica Zajedničkog povjerenstva Maja Gasal – Vražalica istaknula je da kako je tematska sjednica prigoda da se razgovara o identifikaciji problema i zastupljenosti Romkinja u akcijskim planovima za Rome u oblasti zapošljavanja, stanovanja i zdravstva u BiH, kao i o uključenosti Romkinja u radna tijela za Rome i nacionalne manjine.

Gospođa Gasal – Vražalica podsjetila je sudionike kako je BiH 2002. godine ratificirala Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, te time preuzela obvezu da aktivnom politikom i drugim aktima radi na ostvarivanju načela utvrđenih ovim aktom. Naša zemlja, dodala je ona, usvajanjem Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH 2003. godine priznala je status Romima i drugim nacionalnim manjinama status nacionalne manjine, čime se garantira zaštita prava koja su posebno važna za manjine, a naročito u oblasti povjesti, kulture, običaja, tradicije, jezika, pisma, obrazovanja, vjerskih sloboda. Ovakvim pristupom, rekla je Gasal – Vražalica, BiH nastavlja činiti napore u integraciji i inkluziji Roma na državnoj i lokalnoj razini, uvažavajući pri tome i rodnu jednakopravnost. Kako je poručila, vidljivo je mali broj Romkinja u radnim tijelima za Rome i nacionalne manjine na svim razinama vlasti BiH i zato treba težiti osiguranju ravnopravne zastupljenosti Romkinja, sukladno pozitivnim zakonskim propisima u BiH. 

Sudionicima tematske sjednice obratio se i predsjedatelj Povjerenstva za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma PSBiH Mirsad Isaković koji je istaknuo da je proteklo šesnaest godina otkako je BiH primljena u članstvo Vijeća Europe, ali da i danas ima ozbiljnih problema u pogledu ispunjavanja obveza koje je prihvatila pristupajući ovoj međunarodnoj organizaciji. Kako je pojasnio, to se prvenstveno odnosi na pitanja osnovnih ljudskih prava utvrđenih Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer Konvencija obvezuje države članice na osiguranje uživanja prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovjest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovinske stanje, rođenje ili pak neki drugi status.

Predsjedatelj Isaković osvrnuo se i na diskriminatorne odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH kojima se regulira formiranje najviših tijela državne zakonodavne i izvršne vlasti, a koje se odnose na pasivno biračko pravo za pripadnike nacionalnih manjina. Nažalost, rekao je on, još uvijek ne postoji politička volja da se diskriminatorne odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH uklone, o čemu najbolje svjedoče do sada uzaludni pokušaji implementiranja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, što je konstatirano i Privremenim izvješćem Europske komisije za ovu godinu.

Život u BiH donosi višestruke izazove za Rome, koji su najbrojnija nacionalna manjina u našoj zemlji, a istodobno su društveno, ekonomski i politički najmarginaliziraniji, rečeno je na tematskoj sjednici. Kako je istaknuto, Romi, a posebno Romkinje, svakodnevno se suočavaju sa diskriminacijom i one se bore s ekstremnim siromaštvom, nasiljem u obitelji, maljoljetničkim brakovima, prisilnim prosjačenjem, kao i lošem pristupu obrazovanju i nezaposlenošću.

Tijekom tematske sjednice naglašeno je kako je potrebno uvesti rodnu ravnopravnost prigodom izrade strateških dokumenata i akcijskih planova za Rome i Romkinje u oblasti zdravstva, stanovanja, zapošljavanja i obrazovanja, kao i promijeniti metodologiju i uvesti obvezni monitornig njihovog provođenja.

Također, sudionci su naglasili i to da je potrebno propisati jasne kriterije i učiniti transparentnim i dostupnim proces izbora i imenovanja članova vijeća nacionalnih manjina. U tom procesu, rečeno je, treba uvesti mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti kroz kvote, kao i o afirmirati žene za proces imenovanja u vijeća nacionalnih manjina. (kraj)