Obraćanje predsjedavajućeg Predstavničkog doma dr. Milorada Živkovića na Desetoj konferenciji predsjednika parlamenata zemalja članica Jadransko-jonske inicijative


Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Milorad Živković obratio se danas učesnicima Desete konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Jadransko-jonske inicijative koja se održava u Beogradu.
„Jačanje uloge parlamenata u razvoju regionalne saradnje“ osnovna je tema konferencije na kojoj učestvuju predstavnici parlamenta zemalja članica Jadransko-jonske inicijative: BiH, Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Slovenija, Grčka i Italija. Po okončanju skupa predviđeno je usvajanje zajedničke deklaracije.

Govor predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Milorada Živkovića prenosimo u cjelini:

"Poštovana predsjednice Đukić-Dejanović,
Poštovane kolege predsjednici parlamenata zemalja članica Jadransko-jonske inicijative,
Kolegice i kolege poslanici,
Vaše ekselencije,
Predstavnici medija,

Na početku ovog uvodnog izlaganja htio bih se zahvaliti Narodnoj skupštini Republike Srbije na srdačnoj dobrodošlici i uvaženoj predsjednici dr.Đukić Dejanović na odličnoj organizaciji ove Desete konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Jadransko jonske inicijative koja dolazi, na neki način, kao odličan rezime uoči godišnjice predsjedavanja Srbije ovom inicijativom.
Nadam se da ćemo u konstruktivnom i otvorenom dijalogu i razmjeni mišljenja i iskustava, pa zašto ne i konstruktivnim kritikama i samokritikama, odgovoriti zahtjevnoj temi današnje konferencije koja omogućava, nama parlamentarcima iz okruženja da se založimo za jačanje uloge najviših zakonodavnih tijela u razvoju regionalne saradnje.

Daću sebi za pravo da kažem da politička teorija ali i praksa pokazuju da bez obzira na ustavnu i svaku drugu vrhovnu autorativnu ulogu parlamenata u svakoj demokratiji pa i u našoj/našima, stanje u stvarnom životu je pomalo drugačije. Naime, izvršna vlast je ta, željeli mi to priznati ili ne, koja je najprisutnija u javnosti i životima građana, pa se nerijetko čini da je i, sama po sebi, mnogo bitnija ili pak se takvom želi predstaviti.Kako iza sebe ima parlament, kao alibi za sve učinjeno ili često i propušteno, često se dešava da je za sve dobro zaslužna izvršna vlast,a nerijetko za propuste se krivi parlament. On je taj koji je nešto odobrio ili propustio da reaguje. Istovremeno, vjerujem da je to u svim zemljama tako, a u BiH posebno naglašeno, sudska vlast procese najčešće posmatra sa strane i čeka priliku da na propustima ili prve ili druge vlasti sebe nametne kao jedinog nezavisnog stuba vlasti od postojeća tri i istinskog čuvara demokratije i pravnog poretka.

Dame i gospodo, na žalost, uz tri navedena, u Bosni i Hercegovini postoji i poseban stub vlasti koji se ne naslanja ni na jedan od navedenih, a zove se Kancelarija Visokog predstavnika.Ona je nerijetko u prošlosti bila i zakonodavac, i izvršilac ali i arbitar i tužilac i sudija. Srećom, njihovo vrijeme je prošlo i samo se čeka da im neko to i formalno saopšti kako bi se suverenitet vratio demokratski izabranim organima i tijelima države bez ikakvog upliva ili intervencija od strane međunarodne zajednice, do sada, sveprisutne i svemoćne u BiH još od početka, tokom i nakon okončanja tragičnog sukoba u regionu.

Kolegice i kolege, kompleksni su današnji politički odnosi i u samim državama iz kojih dolazimo što komplikuje uveliko i odnose u regiji. Zato je i svaki pokušaj promovisanja i zalaganja za saradnju istinski iskorak naprijed.
Mislim da na polju regionalne saradnje parlamenti nisu, do sada, dali sve od sebe i svakako ne dovoljno. Naravno, nipošto ne želim dovesti u pitanje niz bilateralnih i multilateralnih susreta na kojima smo skupa učestvovali ali očekivani rezultati svih usvojenih, potpisanih dokumenata nisu u potpunosti ostvareni ili su rezultati skromni. Naše želje i očekivanja su bila velika, ali se teško dolazilo do pomaka.Možda smo pogriješili u pristupu. Možda bi bilo dobro da malim koracima dođemo do velikog, zadanog cilja kojem svi stremimo i, nadam se, imamo široku saglasnost oko istog - jače regionalne saradnje. Pozivam vas da se svakodnevno posvetimo ipunjavanju mnoštva malih ciljeva koje čine život našim građanima jednostavniji, jeftiniji, a region jačim i povezanijim.

Neka ovo bude i skup sa kojeg bi moglo biti dogovoren način saradnje i oblik implementacije opšteg pravnog instrumentarija za usklađivanje domaćih prava sa komunitarnim propisima. Svaka pomoć onih koji su na ovom putu otišli dalje je dragocjena, krenimo od prevođenja stotina i hiljada stranica acquissa pa nadalje. Sama saradnja u oblasti prenosa direktiva i uredbi EU u naša zakonodavstva bi nam uštedila mnogo novca i vremena pogotovo od strane onih koji su posao počeli i odmakli u istom, a nešto tako tek predstoji BiH i Parlamentarnoj Skupštini na čijem sam čelu.
Komisije i odbori za evropske integracije bi trebali da se češće sastaju i da usaglašavaju, dogovaraju eventualne stavove ili zajedničke interese koje želimo izpregovarati s Briselom, bez želje da se ovo protumači kao stvaranje neke nove političke zajednice koja bi govorila jednim glasom, naprosto, uz očuvanje individualnih nadležnosti jedni drugima mnogo možemo pomoći na zajedničkom putu.

Takođe, dame i gospodo predsjednici, pozivam Vas da iskoristimo prednosti ove globalne ere digitalizacije i uvežemo naše arhive i biblioteke kako bismo ih mogli online koristiti interno jedni od drugih kao i posebne foldere sa zakonodavstvom, službenim glasilima ili međunarodnim aktivnostima. Imati pristup tim folderima je ogromna ušteda energije, vremena i drugih resursa, a nije neostvariva.

Pojačana saradnja u oblasti zaštite okoline je takođe važan segment našeg interesovanja i pozivam vas da se danas fokusiramo na to, ne samo zato što nam predstoji još jedna ljetna sezona i zato što je to jedan od izvornih ciljeva JJ Inicijative, nego jer je to nešto što od nas očekuje i EU ali i cijeli svijet.Neophodno je da oborimo međudržavne barijere u procesu pružanja protivpožarnoj pomoći i što prije razmjenimo iskustva u usklađivanju zakonodavstva u ovom području. Bilo bi poželjno inicirati jednu zajedničku Deklaraciju o životnoj sredini koju bi svaki od naših parlamenata usvojio u identičnom tekstu i tako nas obavezao na jaču saradnju u toj oblasti uz jasne zadatke koje bi, svako od nas, dao resornim ministarstvima, vladinim tijelima i agencijama iz tog područja.
Parlamentarna diplomatija, kao sve praktikovaniji vid političko-ekonimskog promovisanja svojih zemalja otvara nove mogućnosti razvoja turizma i male privrede.
Ovaj skup, je takođe prilika, kada treba da se podsjetimo na brže zaključenje do sada nepotpisanih bilateralnih sporazuma između članica i iniciranje novih od kojih bi imali koristi svi narodi i građani u našim državama.

Posebnu pažnje trebamo posvetiti inicijativama u našim parlamentima vezanim za carine, a naročito u kontekstu skorog pristupanja nekih država EU.Jasno nam je da tada granica s tim državama postaje i automatski administrativna i svaka druga granica sa EU, o implikacijama takvih odnosa ne bi bilo loše raspravljati u parlamentima i donijeti adekvatne preporuke za bolji život onih koji su nas sviju birali i čije interese zastupamo.

Naravno puno tema sam pokrenuo, ali kako sam rekao na početku bilo bi dobro krenuti malim brzim koracima, pa tako i završavam ovo svoje izlaganje sa preporukom da sve ovo što smo danas kazali i dogovorili damo u zadatak svojim vladama i pratimo njihovo izvršenje.
Zahvaljujem se na pažnji i otvoren sam za daljnu diskusiju na temu današnje konferencije. " (kraj)