MENI

O Parlamentu

Često postavljena pitanja

Šta je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine?

Parlamentarna skupština BiH je najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Sve zakonodavne odluke donose se usvajanjem u oba doma PS BiH.

Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje svojih ovlaštenja. Domovi Parlamentarne skupštine BiH vrše zakonodavnu, informativnu i kontrolnu aktivnost i reguliraju unutrašnju organizaciju i način svog rada.

Domovi imaju posebne komisije, ali postoje i zajedničke komisije oba doma koje se bave različitim spektrom pitanja. PS BiH ima svoje delegacije u različitim međunarodnim organizacijama i asocijacijama, kao i druga parlamentarna tijela.

Kada je uspostavljena Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine?

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine uspostavljena je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je usaglašen u gradu Dejtonu (SAD), tokom novembra, a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu.

Koliko traje mandat članova PSBiH?

Mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine do 2002. bio je dvije godine a nakon izbora 2002. oni se biraju i delegiraju na mandat od četiri godine.

Kako je nastao Ustav Bosne i Hercegovine?

Ustav Bosne i Hercegovine sastavni je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod nazivom Dejtonski mirovni sporazum, koji je parafiran 22. novembra 1995. u američkom gradu Dejtonu a potpisan 14. decembra 1995. u Parizu.

Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4 usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina transformirana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta - Federacijom BiH i Republikom Srpskom. Izvorni tekst Ustava BiH napisan je na engleskom jeziku.

Koliko članova ima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i kako se oni biraju?

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 delegata, od kojih dvije trećine (po pet Bošnjaka i Hrvata) čine delegati iz Federacije BiH a jednu trećinu (pet Srba) delegati iz Republike Srpske.

Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Kvorum čini devet članova Doma naroda, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

Koliko članova ima Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i kako se oni biraju?

Predstavnički dom ima 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.

Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz entiteta iz kojeg dolaze, u skladu sa Izbornim zakonom, a većina svih članova izabranih u Predstavnički dom čini kvorum.

Kako se saziva sjednica Doma naroda?

Predsjedavajući Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg, saziva sjednicu Doma i predlaže dnevni red prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se delegatu najmanje sedam dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako je poslovnikom drugačije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavlja se delegatu s pozivom za sjednicu.

U hitnim slučajevima, iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet delegata, ili na zahtjev većine članova Kolegija Doma, predsjedavajući može sazvati sjednicu u roku od tri dana. U tom slučaju dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njenog održavanja, a materijali podijeljeni na samoj sjednici.

Šta je i kako radi Kolegij Doma naroda?

Kolegij Doma čine: predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma.

Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom.

Uz ostala ovlaštenja, Kolegij Doma naroda razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom,odlučuje o tome koja je komisija nadležna za razmatranje prijedloga zakona i drugih inicijativa, obavlja konsultacije s Kolegijem Predstavničkog doma u vezi s utvrđivanjem godišnjeg kalendara sjednica, utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje sekretara Doma i sekretara Zajedničke službe Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, imenuje i razrješava rukovodeće državne službenike na prijedlog Kolegija Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH i u skladu s Odlukom o organizaciji Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, sarađuje s političkim strankama, organizacijama i udruženjima građana, obavlja konsultacije u vezi s pripremanjem dnevnog reda sjednice Doma,odlučuje o tumačenju ovog poslovnika, dok pitanje ne regulira Domi druge poslove koje mu Dom i Poslovnik stavljaju u nadležnost.

Koja su prava i dužnosti poslanika / delegata u Predstavničkom domu / Domu naroda?

Poslanik / delegat ima prava i dužnosti utvrđene Ustavom BiH, zakonom, odlukom, Kodeksom ponašanja poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH i poslovnikom.

Poslanik / delegat ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Doma i sjednici komisije Doma čiji je član. On učestvuje u njihovom radu i angažira se na pronalaženju rješenja i donošenju odluka kojima se osigurava izvršavanje ustavnih ovlaštenja institucija BiH.

U ostvarivanju svojih dužnosti svaki poslanik / delegat može učestvovati u radu komisije čiji nije član, bez prava glasa.

Poslanik / delegat koji je spriječen da prisustvuje sjednici Doma ili sjednici komisije čiji je član, ili koji mora napustiti sjednicu za vrijeme njenog trajanja, na vrijeme obavještava predsjedavajućeg Doma ili predsjedavajućeg komisije i iznosi razloge svog odsustva.

Poslanik / delegat ima pravo inicirati usvajanje, izmjene ili dopune Ustava BiH, zakona i drugih akata, te primjenjivati druge postupke sadržane u Poslovniku.

Poslanik / delegat ima pravo na slobodu djelovanja i izražavanja.

Poslanik / delegat je dužan baviti se pitanjima od političkog i javnog interesa.

Prava i dužnosti poslanik / delegat ostvaruje u Parlamentarnoj skupštini BiH, u domaćim i međunarodnim institucijama u koje je izabran kao poslanik / delegat – predstavnik Parlamentarne skupštine BiH, komuniciranjem s građanima, nevladinim organizacijama, predstavnicima svih nivoa vlasti i političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, predstavnicima drugih država, međunarodnih organizacija, na javnim skupovima, te putem sredstava javnog informiranja.

Kako se osnivaju klubovi u Domu naroda?

Nakon što delegati daju svečanu izjavu, Dom osniva tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bošnjačkog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskog naroda.

Klubovi naroda osnivaju se kao oblik djelovanja delegata u Domu, naročito u pripremi, predlaganju i razmatranju tačaka dnevnog reda sjednice Doma.

Svaki klub naroda samostalno uređuje svoju organizaciju i način rada te bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.

Radi stvaranja povoljnih uslova za učešće klubova naroda u aktivnostima Doma, klubovi naroda imaju pravo na službene prostorije, finansijska sredstva, administrativne, tehničke i druge uslove za rad, o čemu odlučuje Zajednička komisija za administrativne poslove.

Kako rade komisije Doma naroda?

Dom naroda osniva stalne i privremene komisije Doma i, zajedno s Predstavničkim domom, zajedničke stalne i privremene komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom Doma.

Komisija nema više od šest članova. Raspodjela mjesta mora biti proporcionalna klubovima naroda u Domu od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.
Komisija među svojim članovima, iz tri konstitutivna naroda, bira predsjedavajućeg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg.

Komisija daje mišljenja, podnosi prijedloge i izvještaje Domu i obavlja druge poslove kako je propisano Poslovnikom ili zakonom. Komisija odlučuje o pitanjima koja joj Dom prenese u nadležnost, s tim što se na komisiju ne može prenijeti nadležnostza usvajanje zakona.

Komisija podnosi Domu jednom godišnje izvještaj o svom radu.

Poslanici / delegati mogu postavljati pitanja i podnositi inicijative predsjedavajućem i članovima Vijeća ministara BiH ili drugim subjektima iz njihove nadležnosti, posebno o stanju u pojedinim oblastima društvenog života i provođenju zakona i drugih akata Parlamentarne skupštine BiH, odnosno o radu ministarstava i drugih organa državne uprave.

Poslanička / delegatska pitanja mogu se postavljati usmeno ili u pisanoj formi, a poslaničke / delegatske inicijative samo u pisanoj formi.

Poslanička / delegatska pitanja u pisanoj formi mogu se postavljati i Uredu visokog predstavnika u BiH.

Poslanici / delegati mogu usmeno postavljati pitanja Vijeću ministara BiH, odnosno pojedinom članu Vijeća ministara BiH, na početku svake prve sjednice Doma u mjesecu, prije rasprave o dnevnom redu, uz direktan TV prijenos.

Poslanik / delegat može postaviti jedno poslaničko / delegatsko pitanje, koje mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu tako da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme, nakon čega delegat može reći da li je zadovoljan ili nezadovoljan odgovorom na postavljeno pitanje.

Ako je nezadovoljan odgovorom, poslanik / delegat može zatražiti da mu se odgovor dostavi u pisanoj formi u roku od 15 dana.

Postavljanje usmenih poslaničkih / delegatskih pitanja poslanici / delegati najavljuju predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i onom članu Vijeća ministara BiH na koga je upućena, u pisanoj formi najkasnije 24 sata prije početka sjednice Doma.

Član Vijeća ministara BiH kome je pitanje upućeno dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je ono postavljeno ili navesti razloge zbog kojih na njega ne može odgovoriti. U tom slučaju dužan je dati usmeni odgovor na postavljeno pitanje na prvoj narednoj sjednici Doma, u vrijeme određeno za usmeno postavljanje poslaničkih / delegatskih pitanja.

Kako se saziva sjednica Predstavničkog doma?

Predsjedavajući Doma, u dogovoru sa zamjenicima predsjedavajućeg ili na ličnu inicijativu, saziva sjednicu Predstavničkog doma i predlaže dnevni red poslanicima prema radnom planu.

Poziv za sjednicu Doma dostavlja se poslaniku najmanje deset dana prije dana održavanja planirane sjednice, osim ako poslovnikom nije drugačije propisano. Dnevni red, materijal pripremljen za sjednicu i, ako je to slučaj, zapisnik prethodne sjednice dostavljaju se poslaniku s pozivom za sjednicu.

Izuzetno, iz opravdanih razloga i na zahtjev najmanje pet poslanika ili na zahtjev većine članova Kolegija Doma, predsjedavajući Doma sazvat će sjednicu Doma u roku od tri dana od dana prijema pomenutog zahtjeva. U tom slučaju, dnevni red sjednice može biti predložen za vrijeme njenog održavanja.

Šta je i kako radi Kolegij Predstavničkog doma?

Kolegij Doma čine: predsjedavajući, te prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma.

Prema Poslovniku Predstavničkog doma, Kolegij je zadužen za: stvaranje pretpostavki za potpuno ostvarivanje prava i dužnosti poslanika, koji su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, zatim saradnju s Domom naroda, uključujući održavanje plenarne sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Doma naroda, te za održavanje sjednice Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom.

Također, Kolegij razmatra inicijative i prijedloge podnesene Domu u vezi s njihovom usklađenošću s Poslovnikom, odlučuje o tome koja je komisija nadležna za razmatranje prijedloga zakona i drugih inicijativa, obavlja konsultacije s Kolegijem Doma naroda u vezi s utvrđivanjem godišnjeg kalendara sjednica, utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje sekretara Doma i utvrđuje prijedloge za imenovanje i razrješenje sekretara Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH,  imenuje i razrješava rukovodeće državne službenike na prijedlog Kolegija Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH i u skladu s Odlukom o organizaciji Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, sarađuje s političkim strankama, organizacijama i udruženjima građana, odlučuje o tumačenju Poslovnika, dok pitanje ne regulira Dom, te obavlja sva druga pitanja koja bi mogla uticati na rad Doma i obavljanje i drugih poslova koje mu Dom i ovaj poslovnik stavljaju u nadležnost.

Kako se osnivaju klubovi poslanika u Predstavničkom domu?

Klubovi se osnivaju kao oblik djelovanja poslanika u Domu, posebno u pripremama i utvrđivanju dnevnog reda za sjednicu Doma. Klub mogu osnovati najmanje tri poslanika.

Poslanici koji nisu stupili ni u jedan poseban klub mogu biti članovi mješovitih klubova. Prava i dužnosti mješovitih klubova ista su kao i svih ostalih klubova.

Nezavisni poslanik ima ista prava i obaveze kao i poslanik koji je uključen u klub.

Klub ima predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg i samostalno uređuje svoju organizaciju i djelovanje.

Radi stvaranja povoljnih uslova za učešće u aktivnostima Doma, klubovi poslanika imaju pravo na službene prostorije, finansijska sredstva, administrativne, tehničke i druge uslove za rad, o čemu odlučuje Zajednička komisija za administrativne poslove.

Kako se donose odluke na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda?

Sve odluke u domu donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju. Poslanici i delegati maksimalno će nastojati da ta većina uključuje najmanju jednu trećinu glasova poslanika ili delegata s teritorije svakog entiteta.

Šta ukoliko većina ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta?

Ako većina glasova ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta, kolegij će nastojati, radeći kao komisija, u roku od tri dana, postići saglasnost. Ako predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg postignu saglasnost, relevantna odluka doma smatra se usvojenom, a dom se o tome obavještava na odgovarajući način. Saglasnost se postiže koncenzusom predsjedavajućeg i dva zamjenika predsjedavajućeg.

Ako kolegij ne uspije postići saglasnost ili ako postigne saglasnost novim rješenjem koje nije bilo predmet glasanja u domu, odluku donosi većina od ukupnog broja poslanika ili delegata koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više poslanika ili delegata izabranih iz svakog entiteta. Ako se poslanik prilikom glasanja ne izjasni „za“, „protiv“ ili „suzdržan“, a prisutan je prilikom glasanja, smatra se da je „suzdržan“.

Šta su komisije Predstavničkog doma i kako se one osnivaju?

Predstavnički dom osniva stalne i privremene komisije Doma i, zajedno s Domom naroda, zajedničke stalne i privremene komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom Doma.

Stalne komisije Predstavničkog doma imaju devet članova, dok broj članova privremenih komisija može biti i manji. Popunjavanje komisija proporcionalno je veličini klubova poslanika u Domu, od kojih su dvije trećine članova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna trećina s teritorije Republike Srpske.

Komisije među svojim članovima, iz tri konstitutivna naroda, biraju predsjedavajućeg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg.

Komisije daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještaje Domu i obavljaju druge dužnosti kako je propisano Poslovnikom ili zakonom. Komisije odlučuju i o pitanjima koja im Dom prenese u nadležnost, s tim što se na komisije ne može prenijeti nadležnost za usvajanje zakona.

Komisije jednom godišnje Domu podnose izvještaj o svom radu.

Šta sadrži zapisnik sa sjednica domova?

Zapisnik sadrži podatke koji se odnose na: datum, mjesto i vrijeme održavanja sjednice, razmatrana pitanja, imena i zvanične dužnosti učesnika u raspravama, rezultate glasanja i usvojene odluke.

Poslanik / delegat može zahtijevati da njegovo upozorenje u vezi s mogućim kršenjem Ustava BiH ili Poslovnika bude uneseno u zapisnik. 

Kakva je procedura za usvajanje zapisnika sjednica domova?

Poslovnikom Predstavničkog doma i Doma naroda propisano je da se zapisnik sjednice predlaže na usvajanje na sljedećoj sjednici.

Svaki poslanik ili delegat ima pravo dati primjedbe na zapisnik, a odluke o opravdanosti primjedbi na zapisnik usvajaju se na sjednici bez rasprave. Ako su primjedbe usvojene, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene.
Zapisnik ili dio zapisnika na koji nisu iznesene primjedbe smatra se usvojenim.

Da li su zapisnici sa sjednica domova dostupni javnosti? 

Zapisnici rasprava u domovima u potpunosti su dostupni javnosti i objavljuju se na internetskoj stranici Parlamentarne skupštine BiH. Izuzetak su informacije za koje se može očekivati da bi njihovo otkrivanje izazvalo štetu za legitimne ciljeve iz oblasti vanjske politike, interesa odbrane i sigurnosti, kao i zaštite javne sigurnosti, interesa monetarne politike, sprečavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala, zaštite postupka donošenja odluke javnog organa u davanju mišljenja, savjeta ili preporuka javnog organa, zaposlenog lica u javnom organu, ili svakog lica koje obavlja aktivnost za ili u ime javnog organa, a ne obuhvata činjenične, statističke, naučne ili tehničke informacije, te druge ciljeve utvrđene Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. 

Kada se i kako sazivaju zajedničke sjednice oba doma?

Zajedničke sjednice oba doma sazivaju predsjedavajući domova kada Zajednički kolegij procijeni da je to neophodno, zatim u svečanim prilikama, kao i u izuzetnim okolnostima, kao i na zahtjev Predsjedništva BiH.

Zajedničkom sjednicom oba doma naizmjenično predsjedavaju predsjedavajući domova a dnevni red zajedničke sjednice oba doma utvrđuje Zajednički kolegij.

Prilikom donošenja odluka domovi se izjašnjavaju odvojeno i primjenjuju se odredbe poslovnika koje se odnose na odlučivanje u svakom domu. (opširnije pod pitanjem: „Kako se donose odluke na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda?“)

Ko može biti predlagač zakona i kakva je uloga kolegija u zakonodavnoj proceduri?

Prijedlog zakona može podnijeti svaki poslanik, odnosno delegat, komisije domova, zajedničke komisije oba doma, domovi, kao i Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.

Prijedlog zakona podnosi se predsjedavajućem, koji ga odmah dostavlja Kolegiju Doma i Zakonodavno - pravnom sektoru Parlamentarne skupštine BiH. Kolegij u roku od sedam dana dostavlja Prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji radi davanja mišljenja o usklađenosti sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH i nadležnoj komisiji radi davanja mišljenja o principima na kojima je zakon zasnovan.
Ako je predlagač zakona poslanik ili komisija Predstavničkog doma, a Kolegij Predstavničkog doma utvrdi da je zajednička komisija nadležna komisija, prijedlog zakona dostavlja se Kolegiju Doma naroda. Nakon što Kolegij Doma naroda potvrdi da je nadležna zajednička komisija, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim komisijama domova. Nakon što ustavnopravne komisije daju svoje mišljenje, nastavlja se procedura pred zajedničkom komisijom u skladu s poslovnicima domova.

Ako je predlagač zakona delegat ili komisija Doma naroda PSBiH, a Kolegij Doma naroda utvrdi da je zajednička komisija nadležna komisija, prijedlog zakona dostavlja se Kolegiju Predstavničkog doma. Nakon što Kolegij Predstavničkog doma potvrdi da je nadležna zajednička komisija, prijedlog zakona dostavlja se ustavnopravnim komisijama domova. Nakon što ustavnopravne komisije daju svoje mišljenje, nastavlja se procedura pred zajedničkom komisijom u skladu s poslovnicima domova.

Kakve vrste zakonodavnih postupaka postoje?

Poslovnicima je određeno da se zakoni mogu razmatrati po: osnovnom, skraćenom ili hitnom postupku. U osnovnom i skraćenom postupku zakone razmatraju komisije i domovi u dva čitanja.

Ako dom prihvati da razmatra prijedlog zakona po skraćenom postupku, svi rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skraćuju se na pola, a kolegij može dodatno ograničiti trajanje rasprave.

Hitni postupak primjenjuje se kada se radi o prijedlogu zakona visokog stepena hitnosti, odnosno o prijedlogu definiranom tako jednostavno da se samo može ili usvojiti ili odbiti (dakle, nema mogućnosti amandmanskog djelovanja).

Kakav je put prijedloga zakona u prvoj komisijskoj fazi i prvom čitanju?

U prvoj komisijskoj fazi ustavnopravna komisija razmatra usaglašenost prijedloga zakona sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, dok nadležna komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Mišljenja komisija mogu biti pozitivna ili negativna. Kad primi mišljenja ustavnopravne komisije i nadležne komisije, dostavljena od predsjedavajućeg doma, kolegij uvrštava prijedlog zakona u dnevni red sjednice doma, koja će biti održana u roku od sedam do 15 dana.

Ukoliko su mišljenja bilo ustavnopravne bilo nadležne komisije negativna, ona se dostavljaju domu, koji ih razmatra u prvom čitanju i o njima glasa. Ako negativno mišljenje bude usvojeno, prijedlog zakona smatra se odbijenim. Ako mišljenje bude odbijeno, prijedlog zakona vraća se komisiji, čije je mišljenje negativno, na ponovno razmatranje. Ukoliko su mišljenja komisija pozitivna, prijedlog zakona se, zajedno s tim mišljenjima, dostavlja domu na razmatranje i usvajanje u prvom čitanju.

Kakav je put prijedloga zakona u drugoj komisijskoj fazi i drugom čitanju?

Prijedlog zakona usvojen u prvom čitanju dostavlja se prvo nadležnoj komisiji, a potom i domu na razmatranje i usvajanje u drugom čitanju, tokom kojeg se vodi rasprava o samom tekstu prijedloga zakona i eventualno podnesenim amandmanima. Nakon što tekst prijedloga zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upućuje se drugom domu, gdje se procedura u potpunosti ponavlja.

Svaki zakon smatra se donesenim kada ga oba doma usvoje u identičnom tekstu. Ako tekst koji usvoje oba doma nije identičan, osniva se zajednička komisija koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvještaj zajedničke komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.

Na koji način se donose odluke u komisijama Predstavničkog doma, odnosno Doma naroda PSBiH?

Komisija odlučuje prostom većinom, uz uslov da je prisutna najmanje većina članova. Prilikom donošenja konačnih odluka o kojima se ne izjašnjava dom, komisija odlučuje prema proceduri utvrđenoj za donošenje odluka na sjednici doma, s tim što se nastojanja za postizanje saglasnosti obavljaju između predsjedavajućeg, prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg.

Na koji način se donose odluke u zajedničkim komisijama?

Zajednička komisija odlučuje prostom većinom članova koji su prisutni i koji glasaju, uz uslov da ta većina sadrži najmanje jednu trećinu članova svakog doma koji su prisutni i koji glasaju i jednog predstavnika iz konstitutivnih naroda, čiji je najmanje jedan predstavnik prisutan i glasa. Izuzetno od ove odredbe, Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH, kada donosi konačne odluke, odlučuje prema proceduri utvrđenoj za donošenje odluka na sjednici doma.

Šta radi Ustavnopravna komisija Doma naroda?

Ustavnopravna komisija Doma naroda prati provođenje Ustava BiH; razmatra pitanja značajna za ustavni poredak BiH i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima za amandmane na Ustav BiH; kada Dom ocijeni potrebnim, provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili prijedloga zakona, te obavještava Dom o rezultatima javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti, u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade te Domu podnosi izvještaj s mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja značajna za usklađenost pravno-tehničke obrade akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; učestvuje u pripremi programa rada iz oblasti zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućom komisijom Predstavničkog doma, prečišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih na to ovlaste oba doma PSBiH; u skladu s Poslovnikom, razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u vezi s tim predlaže odgovarajuće odluke Domu.

Komisija razmatra pitanja koja se odnose na: pravni sistem; izborni sistem; Vijeće ministara BiH; državne praznike; grb, zastavu i državnu himnu BiH; pečat BiH; državnu administraciju; provođenje međunarodnog i domaćeg krivičnog zakonodavstva; te druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih komisija.

Šta radi Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda?

Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja saradnje BiH s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne saradnje s odgovarajućim komisijama parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja saradnje s Vijećem Evrope, Interparlamentarnom unijom, Centralnoevropskom inicijativom i Organizacijom za sigurnost i saradnju u Evropi, te drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada s institucijama BiH, kompetentnim za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih delegacija PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja davanja i otkazivanja saglasnosti za ratificiranje međunarodnih ugovora, sporazuma i konvencija; zatim pitanja koja se odnose na vanjskotrgovinsku politiku; na sporazume o međunarodnoj trgovini; carinsku politiku, tarife, propise i zakone iz svoje oblasti; pitanja koja se odnose na međunarodne obaveze BiH; razmatra odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama, pitanja koja se odnose na putne isprave, uspostavu i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, zatim uređivanje međunarodnog i međuentitetskog saobraćaja, kao i pitanja koja se odnose na civilno zrakoplovstvo i informaciono - komunikacione tehnologije, te druga pitanja iz oblasti međunarodnih i vanjskih poslova, vanjske trgovine, carina, saobraćaja i komunikacija.

Šta radi Komisija za finansije i budžet Doma naroda?

Komisija za finansije i budžet Doma naroda razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku; bankarstvo, osim politike bankarstva; vanjski dug; finansiranje institucija BiH; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou BiH; propise u oblasti finansija i budžeta; fiskalnu i kreditnu politiku; izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta BiH; razmatranje odluka o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim finansijskim obavezama BiH; izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH, kao i njene nadležnosti utvrđene Zakonom o reviziji institucija BiH, prati realizaciju preporuka iz revizijskih izvještaja Parlamentarne skupštine BiH i, u saradnji sa Zajedničkom komisijom za administrativne poslove, preduzima sve potrebne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvještaju, te ostvaruje međuparlamentarnu saradnju sa sličnim komisijama parlamenata drugih zemalja.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti finansija i budžeta, u skladu s Poslovnikom.

Šta radi Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma?

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma prati provođenje Ustava BiH; razmatra pitanja značajna za ustavni poredak Bosne i Hercegovine i daje inicijativu za amandmane na Ustav BiH; ispituje i dostavlja Domu mišljenja o prijedlozima amandmana na Ustav BiH; provodi javnu raspravu o prijedlozima amandmana na Ustav BiH ili prijedloga zakona, te obavještava Dom o rezultatima javne rasprave; razmatra prijedloge zakona koje Dom treba usvojiti, u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom BiH i pravnim sistemom, kao i vezi s pravnom obradom te Domu podnosi izvještaj s mišljenjem i prijedlozima, i pravno-tehničkim ispravkama očiglednih grešaka u tekstu; razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja značajna za usklađenost pravno-tehničke obrade akata koje Dom treba usvojiti; dostavlja mišljenja Ustavnom sudu BiH; učestvuje u pripremi programa rada iz oblasti zakonodavne aktivnosti Doma; utvrđuje, zajedno s odgovarajućom komisijom Doma naroda, prečišćeni tekst zakona i drugih propisa kada i ako ih za to ovlaste oba doma; razmatra prijedloge za oduzimanje imuniteta i u vezi s tim predlaže odgovarajuće odluke Domu.

Komisija razmatra pitanja koja se odnose na: pravni sistem; izborni sistem; Vijeće ministara BiH; državne praznike; grb, zastavu i državnu himnu Bosne i Hercegovine, pečat Bosne i Hercegovine; državnu administraciju; provođenje međunarodnih i domaćih krivičnih zakona; te druga pitanja iz nadležnosti Doma koja nisu u nadležnosti drugih komisija.

Šta radi Komisija za vanjske poslove Predstavničkog doma?

Komisija za vanjske poslove prati vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH; razmatra pitanja saradnje Bosne i Hercegovine s Ujedinjenim narodima i međunarodnom zajednicom; razmatra pitanja međuparlamentarne saradnje s odgovarajućim komisijama parlamenata drugih zemalja; razmatra pitanja saradnje s Vijećem Evrope, Interparlamentarnom unijom, Centralnoevropskom inicijativom i Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju, te drugim međunarodnim organizacijama; razmatra pitanja rada institucija BiH, nadležnih za pitanja vanjskih poslova i međunarodnih odnosa; razmatra aktivnosti stalnih ili privremenih delegacija PSBiH u međuparlamentarnim institucijama; razmatra pitanja davanja i otkazivanja saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora. Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti međunarodnih i vanjskih poslova.

Šta radi Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma?

Komisija za vanjsku trgovinu i carine razmatra pitanja koja se odnose na: vanjskotrgovinsku politiku; sporazume o međunarodnoj trgovini; carinsku politiku; tarife, propise i zakone iz svoje oblasti; međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine; kao i odnose s međunarodnim trgovinskim institucijama.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti vanjske trgovine i carina.

Šta radi Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma?

Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma razmatra pitanja koja se odnose na: Centralnu banku BiH; vanjski dug, finansiranje institucija BiH; fiskalnu i kreditnu politiku; bankarstvo, osim politike bankarstva; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou Bosne i Hercegovine; propise u oblasti finansija i budžeta, izvršenje i nadzor nad izvršenjem budžeta; razmatranje odluka o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obavezama Bosne i Hercegovine; izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH, kao i njene nadležnosti utvrđene Zakonom o reviziji institucija BiH, prati realizaciju preporuka iz revizijskih izvještaja Parlamentarne skupštine BiH i, u saradnji sa Zajedničkom komisijom za administrativne poslove, preduzima sve potrebne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvještaju, te ostvaruje međuparlamentarnu saradnju sa sličnim komisijama parlamenata drugih zemalja.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti finansija i budžeta.

Šta radi Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma?

Komisija za saobraćaj i komunikacije razmatra pitanja koja se odnose na: putne isprave; uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija; reguliranje međuentitetskog saobraćaja; civilno zrakoplovstvo, te informaciono - komunikacione tehnologije.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti saobraćaja i komunikacija.

Šta radi Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma?

Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova razmatra pitanja koja se odnose na: pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – posebno u vezi s unapređivanjem statusa žena u Bosni i Hercegovini; podsticanje aktivnosti u institucijama BiH na provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije (Četvrta svjetska konferencija o ženama 1995.) u 12 kritičkih sfera; podsticanje i koordinaciju aktivnosti s entitetskim parlamentima na unapređivanju statusa žena i provođenju Platforme za akciju Pekinške deklaracije; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa sa stanovišta ravnopravnosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena; razmatranje prijedloga dokumenata i izvještaja institucija BiH koji se odnose na ostvarivanje ravnopravnosti spolova i provođenja Platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima; razmatranje pripreme za učešće delegacija Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kad se razmatra provođenje Pekinške deklaracije (UN, Vijeće za regionalnu saradnju-RCC i sl.)

Komisija razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem ravnopravnosti spolova.

Šta radi Komisija Predstavničkog doma za pripremu izbora Vijeća ministara BiH?

Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH razmatra informacije koje su, u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH, dužni dostaviti kandidati imenovani na dužnost predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara BiH te, po potrebi, postavlja pitanja imenovanim kandidatima u vezi s dostavljenim informacijama i u pogledu njihove podobnosti za obavljanje dužnosti na koje se predlažu. Na osnovu dostavljenih informacija i, kada je to potrebno, nakon obavljenih razgovora s kandidatima, Komisija odlučuje o tome da li preporučuje Domu potvrdu izbora kandidata.

Član Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH može tražiti da se lice imenovano na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ministra ili zamjenika ministra pozove na sjednicu Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH i da odgovara na postavljena pitanja.

Ako se imenovano lice ne odazove pozivu da prisustvuje sjednici Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, ova komisija može odgoditi raspravu o tom pitanju i o tome obavijestiti predlagača - Predsjedništvo BiH, odnosno predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, te od njih tražiti da osiguraju prisustvo imenovanog lica narednoj sjednici. Ako se imenovano lice po pozivu ne odazove i ne prisustvuje ni narednoj sjednici, ne može dobiti preporuku za potvrđivanje. 

Šta radi Zajednička komisija za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine?

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH  razmatra i prati provođenje sigurnosne i odbrambene politike Bosne i Hercegovine; provodi parlamentarni nadzor s ciljem unapređenja efikasnosti, transparentnosti i funkcionalnosti. Provođenje parlamentarnog nadzora zasnovano je na principima ustavnosti, zakonitosti, demokratičnosti te poštivanju ljudskih prava i sloboda. Zajednička komisija provodi parlamentarni nadzor nad institucijama - odbrane: Ministarstvom odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, te institucijama sigurnosti: Ministarstvom sigurnosti BiH, Graničnom policijom BiH, Državnom  agencijom za istrage i zaštitu – SIPA-om, Službom za poslove sa strancima, Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH, Agencijom za foreznička ispitivanja i vještačenja, Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencijom za policijsku podršku; Zajednička komisija provodi parlamentarni nadzor i nad drugim institucijama i tijelima BiH u okviru njihovih nadležnosti koje se tiču pitanja odbrane i sigurnosti: Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u dijelu koji se odnosi na uvoz, izvoz i tranzit oružja, vojne opreme i proizvoda dvojne namjene, kao  i Ministarstvom civilnih poslova BiH, u dijelu koji se odnosi na deminiranje, kao i tijelima Parlamentarne skupštine BiH u okvirima u kojim je njihov rad predmet parlamentarnog nadzora: Nezavisnim odborom Parlamentarne skupštine BiH, Odborom za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH i Uredom parlamentarnog vojnog povjerenika BiH; Zajednička komisija provodi parlamentarni nadzor i nad drugim institucijama BiH ako Parlamentarna skupština BiH o tome donese posebnu odluku. Osim toga, Zajednička komisija razmatra zakone i amandmane iz oblasti koje su u njenoj nadležnosti; prati zakonitost i usklađenost rada nadziranih institucija s odbrambenom i sigurnosnom politikom BiH; razmatra izvještaje, kratkoročne i dugoročne planove u vezi sa strukturom Oružanih snaga BiH, kadrovskom politikom i regrutiranjem, plaćama i naknadama, obrazovanjem i obukom pripadnika Oružanih snaga BiH, profesionalnim ponašanjem i etičkim standardima za civilno i vojno osoblje; nadzire procedure opremanja vojske, nabavki sredstava i uvoz i izvoz oružja i vojne opreme, materijalnu pomoć i ugovore sa stranim firmama koje pružaju usluge odbrambenim institucijama na komercijalnoj osnovi, borbenu gotovost, vojne vježbe, proces vojnog deminiranja i operacije uključujući izvršenje međunarodnih obaveza i međunarodne operacije podrške miru; prati i razmatra stanje ljudskih prava i sloboda u sektoru odbrane i sigurnosti; prati poštivanje političke, ideološke i interesne neutralnosti u radu nadziranih institucija; prati i razmatra primjenu sredstava i metoda u obavljanju posebnih istražnih radnji u nadziranim institucijama; razmatra izvještaje o izvršenju budžeta, kao i izvještaje o reviziji nadziranih institucija; razmatra i usvaja izvještaje o radu nadziranih institucija; pokreće inicijative i podnosi prijedloge zakona iz oblasti nadležnosti nadziranih institucija; razmatra prigovore zaposlenih u nadziranim institucijama, osim pitanja iz radnopravnog odnosa; razmatra prijedloge i peticije koje su upućene Parlamentarnoj skupštini BiH ili Zajedničkoj komisiji u vezi s radom nadziranih institucija, predlaže Parlamentarnoj skupštini BiH mjere za rješavanje pitanja sadržanih u prijedlozima i peticijama i o tome obavještava podnosioce; utvrđuje činjenice i uzima izjave od izabranih ili imenovanih zvaničnika, savjetnika, državnih službenika, zaposlenika, policijskih službenika, vojnih ili civilnih lica na službi u Oružanim snagama BiH u slučajevima uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti u radu nadziranih institucija; razmatra pitanja saradnje Bosne i Hercegovine s tijelima Evropske unije, Ujedinjenih naroda, NATO-om, OSCE-om, Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) i drugim međunarodnim organizacijama u oblasti odbrane i sigurnosti; razmatra aktivnosti stalnih i privremenih delegacija BiH u međunarodnim i međuparlamentarnim institucijama u oblasti odbrane i sigurnosti; ostvaruje saradnju s nadležnim parlamentarnim komisijama bh. entiteta, drugih država, kao i s međunarodnim organizacijama i drugim tijelima iz oblasti odbrane i sigurnosti; Zajednička komisija može nadzirati svaku aktivnost Oružanih snaga BiH, uključujući i vojne vježbe, pomaganje civilnim organima vlasti u kriznim situacijama, aktivnosti vojnog deminiranja i prisustvovati ovim aktivnostima. Zajednička komisija može najaviti ministru odbrane BiH i načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH prisustvo nadziranim aktivnostima.

Zajednička komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Šta radi Zajednička komisija za nadzor nad radom Obavještajno - sigurnosne agencije BiH?

Zajednička komisija za nadzor nad radom Obavještajno - sigurnosne agencije BiH nadzire zakonitost rada Agencije; raspravlja i daje mišljenja o imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora; razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete radi rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom provođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage; razmatra izvještaje generalnog direktora o radu i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava; daje mišljenja o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije; razmatra izvještaje glavnog inspektora; zahtijeva od zaposlenih u Agenciji da, uz pomoć predsjedavajućeg, osiguraju stručne savjete kada je to potrebno radi provođenja nadzora; provodi istrage o radu Agencije.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti rada Agencije u skladu sa Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, kao i drugim posebnim zakonima iz kojih proističe odgovarajuća nadležnost.

Šta radi Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj?

Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj razmatra pitanja koja se odnose na: ekonomske reforme koje su u nadležnosti institucija BiH; prijedloge reformi ili inicijative za izmjene zakona koje će Komisiji dostavljati: predstavnici građanskog društva, odnosno udruženja privrednika, unije poslodavaca, sindikata, agencija za regionalni razvoj, udruženja građana ili drugih nevladinih interesnih grupa; monetarnu politiku; politiku vanjskog zaduživanja; odnose s međunarodnim finansijskim institucijama; politiku i program rekonstrukcije i razvoja Bosne i Hercegovine; definiranje mjera ekonomske politike; fiskalnu i kreditnu politiku Bosne i Hercegovine; politiku bankarstva; statistiku, mjere i standarde.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti ekonomskih reformi, rekonstrukcije i razvoja.

Šta radi Zajednička komisija za evropske integracije?

Zajednička komisija za evropske integracije razmatra pitanja koja se odnose na: raspravljanje općih pitanja koja su u vezi s evropskim integracijama; praćenje izvršavanja prava i obaveza Bosne i Hercegovine proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na Vijeće Evrope; koordiniranje rada matičnih radnih tijela u vezi s evropskim integracijama i dostavljanje mišljenja, preporuka i upozorenja tim tijelima; analiziranje posljedica integracijske strategije za Bosnu i Hercegovinu i pripremanje sveobuhvatnih izvještaja; razmatranje planova, programa, izvještaja i informacija o Procesu stabilizacije i pridruživanja EU; praćenje realizacije strategije pridruživanja, pokretanje inicijative za ubrzavanje realizacije strategije pridruživanja u okviru nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH; nadziranje provođenja usklađivanja zakona BiH s acquis communautaire (pozitivnom legislativom EU) kada Komisija stekne uslove za to; saradnju s institucijama u Bosni i Hercegovini (posebno s Direkcijom za evropske integracije), institucijama EU i drugih zemalja u vezi s pitanjima integracije; organiziranje prezentacije javnog mišljenja o pitanjima integracije; prikupljanje, pohranjivanje i sistematsko prezentiranje članovima Komisije informacija u vezi s EU; nadziranje korištenja dodijeljenih sredstava EU; obavljanje drugih poslova u vezi s evropskim pitanjima koja ne spadaju u nadležnost ostalih radnih tijela; održavanje javnog saslušanja u vezi s pitanjima evropskih integracija radi prikupljanja mišljenja predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija, intelektualaca, kao i vladinih i nevladinih eksperata u određenim oblastima, te razmatra i druga pitanja u vezi s evropskim integracijama. 

Šta radi Zajednička komisija za administrativne poslove?

Zajednička komisija za administrativne poslove donosi opće i pojedinačne akte kojima se uređuju statusna pitanja i materijalni položaj poslanika i delegata u skladu sa zakonom; razmatra i predlaže projekciju budžeta u dijelu sredstava predviđenih za rad Parlamentarne skupštine BiH; razmatra izvršenje budžeta u dijelu sredstava predviđenih za rad Parlamentarne skupštine BiH, te donosi akte za njihovu realizaciju; donosi odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje političkih stranaka, odnosno koalicija političkih stranaka i nezavisnih kandidata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno klubova poslanika i naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH; na osnovu mišljenja kolegija oba doma, daje saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH i Pravilnik o radu Kolegija Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH; daje saglasnost na akte koje, u skladu s Odlukom o organizaciji Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, donosi Kolegij Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH za šta je ovlašten zakonom; donosi akte u vezi s evidentiranjem imovine i druge potrebne akte značajne za upravljanje imovinom Parlamentarne skupštine BiH; prati realizaciju preporuka iz revizorskog izvještaja Parlamentarne skupštine BiH, i u saradnji s komisijama za finansije i budžet domova Parlamentarne skupštine BiH, preduzima neophodne mjere za otklanjanje nedostataka utvrđenih u revizorskom izvještaju; odlučuje, na osnovu prijedloga Kolegija Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, o rasporedu radnih prostorija u Parlamentarnoj skupštini BiH; u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, utvrđuje naknade i druga materijalna prava članova posebnih i nezavisnih tijela Parlamentarne skupštine BiH; imenuje tri člana među članovima komisija iz  Doma u Komisiju za izbor i imenovanje članova Centralne izborne komisije BiH; preduzima pravne radnje u skladu s odredbama Kodeksa.

Komisija obavlja i druge poslove iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH kada to zatraži Parlamentarna skupština BiH.

Šta radi Zajednička komisija za ljudska prava?

Zajednička komisija za ljudska prava razmatra pitanja koja se odnose na: ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, zagarantiranih Ustavom BiH i zakonodavstvom BiH, od državnih organa, javnih institucija i organizacija koje obavljaju javna ovlaštenja, u slučajevima koje iznese ombudsmen, građani i entiteti, te o tome obavještava domove; zatim na državljanstvo; imigraciju, izbjeglice i azil; provođenje aneksa 6. i 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, te mjere za njihovu efikasniju zaštitu. Komisija neće razmatrati pitanja koja su u toku rješavanja na sudovima i druge sporove, osim ako se radi o neprihvatljivom kašnjenju u postupku ili evidentnoj zloupotrebi vlasti i samovolji na koju ukaže Institucija ombudsmena BiH.

Komisija također razmatra pitanja koja se odnose na zaštitu ličnih podataka i saradnju s Agencijom za zaštitu ličnih podataka u BiH, prava nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, prijedloge koje dostave građani, uz obavještavanje podnosioca o ishodu; peticije u vezi s povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, usvajajući odgovarajuće mjere i obavještavajući podnosioca i domove o usvojenim odlukama; saradnju s Komisijom za ljudska prava (predviđenom Aneksom 6.) i Komisijom za raseljena lica i izbjeglice (predviđenom Aneksom 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir), kao i komisijama za ljudska prava Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske; razmatranje pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava djeteta – posebno poboljšanjem statusa djeteta u Bosni i Hercegovini; podsticanje aktivnosti u institucijama BiH na provođenju Konvencije o pravima djeteta, kao i podsticanje i ostvarivanje saradnje s komisijama entitetskih parlamenata na poboljšanju statusa djeteta i provođenje Konvencije o pravima djeteta; razmatranje predloženih zakona i drugih propisa u pogledu prava djeteta i sprečavanje diskriminacije djeteta; pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava mladih - posebno unapređenja prava mladih u Bosni i Hercegovini; podsticanje aktivnosti u institucijama BiH na usvajanju i provođenju najznačajnijih međunarodnih dokumenata o pitanju mladih;razmatranje prijedloga dokumenata i izvještaja institucija BiH koji se odnose na prava djeteta i na pitanja mladih, te razmatranje priprema za učešće delegacija Bosne i Hercegovine na međunarodnim skupovima kada se razmatraju pitanja prava djeteta i pitanja mladih; analiziranje izvještaja o provođenju Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH; upozoravanje izabranih zvaničnika Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH na odredbe Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH radi njegove dosljedne primjene; razmatranje s Komisijom za odlučivanje o sukobu interesa mogućih slučajeva kršenja Zakona o sukobu interesa izabranih zvaničnika Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH; pripremanje i utvrđivanje prijedloga kodeksa ponašanja za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Komisija razmatra i druga pitanja iz oblasti ljudskih prava, ostvarivanja prava djeteta, mladih, imigracije, izbjeglica, azila i etike.

Kako se osnivaju privremene komisije domova?

Domovi svojim zaključkom mogu, na prijedlog poslanika, delegata, klubova poslanika i naroda, osnovati privremene komisije za razmatranje izvršenja ili pripremu određenog akta ili pitanja; ili istražne komisije. Predlagač je dužan predložiti ciljeve i zadatke.

Zadaci i sastav komisije utvrđuju se zaključkom domova.

Šta radi Sekretarijat Parlamentarne skupštine BiH?

Sekretarijat obavlja stručne, administrativno-tehničke, organizacione, finansijske, informativne, konsultantske i druge poslove za potrebe PSBiH, a naročito poslove: pripreme, sazivanja i praćenja sjednica domova i komisija; razmatranja prijedloga akata upućenih PSBiH u vezi s njihovom usklađenošću sa Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine; davanja stručnih mišljenja o materijalima i aktima za potrebe PSBiH; praćenja provođenja i iniciranja izmjena i dopuna poslovnika domova; priprema programa rada oba doma PSBiH, planova rada komisija i praćenja njihovog izvršavanja; pripreme, izrade, prevođenja i lektoriranja tekstova nacrta i prijedloga akata, izvještaja i zapisnika, kao i drugih materijala na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i, po potrebi, na strane jezike; pripreme usvojenih akata za objavljivanje u «Službenom glasniku BiH»; stručne i protokolarne poslove za potrebe parlamentarnih delegacija i prijema stranih delegacija; praćenja i izvršavanja zadataka i poslova koji za Sekretarijat proizilaze iz akata domova i komisija; odnosa s javnošću i informiranja javnosti o radu PSBiH i objavljivanju kompletnih zapisnika rasprava u oba doma; saradnje s institucijama Bosne i Hercegovine, kao i entitetskim i drugim organima; obavlja i druge stručno-tehničke, administrativne i druge opće poslove za potrebe PSBiH.

Koje službe ima Sekretarijat i kako su uspostavljene organizacione jedinice službi?

Poslovi i zadaci Sekretarijata obavljaju se u okviru sljedećih službi:

  • Stručne službe Predstavničkog doma;
  • Stručne službe Doma naroda;
  • Zajedničke službe.

U okviru službi uspostavljaju se organizacione jedinice, i to:

  • kabineti;
  • uredi;
  • sektori
Kakva je organizaciona struktura Stručne službe Doma naroda?

U okviru Stručne službe Doma naroda uspostavljaju se:

  • Kabinet sekretara Doma naroda;
  • uredi, i to:
    • Ured sekretara Ustavnopravne komisije;
    • Ured sekretara Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije;
    • Ured sekretara Komisije za finansije i budžet.
  • Odjel za izradu i objavljivanje pravnih akata.
Kakva je organizaciona struktura Stručne službe Predstavničkog doma?
U okviru Stručne službe Predstavničkog doma uspostavljaju se:
  • Kabinet sekretara Predstavničkog doma;
  • uredi, i to:
    • Ured sekretara Ustavnopravne komisije;
    • Ured sekretara Komisije za vanjske poslove;
    • Ured sekretara Komisije za vanjsku trgovinu i carine;
    • Ured sekretara Komisije za finansije i budžet;
    • Ured sekretara Komisije za saobraćaj i komunikacije;
    • Ured sekretara Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.
Kakva je struktura Zajedničke službe?
U okviru Zajedničke službe uspostavljaju se:
  • Kabinet sekretara Zajedničke službe;
  • uredi, i to:
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Bosne i Hercegovine;
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine;
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj;
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za evropske integracije;
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za administrativne poslove;
    • Ured sekretara Zajedničke komisije za ljudska prava;
  • sektori, i to:
    • Zakonodavno-pravni sektor;
    • Sektor za opće poslove;
    • Informaciono-dokumentacioni sektor;
    • Istraživački sektor;
    • Sektor za međunarodne odnose i protokol;
    • Sektor za informacione tehnologije;
    • Sektor za odnose s javnošću.
    • Sektor za finansije
    • Sektor za druga parlamentarna tijela
    • Sektor za Evropsku uniju
Šta je javna rasprava?

Prije stupanja u zakonodavni postupak u drugoj komisijskoj fazi, komisija može odlučiti da otvori javnu raspravu o predloženom zakonu koja bi uključivala zainteresirana tijela, stručne institucije i pojedince.

Javna rasprava održava se u roku od 30 dana.

Komisija oglašava javnu raspravu na internetskoj stranici Parlamentarne skupštine BiH.

Pozvani pojedinci i predstavnici tijela i institucija iznose svoje mišljenje o pitanjima u vezi s predloženim zakonom. Nakon završene rasprave, zaključkom komisije, oni mogu priložiti stručne radove i druge materijale podnesene tokom javne rasprave.

Komisija, uz izvještaj koji podnosi, prilaže i transkript javne rasprave ako postoji, kao i radove i materijale podnesene tokom javne rasprave.

Šta je parlamentarna diplomatija?

Međunarodne aktivnosti PSBiH značajno doprinose ostvarivanju vanjskopolitičkih prioriteta BiH, prvenstveno u integraciji Bosne i Hercegovine u euroatlantske institucije na multilateralnom nivou, ali i stvaranju jakih i prijateljskih veza na bilateralnom nivou.

Aktivnosti PSBiH realiziraju se i kroz susrete na nivou predsjednika parlamenata, delegacija, komisija, te kroz učešće na brojnim konferencijama, okruglim stolovima, seminarima, kolokvijima, radionicama.

Na koji način PSBiH učestvuje u međunarodnim aktivnostima?

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) u provođenju međunarodnih aktivnosti imenuje:

  • stalne delegacije u međunarodnim organizacijama čiji je član ili pridruženi član;
  • grupe prijateljstva (radi saradnje s drugim parlamentima);
  • mješovita radna tijela s ciljem saradnje s drugim parlamentima, međuparlamentarnim organizacijama i institucijama.

Posredstvom svojih stalnih delegacija, PSBiH je članica:

  • Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PSVE);
  • Parlamentarne skupštine Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (PSOSCE);
  • Parlamentarne skupštine Centralnoevropske inicijative (PSCEI);
  • Parlamentarne skupštine Sjevernoatlantskog saveza (PSNATO);
  • Interparlamentarne unije (IPU);
  • Parlamentarne skupštine Mediterana (PAM);
  • Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PSSEECP); 
  • Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PSUzM);
  • Parlamentarne skupštine Frankofonije (PSF).

Nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, PSBiH imenovala je svoju delegaciju koja, zajedno sa delegacijom Evropskog parlamenta, čini Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), kao instrument za provođenje parlamentarne dimenzije SSP-a i za saradnju dva PSBiH i Evropskog parlamenta.

Poseban oblik multilateralne saradnje predstavljaju konferencije predsjednika parlamenata, koje se odvijaju u okviru i pod pokroviteljstvom međunarodnih organizacija (Konferencija predsjednika parlamenata Interparlamentarne unije, Konferencija predsjednika parlamenata Jadransko – jonske inicijative, Konferencija predsjednika parlamenata Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi) ili na inicijativu i poziv predsjednika parlamenata neke zemlje (Konferencija predsjednika parlamenata država Zapadnog Balkana, na poziv predsjednika Narodne skupštine Mađarske).

Osim toga, uspostavljen je i određeni broj grupa prijateljstva PSBiH. Tako u okviru PSBiH postoje:

  • Grupa prijateljstva za susjedne zemlje (Hrvatska, Slovenija, Italija, Malta, Srbija, Crna Gora, Grčka, Kipar, Makedonija, Albanija, Mađarska i Austrija);
  • Grupa prijateljstva za zapadnu Evropu (Njemačka, Švicarska, Holandija, Belgija, Luksemburg, Lihtenštajn, Španija, Norveška, Švedska, Danska, Finska, Island, Francuska, Velika Britanija, Irska i Portugal);
  • Grupa prijateljstva za srednju i istočnu Evropu (Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija, Litvanija, Latvija, Estonija, Uzbekistan, Jermenija, Tadžikistan, Turkmenistan, Kirgistan, Kazahstan, Poljska, Češka, Slovačka, Turska, Bugarska, Moldavija, Rumunija, Gruzija i Azerbejdžan);
  • Grupa za Aziju (Kina, Indija, Indonezija, Iran, Bangladeš, Filipini, Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Tajland, Bruneji, Šri Lanka, Laos, Maldivi, Mongolija, Mianmar, Singapur, Nepal, Vijetnam, Pakistan i Malezija);
  • Grupa za Afriku i zemlje Bliskog Istoka (Egipat, Južnoafrička Republika, Libija i ostale zemlje Afrike, Saudijska Arabija, Izrael, Jordan, Liban, Irak, Sirija, Palestina, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Bahrein i Jemen);
  • Grupa za Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Okeaniju i Japan (Australija, Novi Zeland, Japan, Okeanija, zemlje Južne Amerike, Kuba, SAD, Kanada i Meksiko).

Međunarodna saradnja realizira se i stalnim kontaktima i usavršavanjem službenika Sekretarijata PSBiH, pri čemu se državni službenici, zaposleni u stručnim službama PSBiH, učešćem na međunarodnim stručnim skupovima, obrazuju i osposobljavaju za što kvalitetniju podršku radu PSBiH.

 

Šta je Vijeće nacionalnih manjina PSBiH, kako se formira i koje su njegove nadležnosti?

Vijeće nacionalnih manjina BiH je posebno savjetodavno tijelo Parlamentarne skupštine BiH koje daje mišljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj skupštini BiH o svim pitanjima koja se tiču prava, položaja i interesa nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini. Također, Vijeće može delegirati stručnjake za rad ustavnopravnih komisija i Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH, kada one raspravljaju o pravima, položaju i interesima nacionalnih manjina. 

Ovo savjetodavno tijelo čine po jedan predstavnik svake zakonski priznate nacionalne manjine, a to su: Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci. Parlamentarna skupština BiH odlukom imenuje članove Vijeća, na prijedlog Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH koja je u fazi izbora kandidata dužna savjetovati se o nacionalnim manjinama s udruženjima nacionalnih manjina ili drugim nevladinim organizacijama. 
Vijeće nacionalnih manjina BiH konstituira se izborom predsjedavajućeg i dva zamjenika između imenovanih članova Vijeća. Mandat članova Vijeća traje četiri godine i prati mandat izabranih članova Parlamentarne skupštine BiH. 

Na konstituirajućoj sjednici Vijeća nacionalnih manjina BiH, koju su za 18.9.2013. sazvali predsjedavajući Predstavničkog i Doma naroda PSBiH, za predsjedavajućeg Vijeća izabran je predstavnik italijanske nacionalne manjine Tihomir Knežiček, za prvog zamjenika predsjedavajućeg predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Andrija Svatok, a za drugog zamjenika predsjedavajućeg predstavnica crnogorske nacionalne manjine Nada Putica. 
Vijeće nacionalnih manjina Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na svojoj 5. sjednici za drugu zamjenicu predsjedavajućeg izabralo je Tijanu Vučurević, predstavnicu rusinske nacionalne manjine u BiH. Tijana Vučurević je na toj poziciji zamijenila predstavnicu crnogorske nacionalne manjine Nadu Puticu, kojoj je 31. januara 2014. godine istekao mandat u ovom Vijeću.

Osim njih, članovi Vijeća su predstavnici sljedećih nacionalnih manjina: albanske - Halil Bicaj, crnogorske - Dragan Marković, češke - Jovanka Manzalović-Šalaka, jevrejske - Jakob Finci, mađarske - Eva Pašić-Juhas, slovačke - Vjeročka Gajić, makedonske - Todorka Jovanović, njemačke - Velibor Kuvač, poljske - Dejan Piotrovski, turske - Hakan Varan, rumunske - Silvija Vujović, slovenske - Marija Grbić, ruske - Mladen Radmilović, romske - Nedžad Jusić i austrijske - Davor Ebner. 

Šta je Nezavisni odbor PSBiH, kako se formira i koje su njegove nadležnosti?

Na osnovu Ustava BiH i Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Nezavisnog odbora PSBiH, kao nezavisnog tijela Parlamentarne skupštine BiH koje djeluje na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili bilo kojeg naroda u BiH. Odbor je nadležan za provođenje procedure odabira kandidata i predlaganje smjene policijskih rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH, objavljivanje konkursa i razmatranje prijava kandidata, odabir i dostavljanje ministru sigurnosti BiH imena najviše pet kandidata za rukovodioce i imena najviše pet kandidata za zamjenike rukovodilaca policijskih tijela BiH, kao i razmatranje pritužbi na rad rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH.

Nezavisni odbor o pritužbama obavještava ministra sigurnosti BiH i Vijeće ministara BiH, inicira pokretanje disciplinskog postupka ili predlaže smjenu rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH, za čiji je izbor nadležan, ako su počinili krivično djelo, odnosno tešku povredu službene dužnosti.   

Nezavisni odbor ima devet članova koji se biraju među predstavnicima pravosudnih institucija, penzionisanim policijskim službenicima, penzionisanim i aktivnim državnim službenicima, te istaknutim stručnjacima iz oblasti javnog života, prava, kriminalističkih nauka i policijskih poslova. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Nezavisnog odbora imenuje i razrješava Parlamentarna skupština BiH. Članovi Nezavisnog odbora imenuju se na mandat od četiri godine.   

Šta je Odbor za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH, kako se formira i koje su njegove nadležnosti?

Na osnovu Ustava BiH i Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Odbora za žalbe građana kao nezavisnog tijela Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj Odbor djeluje na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije, udruženja ili bilo kojeg naroda u BiH.  Odbor ima sedam članova među kojima moraju biti zastupljeni svi konstitutivni narodi, a čine ga ugledni i uvaženi građani koji nisu zaposleni u policijskim tijelima BiH.

Odbor za žalbe građana nadležan je za: primanje, evidentiranje, procjenu i prosljeđivanje žalbi na postupanje policijskih službenika BiH, kao i njihovo upućivanje nadležnim policijskim tijelima; praćenje faze u kojoj se predmet nalazi; iniciranje odgovarajućeg postupka protiv podnosioca žalbe u slučaju lažne ili tendenciozne žalbe; vođenje evidencija i baza podataka o žalbama građana protiv policijskih službenika BiH, rezultatima istrage i drugim elementima na osnovu kojih je pokrenut disciplinski ili krivični postupak, kao i davanje svih informacija podnosiocu žalbe vezanih za njegovu žalbu. Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Odbora za žalbe građana imenuju se na mandat od četiri godine. Odbor o svom radu informira Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ko je, kako se bira i koje su nadležnosti parlamentarnog vojnog povjerenika?

Vojni povjerenik može bez prethodne najave u bilo kojem trenutku posjetiti jedinice i komande Oružanih snaga BiH i organizacione jedinice Ministarstva odbrane BiH.
Vojni povjerenik prisustvuje sjednicama PSBiH ili Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, može zahtijevati izvještaje od ministra odbrane BiH i da mu, u slučaju provođenja disciplinskog postupka, bude omogućen pristup potrebnoj evidenciji. Svaki pripadnik OSBiH ima pravo neposredno kontaktirati s vojnim povjerenikom, bez posredovanja zvaničnih službi. Vojni povjerenik podnosi PSBiH godišnji izvještaj o radu, a može u bilo kojem trenutku, dostaviti pojedinačni izvještaj PSBiH ili Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost BiH. Povjerenik radi na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći i ne podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruženja, ili bilo kojeg naroda u BiH. Njegov mandat traje pet godina, s mogućnošću jednog ponovnog izbora. Na poziciju parlamentarnog vojnog povjerenika BiH domovi Parlamentarne skupštine BiH imenovali su Boška Šiljegovića.

Šta je Komisija za izbor i praćenje rada Komisije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ko je čini i koliko traje mandat njenih članova?

Komisija za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nezavisno je tijelo Parlamentarne skupštine BiH s nadležnostima utvrđenim Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Poslovnikom o radu Komisije. U skladu s članom 18. Zakona, Komisija prati rad Agencije; pokreće postupak imenovanja direktora i zamjenika direktora Agencije u skladu sa Zakonom; pokreće postupak razrješenja direktora i zamjenika direktora Agencije u skladu s članom 15. Zakona; razmatra izvještaje o radu Agencije najmanje dva puta godišnje ili po potrebi, te razmatra izvještaje o reviziji finansijskog poslovanja Agencije.

Komisija ima devet članova: tri iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, tri iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dva iz akademske zajednice i jednog iz nevladinog sektora. Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije imenuje i razrješava Parlamentarna skupština BiH. Mandat tri člana iz Predstavničkog doma i tri člana iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH imenovana u Komisiju traje koliko i mandat saziva Parlamentarne skupštine BiH. Mandat dva predstavnika akademske zajednice i jednog predstavnika nevladinog sektora traje četiri godine od dana imenovanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kako se regulira nabavka robe, usluga i izvođenje radova, neophodnih za nesmetan rad Parlamentarne skupštine BiH?
U procesu osiguranja robe i usluga, neophodnih za nesmetan rad i odlučivanje, PSBiH rukovodi se odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Prema ovom zakonu, javna nabavka odnosi se na nabavku robe, usluga i izvođenje radova i obuhvata planiranje nabavke, proces nadmetanja, dodjele ugovora, ugovaranje i na kraju izvršenje ugovora.

PSBiH u procesu javnih nabavki poštuje princip pune transparentnosti

Kako PSBiH primjenjuje Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH?

Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH, koji je 2000. godine usvojila PSBiH, informacije pod kontrolom javnog organa su javno dobro od vrijednosti.

S ciljem transparentnosti i odgovornosti javnih organa, u skladu s javnim interesom, svako lice ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri. Javni organi imaju odgovarajuću obavezu da informacije objave, a Zakon, također, omogućava svakom fizičkom licu da zatraži izmjenu i daje komentar na svoje lične informacije pod kontrolom javnog organa.

Na zahtjeve koji se podnose na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH u PSBiH odgovara Sektor za odnose s javnošću.

Šta je "Otvoreni parlament"?

Program „Otvoreni parlament“ provodi se od 2005. godine, kao prvi osmišljeni projekat jedne institucije na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane grupe posjetilaca.

Primarni cilj programa je da rad najvišeg bosanskohercegovačkog zakonodavnog organa približi najširim slojevima građana kroz niz organiziranih studijskih posjeta, podigne nivo transparentnosti rada ove državne institucije i svijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije bosanskohercegovačkog društva.

Prilikom posjeta gosti se, između ostalog, upoznaju s organizacijom rada i najvažnijim funkcijama PSBiH, zakonodavnim procesom u PSBiH, načinom donošenja odluka na sjednicama domova, sistemom glasanja, rasporedom sjedenja u salama – za poslanike i delegate PSBiH, predstavnike stručnih službi, Vijeća ministara BiH, te predstavnike medija, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija s programskim ciljevima u BiH. Na taj način zakonodavni proces, ali i druge osnovne informacije o PSBiH, približavaju se najširem krugu građana, a snažno se promoviraju konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proističu iz težnje za priključenjem BiH evropskim i evroatlantskim integracijama.

Ovaj program komplementaran je aktivnostima koje PSBiH preduzima s ciljem permanentnog informiranja javnosti, poput izdavanja periodičnih publikacija, saopćenja, stalne komunikacije s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, kao i organiziranja javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja, prezentacija, izložbi i drugih vrsta promoviranja.

Parlamentarna skupština BiH otvorena je za sve zainteresirane goste, ali primarna ciljna grupa programa „Otvoreni parlament“ su mladi ljudi. Kako nastavni programi ne stvaraju uvijek prostor za ovakve posjete institucijama BiH, „Otvoreni parlament“ predstavlja vrlo koristan način da se mladi ljudi već od najranijeg doba upoznaju s demokratskim procesima i da se i na ovaj način ukloni jaz između pojedinaca i institucija zakonodavne vlasti.

Bitno je, također, pomenuti i da se program „Otvoreni parlament“ za posjetioce PSBiH koji u organiziranu posjetu najvišem zakonodavnom organu BiH dolaze van našeg jezičkog područja realizira i na engleskom jeziku.

U okviru ovog programa u proteklih deset godina realizirano je više od 400 posjeta, u okviru kojih je PSBiH posjetilo blizu 20 hiljada gostiju iz BiH i više od 40 zemalja svijeta.