Predsjedavajući oba doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto i Ognjen Tadić učestvovali na 8. Konferenciji predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borjana Krišto i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Ognjen Tadić učestvovali su na 8. Konferenciji predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana, koja je održana u Budimpešti.

Pozdravljajući prisutne, predsjednik Narodne skupštine Mađarske László Kövér istaknuo je kako je konferencija prilika za razmjenu mišljenja zemalja Zapadnog Balkana koje teže ka ostvarenju zajedničkog cilja, a to je članstvo u Evropskoj uniji (EU). Gospodin Kövér dodao je kako je činjenica da se zemlje Zapadnog Balkana na putu ka EU stalno dokazuju jer im je cilj pripadati porodici zemalja članica EU i stoga treba težiti svakoj vrsti integriranja, putem infrastrukturalnih projekata, ali i putem saradnje u oblastima obrazovanja, kulture i drugim. Osnovni interes zemalja Zapadnog Balkana jeste i treba ostati članstvo u EU, poručio je predsjednik Narodne skupštine Mađarske.

Obraćajući se učesnicima, u okviru sesije o težnji i rezultatima zemalja Zapadnog Balkana u procesu integracija u Evropsku uniju, predsjedavajuća Predstavničkog doma PSBiH Borjana Krišto istaknula je da je članstvo u EU za BiH pri samom vrhu liste prioriteta, te da ono garantira postizanje trajnog mira, stabilnosti i sigurnosti za investicije, što u konačnici vodi ukupnom napretku cijele zemlje. Prema riječima gospođe Krišto, eurointegracioni put BiH daleko je od postignutih rezultata kojima možemo biti zadovoljni. Pravna i politička nesigurnost, rekla je Krišto, kao i uskraćivanje prava konstitutivnim narodima na legitimno predstavljanje, glavne su prepreke integraciji BiH u EU. BiH je zemlja koju čine tri naroda, Hrvati, Bošnjaci i Srbi, al nažalost imamo situaciju da jedan narod bira drugome narodu člana Predsjedništva i delegate u Dom naroda, kao i druge predstavnike, a koji nikako ne mogu imati legitimitet u svom predstavljanju, što je potvrdila i presuda Ustavnog suda BiH, poručila je predsjedavajuća Krišto.  

Također, gospođa Krišto je upoznala učesnike da u BiH imamo i pojavu promjene nacionalnosti od izbora do izbora kako bi se zauzele pozicije koje pripadaju drugom narodu, što, smatra, doista nije na nivou zemlje koja teži ući u zajednicu evropskih zemalja. Upravo ovi razlozi, rekla je Krišto, doveli su nas u situaciju neprovođenja  presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, a zbog čijeg neprovođenja sada imamo situaciju u kojoj možemo raspisati i održati izbore, ali ne i implementirati izborne rezultate.

Iako svjesni svojih problema, Krišto je rekla da se u BiH također prate izazovi s kojima se trenutno susreće EU, od migracionog vala pa sve do Brexita i trenutnog stanja u Španiji. "Ipak, smatram da je potrebno nastaviti sa proširenjem EU na zemlje jugoistočne Evrope, ne samo kao geografsko logičan korak u širenju EU, nego i zbog budućnosti unutar EU i slijedeći evropske vrijednosti doprinosi njenoj unutarnjoj harmonizaciji i stabilnosti"  - rekla je gospođa Krišto. (Govor B. Krišto možete pročitati ovdje).

Učesnicima se, u okviru sesije o saradnji zemalja Zapadnog Balkana u doprinosu evropskoj sigurnosti, obratio i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Ognjen Tadić koji je rekao da današnji skup pokazuje krajnje dobru namjeru da se vodi tolerantna politika, politika dobre saradnje i politika ka članstvu u EU, kada je riječ o svim zemaljama Zapadnog Balkana. Također, gospodin Tadić pohvalio je činjenicu da postoji dobra sigurnosna saradnja zemalja Zapadnog Balkana, kao i saradnja sigurnosnih agencija u tim zemalja.

Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u BiH, predsjedavajući Tadić upoznao je učesnike  današnjeg skupa da su osnovne sigurnosne prijetnje sa kojima se naša zemlja susreće vezane za određeni vid vjerskog ekstremizma, političku nestabilnost, vanjski utjecaj stranih sila, siromaštvo, kao i kulturu nasilja i nasilnog rješavanja konflikata. Svi ti sigurnosni problemi, rekao je gospodin Tadić, ipak ne predstavljaju sigurnosnu smetnju u širem smislu, niti prijetnju za sigurnost susjednih zemalja. On je dodao da je jedan vid podrške sigurnosti u regiji to što je PSBiH donijela zakon kojim se kažnjavaju osobe koje idu na strana ratišta, a sada je u parlametnarnoj proceduri  zakonski prijedlog koji predviđa da se takvi prekršaji mogu sankcionirati samo zatvorskom a ne i novčanom kaznom. (kraj)