Izlaganje predsjedavajuće Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Aleksandre Pandurević na Konferenciji o borbi protiv trgovine ljudima


Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku, Aleksandra Pandurević obratila se danas učesnicima Konferencije o borbi protiv trgovine ljudima koju su organizirali Misija OSCE-a u BiH i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, podsjetivši da su žrtve trgovine ljudima često odbačene od društva zbog čega je potrebno raditi na njihovoj resocijalizaciji.

Tekst obraćanja predsjedavajuće Zajedničke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku, Aleksandre Pandurević prenosimo u cjelini:

„Uvažene ekselencije, cijenjeni ministri, kolege, dragi gosti,
prije godinu i po dana, ovdje na ovom mjestu, obilježavali smo Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima i tada smo bili zadovoljni jer je BiH, u izvještaju State departmenta, bila u grupi od 32 države koje se uspješno nose sa ovom društvenom pošasti.

Tada sam izrazila uvjerenje da će institucije BiH, entiteta i Brčko Distrikta, vrlo brzo uskladiti svoje Krivične zakone sa Direktivama EU o suzbijanju i borbi protiv trgovine ljudima iz 2011. godine i Konvencijom Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima. Nažalost, to se nije desilo iako je riječ o tehničkom, a ne političkom pitanju, što je rezultovalo time da smo u izvještaju State departmenta za prošlu godinu dobili lošiju ocjenu a o našoj pasivnosti bilo je riječi i u Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.

Moram izraziti zadovoljstvo, jer je Udarni tim za borbu protiv trgovine ljudima sačinio nacrt izmjena i dopuna KZ BiH s kojim je u decembru mjesecu prošle godine upoznao Zajedničku komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku. Kao ovlašćeni predlagač, Komisija je na sjednici održanoj 17. januara jednoglasno usvojila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog izmjena i dopuna KZ BiH kojim su u potpunosti ispoštovane Direktive EU i Konvencija SE. Koliko mi je poznato, i u NS RS u parlamentarnoj proceduri nalaze se izmjene i dopune entitetskog KZ.

Predloženim izmjenama i dopunama KZ BiH, u nadležnosti Tužilaštva BiH ostaju krivična djela trgovine ljudima koja imaju međunarodni karakter, dok će ona krivična djela koja nemaju elemenat inostranosti biti tretirana entitetskim i KZ Brčko distrikta. Takođe, u skladu sa Direktivama EU o suzbijanju i borbi protiv trgovine ljudima iz 2011. godine, predloženim izmjenama i dopunama povećan je i kazneni okvir.

Iskreno se nadam da će, vjerujem, brzim usvajanjem ovih izmjena i dopuna KZ, BiH povratiti poljuljani rejting na polju borbe protiv trgovine ljudima i da će budući izvještaji Evropske komisije i State departmenta prepoznati naš trud.

Naravno, ovim naš posao nije završen. Nije dovoljno da naša legislativa bude poboljšana, da otvorimo sigurne kuće, nego kao društvo moramo posvetiti posebnu pažnju žrtvama trgovine ljudima koje su vrlo često odbačene, pa i prezrene od društva, i tako postaju dvostruke žrtve-i žrtve počinilaca krivičnih djela, ali i žrtve sistema. To se mora promijeniti i moramo u svim segmentima društva, kako kroz institucije sistema tako i kroz saradnju sa NVO sektorom, raditi na resocijalizaciji žrtava. Država i civilni sektor moraju zajedno i odlučno voditi i ovu drugu tešku bitku, koja je možda i teža od one pravosudne, a to je da žrtva trgovine ljudima dobije i sve one druge teške bitke koje će joj omogućiti da bude ravnopravan i dostojanstven član našeg društva.

U ovoj zemlji postoji mnogo stvari oko kojih se nikada nećemo moći dogovoriti, postoje i one oko kojih ćemo se teško dogovoriti, ali ne smijemo dopustiti da one stvari oko kojih se lako možemo dogovoriti budu adaktirane i bačene u sjenu otvorenih političkih pitanja, što nam se nažalost i na ovom primjeru dešava. Jednoj žrtvi trgovine ljudima, ništa ne znači promjena Ustava BiH, ali će joj mnogo značiti ako onaj čija je žrtva dobije adekvatnu kaznu i ako joj društvo omogući rehabilitaciju, krov nad glavom i posao. Hvala vam!“ (kraj izlaganja)