24. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Delegatska pitanja

Delegat Slobodan Šaraba postavio je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Da li je tačna informacija da će se pregovori o prekategorizaciji graničnog prijelaza Ivanica održati tek u decembru 2009. godine?“

Delegat Hazim Rančić postavio je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Zašto predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH ne prisustvuju sjednicama Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.“ Delegat Hazim Rančić postavio je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH: „U članovima 7. i 8. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH predviđena je obaveza Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da pripreme, odobre i dostave Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje Platformu obavještajno-sigurnosne politike koja sadrži opće smjernice za rad OSABiH u skladu s međunarodnim standardima. Zašto Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH nisu izvršili svoju obavezu i pripremili, odobrili i dostavili Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje Platformu obavještajno-sigurnosne politike za rad OSABiH za 2009. godinu.“

Delegat Rudo Vidović postavio je i sljedeće pitanje Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH: „Zakonom o komunikacijama, Regulatorna agencija za komunikacije BiH, u saradnji s Vijećem ministara BiH zadužena je za upravljanje frekvencijama i za izradu Plana namjene frekvencija. Isto tako Agencija prema istom zakonu preduzima odgovarajuće mjere s ciljem osiguranja djelotvorne i nesmetane upotrebe radiospektra BiH. Također, Agencija za komunikacije usvaja Plan namjene radiofrekventih opsega, kojim se definiraju radiofrekvencije ili radiofrekventni opsezi namijenjeni za individualne radiokomunikacije i individualne grupe korisnika. Poznato je da liberalizacijom tržišta komunikacija u BiH se već nazire namjera i potreba za uvođenjem pete generacije bežičnih pristupnih sistema (WiMAX) u opsegu 3,5 GHz. Ali isto tako je poznato da postojeća prijenosna i emisiona infrastruktura JRTV sistema BiH koristi dio tog frekventnog spektra predviđenog za Wi MAX usluge. Oslobađanjem spornog radiofrekventnog opsega, zaštitili bi se domaći telekom operateri, ubrzao proces uvođenja digitalne televizije BiH, ispunile bi se međunarodne preuzete obaveze u harmoniziranom korištenju radiofrekvencija itd. U tom smislu postavljam pitanje Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH: 1. Kada će se osloboditi frekventni spektar predviđen za WiMAX usluge, a koji trenutno koristi Javni RTV sistem BiH?“

Delegat Adem Ibrahimpašić postavio je i sljedeća pitanja Vijeću ministara BiH: 1. „U januaru, u jednoj televizijskoj emisiji, zamjenik ministra civilnih poslova BiH izjavio je da se u ladicama Vijeća ministara BiH nalazi oko 200 gotovih zakonskih projekata. Kako je, prema općem mišljenju, Parlamentarna skupština BiH prilično nezaposlena, pitanje glasi: - Koliko je tačno gotovih zakonskih projekata 'u ladicama' predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i zašto se ti zakoni ne puštaju u parlamentarnu proceduru?“ 2. „Dana 23 septembra, 2008. Odbor pivarske industrije BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koji čine sve domaće pivare, dostavio je formalan zahtjev pod brojem protokola 25-9130/08 Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi se inicirale mjere zaštite radi rješavanja pitanja prekomjernog nivoa uvoza piva, koji čini nekih 63% od ukupne potrošnje u BiH u 2007. godini Ovaj formalni zahtjev predat je u skladu s Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH 23.septembra 2002. (''Službeni glasnik BiH'', br. 30/2002), na osnovu čl. 31. i 33. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH ( ''Službeni glasnik BiH'', br. 7/98) i člana 14. Zakona o Vijeća ministara BiH, koji je također u skladu s članom 22. CEFTA sporazuma. Član 22. CEFTA sporazuma definira da bilo koji član CEFTA-e može uvesti zaštitne mjere u slučaju da država može dokazati prekomjerni uvoz koji nanosi ozbiljnu štetu domaćoj industriji. Odbor pivarske industrije osigurao je sve potrebne zvanične podatke s ciljem dokazivanja prekomjernog uvoza i dokazao je da postoji slučaj za uvođenje unilateralnih mjera od strane Bosne i Hercegovine. Pitanje glasi : kada će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili postupiti po zahtjevu Odbora pivarske industrije BiH ili ga odbiti?“

Delegat Hilmo Neimarlija postavio je i sljedeće pitanje premijeru Republike Srpske, ministru pravde RS-a, ministru za izbjeglice RS-a, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, visokom predstavniku u BiH i Misiji OSCE-a u BiH: „Nosioci najodgovornijih dužnosti u Republici Srpskoj već godinama u različitim prilikama ističu provođenje imovinskih zakona i ostvarenje povrata imovine kao jedan od uspjeha vlasti Republike Srpske. Nakon predbajramskog paljenja džamije u Kuli Fazlagića ti su se zvaničnici oglasili izjavama o ravnopravnosti pripadnika različitih vjerskih i etničkih zajednica u RS-u i o čvrstoj opredjeljenosti vlasti RS-a na očuvanju te ravnopravnosti. Međutim, ima li uopće smisla govoriti da smo ušli u četrnaestu godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i da Fati Orlović još nije vraćena imovina, da se ni nakon 13 godina i dva mjeseca dejtonskog mira i zakona povratnici u Konjević Polje ne dopušta korištenje vlastite okućnice. Fati Orlović uskraćuje se pravo na vlastitu imovinu, na vlastitu okućnicu. Staricu iz Konjević Polja se maltretira, muči i terorizira zato što traži svoje pravo koje joj pripada po Ustavu Republike Srpske, po Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovim aneksima 4. 6. i 7., po Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, po Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Sudski i drugi organi Republike Srpske izruguju se tim najvišim zakonskim aktima BiH i današnjeg svijeta i zloupotrebljavajući niže zakonske akte kažnjavaju Fatu Orlović. Kažnjavajući Fatu Orlović, oni povratnicima u Republiku Srpsku upućuju poruku koja je neuporedivo konkretnija i bitno drukčija od poruka koje prigodno upućuju visoki zvaničnici RS-a. Prije nekoliko dana Okružni sud u Bjeljini osudio je na mjesec dana zatvora uslovno Fatu Orlović. Presuda je donesena a da osuđenu Sud nije nijednom pozvao. Može li se taj akt primiti drugačije nego kao užasavajući slučaj izrugivanja s pravdom kao civilizacijska sramota! Premijeru Republike Srpske, ministru pravde RS-a, ministru za izbjeglice RS-a, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, visokom predstavniku u BiH, Misiji OSCE-a u BiH upućujem sljedeće pitanje: Kada će biti obustavljeno bezobzirno dvostruko nasilje nad Fatom Orlović i kada će povratnica iz Konjević Polja konačno moći da uživa elementarno ljudsko pravo vlasništva i osnovnu ljudsku slobodu nesmetanog kretanja u svojoj kući i svojoj okućnici?“

Delegat Dušanka Majkić postavila je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Prijevoznici iz BiH su već godinama jedini u Evropi koji ne mogu imati oznaku TIR na kamionima, koja cijeloj Evropi omogućava lakši i jeftiniji prekogranični prijevoz. Zbog sporog i neefikasnog rješavanja ovog problema u BiH, domaći prijevoznici ali i privreda ove zemlje trpe velike finansijske gubitke. Bez TIR oznaka naši prijevoznici, umjesto da krstare evropskim putevima i donose toliko potreban novac za razvoj ove zemlje, oni svoje kamione drže parkirane i čekaju domaće političare da konačno nešto urade za njih. Ili, ako se pak odluče na prijevoz, oni plaćaju veće garancije za prelazak preko granice, moraju čekati u nepreglednim kolonama na granicama. I ne samo to. Da bi došli do pojedinih zemalja, vozači moraju nositi veliku količinu novca u kešu. Da imaju TIR oznaku, imali bi mnogo lakši i jednostavniji režim prelaska granica. Molim Vijeće ministara da mi hitno odgovori na sljedeće pitanje: S obzirom da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nije članica sistema TIR, molim odgovor na pitanje kada će biti uspostavljen SISTEM TIR u BiH“?

Delegat Sulejman Tihić postavio je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Zašto Vijeće ministara BiH (Minstarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH) ne predloži izmjene Zakona o akcizama i drugih propisa, kojima bi bio uveden reciprocitet za sve proizvode, posebno duhanske, svim državama, naročito susjednim (Republika Hrvatska i Srbija) i tako osigurani jednaki uslovi proizvođačima iz BiH na drugim tržištima. Na ovaj način zaštitila bi se domaća proizvodnja, povećali javni prihodi, te smanjio vanjskotrgovinski deficit. Na diskriminaciju domaćih proizvođača i pogodovanje proizvođačima susjednih zemalja ukazuje se u posljednjih nekoliko godina. Hoće li neko zbog toga odgovarati?“