24. sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH - Izaslanička pitanja

Izaslanik Slobodan Šaraba postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Je li točna informacija da će se pregovori o prekategorizaciji Graničnog prijelaza Ivanica održati tek u prosincu 2009. godine?“

Izaslanik Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Zašto predsjedatelj i ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ne nazoče sjednicama Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine?“ Izaslanik Hazim Rančić postavio je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH: „Člancima 7. i 8. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH predviđena je obveza Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da pripreme, odobre i dostave Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje Platformu obavještajno-sigurnosne politike koja sadrži opće smjernice za rad OSABiH u skladu s međunarodnim standardima. Zašto Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH nisu izvršili svoju obvezu i pripremili, odobrili i dostavili Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje Platformu obavještajno-sigurnosne politike za rad OSABiH za 2009. godinu.“

Izaaslanik Rudo Vidović postavio je sljedeće pitanje Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH: „Zakonom o komunikacijama, Regulatorna agencija za komunikacije u suradnji s Vijećem ministara zadužena je za upravljanje frekvencijama i za izradu Plana namjene frekvencija. Isto tako, Agencija prema istom Zakonu poduzima odgovarajuće mjere u svrhu osiguranja učinkovite i neometane upotrebe radiospektra BiH. Također, Agencija za komunikacije usvaja Plan namjene radiofrekventih opsega, kojim se definiraju radiofrekvencije ili radiofrekventni opsezi namijenjeni za individualne radiokomunikacije i individualne skupine korisnika. Poznato je da se liberalizacijom tržišta komunikacija u BiH već nazire namjera i potreba za uvođenjem pete generacije bežičnih pristupnih sustava (WiMAX) u opsegu 3,5 GHz. Ali isto tako je poznato da postojeća prijenosna i emisiona infrastruktura JRTV sustava BiH koristi dio tog frekventnog spektra predviđenog za Wi MAX usluge. Oslobađanjem spornog radiofrekventnog opsega, zaštitili bi se domaći telekom operateri, ubrzao proces uvođenja digitalne televizije BiH, ispunile bi se međunarodne preuzete obveze u harmoniziranom korištenju radiofrekvencija itd. U tom smislu postavljam pitanje Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH: 1. Kada će se osloboditi frekventni spektar predviđen za WiMAX usluge, a koji trenutno koristi Javni RTV sustav BiH?“

Izaslanik Adem Ibrahimpašić postavio je sljedeća pitanja Vijeću ministara BiH: 1. „U siječnju mjesecu, u jednoj televizijskoj emisiji, zamjenik ministra civilnih poslova izjavio je da se 'u ladicama' Vijeća ministara BiH nalazi oko 200 gotovih zakonskih projekata. Kako je, po općem mišljenju, Parlamentarna skupština BiH poprilično nezaposlena, pitanje glasi: - Koliko je točno gotovih zakonskih projekata 'u ladicama' predsjedatelja Vijeća ministara BiH i zašto se ti zakoni ne puštaju u parlamentarnu proceduru?“ 2. „Dana 23. rujna 2008. godine, Odbor pivovarske industrije BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, koji čine sve domaće pivovare, dostavio je formalan zahtjev pod brojem protokola: 25-9130/08 Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako bi se inicirale mjere zaštite radi rješavanja pitanja prekomjernog nivoa uvoza piva, koji čini nekih 63% od ukupne potrošnje u BiH u 2007. godini Ovaj formalni zahtjev predan je u skladu s Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, usvojene od strane Vijeća ministara BiH 23. rujna 2002. godine (Službeni glasnik BiH, br. 30/2002), na osnovi članaka 31. i 33. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, 7/98) i članka 14. Zakona o Vijeću ministara BiH, koji je također sukladan članku 22. CEFTA sporazuma. Članak 22. CEFTA sporazuma definira da bilo koji član CEFTA-e može uvesti zaštitne mjere u slučaju kada država može dokazati prekomjerni uvoz koji nanosi ozbiljnu štetu domaćoj industriji. Odbor pivovarske industrije osigurao je sve potrebne službene podatke u cilju dokazivanja prekomjernog uvoza i dokazao je postojanje slučaja za uvođenje unilateralnih mjera od strane Bosne i Hercegovine. Pitanje glasi - kada će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ili postupiti po zahtjevu Odbora pivovarske industrije BiH ili ga odbiti?“

Izaslanik Hilmo Neimarlija postavio je i sljedeće pitanje premijeru Republike Srpske, ministru pravde RS-a, ministru za izbjeglice RS-a, Visokom sudbenom i tužiteljskkom vijeću BiH, Visokom predstavniku u BiH i Misiji OESS-a u BiH: „Nositelji najodgovornijih dužnosti u Republici Srpskoj godinama već, u različitim prilikama, ističu provedbu imovinskih zakona i ostvarenje povrata imovine kao jedan od uspjeha vlasti Republike Srpske. Nakon predbajramskog paljenja džamije u Kuli Fazlagića, ti su se dužnosnici oglasili izjavama o ravnopravnosti pripadnika različitih vjerskih i etničkih zajednica u RS-u i o čvrstoj opredijeljenosti vlasti RS-a za očuvanje te ravnopravnosti. Međutim, ima li uopće smisla govoriti da smo ušli u četrnaestu godinu od potpisivanja Daytonskog sporazuma i da Fati Orlović još nije vraćena imovina, da se ni nakon trinaest godina i dva mjeseca dejtonskog mira i zakona povratnici u Konjević Polje ne dopušta korištenje vlastite okućnice. Fati Orlović uskraćuje se pravo na vlastitu imovinu, na vlastitu okućnicu. Staricu iz Konjević Polja se maltretira, muči i terorizira zato što traži svoje pravo koje joj pripada po Ustavu Republike Srpske, po Daytonskom mirovnom sporazumu i njegovim aneksima 4, 6. i 7, po Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, po Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Sudski i drugi organi Republike Srpske izruguju se tim najvišim zakonskim aktima BiH i današnjeg svijeta i zloporabeći niže zakonske akte kažnjavaju Fatu Orlović. Kažnjavajući Fatu Orlović, oni povratnicima u Republiku Srpsku upućuju poruku koja je neusporedivo konkretnija i bitno drukčija od poruka koje prigodno upućuju visoki dužnosnici RS-a. Prije nekoliko dana Okružni sud u Bjeljini osudio je na mjesec dana zatvora uvjetno Fatu Orlović. Presuda je donesena a da osuđena nijednom nije ni pozvana od Suda. Može li se taj akt primiti drukčije nego kao užasavajući slučaj izrugivanja s pravdom kao civilizacijska sramota! Premijeru Republike Srpske, ministru pravde RS-a, ministru za izbjeglice RS-a, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, Visokom predstavniku za BiH, Misiji OESS-a u BiH, upućujem sljedeće pitanje - kada će se obustaviti bezobzirno dvostruko nasilje nad Fatom Orlović i kada će povratnica iz Konjević Polja konačno moći uživati elementarno ljudsko pravo vlasništva i temeljnu ljudsku slobodu nesmetanog kretanja u svojoj kući i svojoj okućnici?“

Izaslanica Dušanka Majkić postavila je sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Prijevoznici iz BiH već su godinama jedini u Europi koji ne mogu imati oznaku TIR na kamionima, koja cijeloj Europi omogućuje lakši i jeftiniji prekogranični prijevoz. Zbog sporog i neefikasnog rješavanja ovog preblema u BiH, domaći prijevoznici, ali i gospodarstvo ove zemlje, trpi velike financijske gubitke. Bez TIR oznaka naši prijevoznici, umjesto da krstare europskim cestama i donose toliko potreban novac za razvoj ove zemlje, oni svoje kamione drže parkirane i čekaju domaće politčare da konačno nešto urade za njih. Ili, ako se pak odluče na prijevoz, oni plaćaju veće garancije za prelazak preko granice, moraju čekati u nepreglednim kolonama na granicama. I ne samo to. Da bi došli do pojedinih zemalja, vozači moraju nositi veliku količinu novca u 'kešu'. Da imaju TIR oznaku, imali bi mnogo lakši i jednostavniji režim prelaska granica. Molim Vijeće ministara da mi žurno odgovori na sljedeće pitanje: S obzirom da je BiH jedina zemlja u Europi koja nije članica sustava TIR, molim odgovor - kada će biti uspostavljen SUSTAV TIR u BiH?“

Izaslanik Sulejman Tihić postavio je i sljedeće pitanje Vijeću ministara BiH: „Zašto Vijeće ministara BiH (Minstarstvo vanjske trgovine BiH, Ministarstvo financija i trezora BiH, Uprava za neizravno oporezivanje) ne predloži izmjene Zakona o trošarinama i drugim propisima, kojima bi se uveo reciprocitet za sve proizvode, posebice duhanske, svim državama, naročito susjednim (Republika Hrvatska i Srbija) i tako osigurali ravnopravni uvjeti proizvođačima iz BiH na drugim tržištima. Na ovaj bi se način zaštitila domaća proizvodnja, povećali javni prihodi, smanjio vanjskotrgovinski deficit. Na diskriminaciju domaćih proizvođača i pogodovanje proizvođačima susjednih zemalja ukazuje se u zadnjih nekoliko godina. Hoće li netko zbog toga odgovarati?“