U Parlamentarnoj skupštini BiH održan sastanak Glavnog odbora za pravosuđe, unutarnja pitanja i sigurnosnu saradnju PSSEECP-a

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas je održan sastanak Glavnog odbora za pravosuđe, unutarnja pitanja i sigurnosnu saradnju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PSSEECP) na temu „Alternativni krivični postupak u politici krivičnog procesuiranja u Jugoistočnoj Evropi“.

Pozdravljajući goste iz Slovenije, Hrvatske, Rumunije, Srbije, Crne Gore, Albanije i Turske, zamjenik predsjedavajućeg Delegacije PSBiH u PSSEECP-a i predsjednik Glavnog odbora Bariša Čolak istaknuo je da je sudska vlast u svim zemalja učesnicama SEECP-a opterećena velikim brojem krivičnih predmeta ali u nekim zemljama i njegovim konstantnim porastom. Kako je rekao, društva iz kojih dolazimo suočena su s ozbiljnim krivičnim djelima korupcije, organiziranog kriminala, privrednog kriminala, ali i drugim vrlo ozbiljnim krivičnim djelima.

Prema riječima gospodina Čolaka, statistike koje prikazuju naša pravosudna tijela – sudovi i tužilaštva, ne odražavaju nužno stvarno stanje kriminaliteta u našim društvima. Također, kako je rekao, ni regulatorna tijela koja su nadležna za imenovanje sudaca i tužilaca nisu u mogućnosti dati potpunu sliku kriminaliteta, jer se i njihovi izvještaji uglavnom baziraju na izvještajima pravosudnih tijela. U mnogim od naših država u okviru izvršne vlasti nisu uspostavljene jedinice za statističko praćenje i analizu kretanja kriminaliteta, poručio je Čolak. Zbog svega ovoga, rekao je on, osim klasičnog sudovanja nužno je razmatrati i druge moguće mehanizme efikasnog odgovora na pojave općeg kriminaliteta. Stoga, istaknuo je Čolak, alternativnim krivičnim progonom počinilaca krivičnih djela kroz izvansudsko rješavanje u mnogome bi doprinio sveukupnom efikasnijem odgovoru naših društava na smanjenje stope ne samo općeg kriminaliteta, nego i najopasnijih oblika kriminaliteta.

Na sastanku je istaknuto da parlamenti zemalja učesnica SEECP-a imaju intenzivnu saradnju koju treba ne samo održati nego i dodatno osnažiti, te da parlamenti kao nosioci zakonodavne vlasti u mnogim oblastima mogu i trebaju biti od značajne pomoći kako izvršnoj, tako i sudskoj vlasti. Kako je rečeno, borba protiv svih oblika kriminaliteta zajednički je cilj svih zemalja učesnica SEECP-a, a u ispunjenju tog cilja svoj doprinos trebaju dati sve tri grane vlasti: zakonodavna, izvršna i sudska.

U razgovoru o alternativnom krivičnom progonu, istaknuto je da on predstavlja mehanizam izvansudskog rješavanja tradicionalnih konflikata koja po svom opsegu, intenzitetu i težini ugrožavanja društvenih vrijednosti ne predstavljaju visok stepen opasnosti. Kako je pojašnjeno u raspravi, alternativnim krivičnim progonom nužno bi se otvorio prostor za efikasniju borbu protiv novih oblika kriminaliteta, kao i novih transnacionalnih oblika kriminaliteta koji se brzo šire koristeći moderna sredstva komunikacije.

Učesnici sastanka u svojim izlaganjima razgovarali su i o klasičnom obliku krivičnog progona koji je sadržan u načelu legaliteta i pretpostavlja obavezu tužilaca da pokrene krivični postupak protiv svakog počinioca krivičnog djela i da nema mogućnost odlučivanja o svrsishodnosti i opravdanosti krivičnog postupka. Zato, poručeno je danas, zakonski treba dati mnogo šire ovlasti tužiocu u predkrivičnom postupku, kako bi on mogao planirati i definirati strategiju čiji bi konačan cilj bio fokusiranje na najteže i najopasnije oblike kriminaliteta, kao i na slučajeve koji će imati snažniju preventivnu ulogu.

Kada je riječ o punom oportunitetu, kao diskrecionom pravu tužioca da ne pokrene krivični postupak o određenim slučajevima i u određenim uvjetima, učesnici su naglasili da je u krivičnom zakonodavstvu država članica SEECP-a puni oportunitet dosta rijetko zastupljen. Kako je rečeno, ovo ovlašenje moglo bi se ograničiti na sva krivična djela za koje je propisana novčana kazna ili zatvor do jedne godine, odnosno do propisanog maksimuma zatvorske kazne za koju se zakonodavac odluči.

Također, rečeno je na sastanku, savremena društva trebaju razvijati mehanizme za sporazumno rješavanje konflikata među pojedincima, pa čak i kad oni imaju obilježje krivičnih djela. Institut sporazumnog odlaganja krivičnog progona, rečeno je, jedan je od najkvalitetnijih modela alternativnog krivičnog progona i neke od zemalja članica SEECP-a poznaju ovaj institut i imaju određena iskustva i postignute rezultate koji bi jako korisno bilo međusobno ih podijeliti kako bi se došlo do što boljih rezultata u ovoj oblasti.

Učesnici su razmijenili mišljenja i o sporazumu o priznanju krivice koji je, kako je rečeno, kao institut primjenjen u Jugoistočnoj Evropi, ali se primjenjuje i u različitim fazama krivičnog postupka. Danas je naglašeno da o ovom institutu treba razmišljati u svjetlu njegove primjene već u fazi istrage, kada tužilac već raspolaže čvrstim dokazima da može osigurati sporazum sa osumnjičenim.

Na današnjem sastanku usvojeni su Izvještaj i Rezolucija o alternativnom krivičnom postupku u politici krivičnog procesuiranja u Jugoistočnoj Evropi, koji će biti razmatrani i potvrđeni na sjednici PSSEECP-a, koja će, u okviru slovenačkog predsjedavanja ovom regionalnom inicijativom biti održana 13. i 14. aprila u Ljubljani. (kraj)