Saopćenje predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava Borislava Bojića povodom 2. novembra, Međunarodnog dana zaštite novinara

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borislav Bojić uputio je saopćenje za javnost u kome apelira na institucije vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da poštuju pravo na slobodu govora, slobodu medija i medijskog izražavanja, kao i da učine sve iz njihove nadležnosti da se značajno smanji broj zabilježenih pritisaka, prijetnji, zastrašivanja i napada na novinare i novinarske slobode u Bosni i Hercegovini.

Saopćenje gospodina Bojića, upućeno povodom 2. novembra, Međunarodnog dana zaštite novinara, prenosimo u cjelosti:

„Povodom 2. novembra, Međunarodnog dana zaštite novinara, želim da upozorim javnost na značajno povećan broj slučajeva kršenja prava na slobodu govora, kao i slučajeva napada na slobodu medija i novinare u Bosni i Hercegovini.

O tome u posljednje vrijeme, sa velikom zabrinutošću, govore i izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija i institucija koje se bave zaštitom medijskih sloboda i sigurnošću novinara. U svom ovogodišnjem „Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH“, Institucija ombudsmena za ljudska prava upozorava na to da je stanje medijskih sloboda danas lošije nego ranijih godina, potkrepljujući to primjerima pritisaka, zastrašivanja i fizičkih napada na novinare, zbog koji se Bosna i Hercegovina u decembru prošle godine nalazila na 65. od ukupno 180 država obuhvaćenih istraživanjem međunarodnih organizacija za zaštitu novinara. U ovom izvještaju Institucija ombudsmena istovremeno ukazuje i na učestalo kršenje socijalnih prava i na loš radno – pravni status novinara, što su kriteriji koji značajno utječu na kvalitet medijskog izvještavanja u BiH.

Na značaj poštovanja slobode govora i slobode medija u svakom demokratskoj društvu upozorava se i u Izvještaju Vijeća ministara BiH, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u augustu prošle godine. Međutim, usvajanjem ovog Izvještaja i zaključaka o snažnijem angažmanu institucija u vezi sa poštovanjem ovih prava i sloboda, ne smije i ne može biti zaustavljena potreba da se društvo i država na instutucionalan način bavi svim slučajevima napada na novinare i novinarske slobode, baš kao i slučajevima zloupotrebe tih prava i sloboda, posebno ako je riječ o širenju govora mržnje i raspirivanju nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti u elektronskim, pisanim i on-line medijima.

Naglašavam potrebu da se podrži preporuka Institucije ombudsmena o potrebi da se napadi na novinare tretiraju kao krivična djela napada na službena lica u obavljanju službenih dužnosti, baš kao i potrebu da se institucionalno podrže Fond za odbranu novinara i drugih medijskih radnika pred sudovima, kao i aktivnosti „Koalicije za borbu protiv mržnje“ u vezi sa pooštravanjem zakonskih sankcija za širenje govora mržnje putem medija.

Imajući u vidu i jasan stav institucija Evropske unije prema kome će osiguranje slobode izražavanja i slobode medija biti jedan od glavnih izazova s kojim će se Bosna i Hercegovina suočiti u procesu evropskih integracija, kao i stalnu preporuku Evropske komisije da se osigura politička nezavisnost i finansijska stabilnost javnih servisa u BiH, snažno apeliram na institucije vlasti na svim nivoima da poštuju pravo na slobodu govora, slobodu medija i medijskog izražavanja, kao i da učine sve iz njihove nadležnosti da se značajno smanji broj zabilježenih pritisaka, prijetnji, zastrašivanja i napada na novinare i novinarske slobode u Bosni i Hercegovini“, navodi se u saopćenju predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislava Bojića. (kraj)