Predsjedatelji obaju domova Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto i Ognjen Tadić sudjelovali na 8. Konferenciji predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borjana Krišto i predsjedatelj Doma naroda PSBiH Ognjen Tadić sudjelovali su na 8. Konferenciji predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana, koja je održana u Budimpešti.

Pozdravljajući nazočne, predsjednik Narodne skupštine Mađarske László Kövér istaknuo je kako je konferencija prigoda za razmjenu mišljenja zemalja Zapadnog Balkana koje teže ka ostvarenju zajedničkog cilja, a to je članstvo u Europskoj uniji (EU). Gospodin Kövér dodao je kako je činjenica da se zemlje Zapadnog Balkana na putu ka EU stalno dokazuju jer im je cilj pripadati obitelji zemalja članica EU i stoga treba težiti svakoj vrsti integriranja, putem infrastrukturalnih projekata, ali i putem suradnje u oblastima  obrazovanja, kulture i drugim. Temeljni interes zemalja Zapadnog Balkana jeste i treba ostati članstvo u EU, poručio je predsjednik Narodne skupštine Mađarske.

Obraćajući se sudionicima, u okviru sesije o težnji i rezultatima zemalja Zapadnog Balkana u procesu integracija u Europsku uniju, predsjedateljica Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto istaknula je da je članstvo u EU za BiH pri samom vrhu liste prioriteta, te da ono jamči postizanje trajnog mira, stabilnosti i sigurnosti za investicije, što u konačnici vodi ukupnom napretku cijele zemlje. Prema riječima gospođe Krišto, eurointegracijski put BiH daleko je od postignutih rezultata kojima možemo biti zadovoljni. Pravna i politička nesigurnost, rekla je Krišto, kao i uskraćivanje prava konstitutivnim narodima na legitimno predstavljanje, glavne su prepreke integraciji BiH u EU. BiH je zemlja koju čine tri naroda, Hrvati, Bošnjaci i Srbi, al nažalost imamo situaciju da jedan narod bira drugome narodu člana Predsjedništva i izaslanike u Dom naroda, kao i druge predstavnike, a koji nikako ne mogu imati legitimitet u svom predstavljanju, što je potvrdila i presuda Ustavnog suda BiH, poručila je predsjedateljica Krišto.  

Također, gospođa Krišto je upoznala sudionike da u BiH imamo i pojavu promjene nacionalnosti od izbora do izbora kako bi se zauzele pozicije koje pripadaju drugom narodu, što, smatra, doista nije na razini zemlje koja teži ući u zajednicu europskih zemalja. Upravo ovi razlozi, rekla je Krišto, doveli su nas u situaciju neprovedbe presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, a zbog čijeg neprovođenja sada imamo situaciju u kojoj možemo raspisati i održati izbore, ali ne i implementirati izborne rezultate.

Iako svjesni svojih problema, Krišto je rekla da se u BiH također prate izazovi s kojima se trenutno susreće EU, od migracijskog vala pa sve do Brexita i trenutnog stanja u Španjolskoj. "Ipak, smatram da je potrebno nastaviti sa proširenjem EU na zemlje jugoistočne Europe, ne samo kao zemljopisno logičan korak u širenju EU, nego i zbog budućnosti unutar EU i slijedeći europske vrijednosti doprinosi njenoj unutarnjoj harmonizaciji i stabilnosti"  - rekla je gospođa Krišto.  (Govor B. Krišto možete pročitati ovdje).

Sudionicima se, u okviru sesije o suradnji zemalja Zapadnog Balkana u doprinosu europskoj sigurnosti, obratio i predsjedatelj Doma naroda PSBiH Ognjen Tadić koji je rekao da današnji skup pokazuje krajnje dobru namjeru da se vodi tolerantna politika, politika dobre suradnje i politika ka članstvu u EU, kada je riječ o svim zemaljama Zapadnog Balkana. Također, gospodin Tadić pohvalio je činjenicu da postoji dobra sigurnosna suradnja zemalja Zapadnog Balkana, kao i suradnja sigurnosnih agencija u tim zemalja.

Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji u BiH, predsjedatelj Tadić upoznao je sudionike današnjeg skupa da su osnovne sigurnosne prijetnje sa kojima se naša zemlja susreće vezane za određeni vid vjerskog ekstremizma, političku nestabilnost, vanjski utjecaj stranih sila, siromaštvo, kao i kulturu nasilja i nasilnog rješavanja konflikata. Svi ti sigurnosni problemi, rekao je gospodin Tadić, ipak ne predstavljaju sigurnosnu smetnju u širem smislu, niti prijetnju za sigurnost susjednih zemalja. On je dodao da je jedan vid potpore sigurnosti u regiji to što je PSBiH donijela zakon kojim se kažnjavaju osobe koje idu na strana ratišta, a sada je u parlametnarnoj proceduri  zakonski prijedlog koji predviđa da se takvi prekršaji mogu sankcionirati samo zatvorskom a ne i novčanom kaznom. (kraj)